Milovi „Korijeni” za kulturu i istoriju: Bivši šef države osnovao fondaciju

Ovlašćeno lice fondacije je nekadašnji šef crnogorske diplomatije i Đukanovićev dugogodišnji najbliži saradnik Milan Roćen

648 pregleda 0 komentar(a)
Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović
Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović

Bivši šef države i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, osnovao je krajem juna nevladinu fondaciju “Korijeni”, koja će se baviti promocijom kulture, istorije i kulturnog identiteta Crne Gore.

Fondacija je upisana u Registar nevladinih organizacija i političkih partija, koji vodi Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama (NVO).

Ona je osnovana 26. juna, upisana u registar 3. jula, a njeno sjedište je u Bulevar revolucije br. 2 - adresa na kojoj se nalazi kancelarija bivšeg predsjednika Crne Gore. Radi se o zgradi Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP) - kompanije koja je u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, brata bivšeg šefa države.

Kao širi opis djelatnosti fondacije navedena je “promocija kulture, istorije i kulturnog identiteta Crne Gore kroz prikupljanje, istraživanje, obradu, dokumentaciju materijala, građe i sadržaja od značaja za kulturu, istoriju i kulturnu baštinu Crne Gore”.

Ovlašćeno lice fondacije je nekadašnji šef crnogorske diplomatije i Đukanovićev dugogodišnji najbliži saradnik Milan Roćen (DPS).

Iz Đukanovićeve kancelarije “Vijestima” su kazali da su razlozi osnivanja i ciljevi djelovanja “Korijena” navedeni u osnivačkim aktima, koji su na sajtu Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje s NVO.

Na pitanja redakcije kako će se trošiti sredstva koja prikupi fondacija, da li će fondacija biti finansirana samo donacijama ili će aplicirati i za projekte, iz Đukanovićeve kancelarije odgovorili su da će se finansiranje i trošenje sredstava obavljati po pravilima koja važe za sve organizacije ove vrste.

“Što znači - po zakonu. I naravno, njeno (fondacija) djelovanje je javno i podliježe kontroli nadležnih institucija”, piše u odgovoru “Vijestima”.

Prema Zakonu o nevladinim organizacijama, nevladina fondacija je dobrovoljna neprofitna organizacija bez članstva, koju osnivaju fizička i/ili pravna lica sa ili bez početne imovine, radi ostvarivanja opštih ciljeva i interesa. Taj akt propisuje da nevladine organizacije mogu biti udruženja ili fondacije, a razlikuju se u tome što udruženja imaju članove.

Đukanović je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. godine i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu DPS-a bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića.

U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

“Vijesti” su sredinom jula objavile da bi njegova trodecenijska politička karijera trebalo da bude stavljena na papir - u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to tada potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja - “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” - da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Đukanovićeva kancelarija je kazala tom prilikom da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika, posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore. Kako su naveli, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese - iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije - Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č.)...

Pogledajte još: