Zajedničko i koordinisano djelovanje, jasna vizija i institucionalna stabilnost, neophodni su za valorizaciju punog turističkog potencijala Crne Gore, zaključak je konferencije Novi dani boljeg turizma, koju je organizovala Privredna komore (PKCG) u saradnji sa turističkom privredom.
Učesnici konferencije pozvali su Vladu da počne realizaciju predloženih reformi, obezbijedi institucionalnu stabilnost u turizmu i uspostavi javno-privatni dijalog kao stalni mehanizam upravljanja razvojem.
“Sa konferencije je poručeno da je za zajedničko djelovanje svih segmenata sistema ključno, jer bez koordinacije, jasne vizije i institucionalne stabilnosti Crna Gora ne može iskoristiti svoj puni turistički potencijal”, saopšteno je iz PKCG.
Tokom dva dana rada, nakon detaljne razmjene stavova i analize sistemskih izazova, definisani su zaključci kao prioritetne mjere neophodne za reformu turističkog sektora.
Predlaže se Vladi da zaključe uvrsti u planska dokumenta za narednu godinu, kako bi se obezbijedio održiv, kvalitetan i konkurentan razvoj turizma.
Zaključke je predstavio predsjednik Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo PKCG, Ranko Jovović.
Kako se navodi, turizam, kao jedna od strateških grana razvoja Crne Gore, ulazi u ključnu fazu razvoja koja podrazumijeva moderno upravljanje, jasne politike, novi zakonodavni okvir i funkcionalan destinacijski menadžment.
Dosadašnji razvojni model, zasnovan dominantno na ekspanziji nekretnina i rezidencijalnog (real estate) turizma, pokazao se dugoročno neodrživim i suštinski je ugrozio konkurentnost klasičnog, naročito holiday turizma.
Strukturne slabosti, uključujući nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta i nisku stopu popunjenosti, nedovoljnu tržišnu diverzifikaciju i neefikasni sistem destinacijskog menadžmenta, onemogućavaju punu valorizaciju turističkih resursa zemlje.
“Postojeći model rasta ne obezbjeđuje dugoročnu održivost, konkurentnost i stabilnost. Razvojna politika turizma nije usklađena sa nosivim kapacitetima prostora i prirodnim resursima, što dovodi do preizgrađenosti, degradacije obale i gubitka autentičnosti destinacija”, navodi se u zaključcima.
Zaključak konferencije je da je održivo upravljanje turizmom strateški prioritet i zahtijeva novi zakonodavni okvir. Učesnici konferencije ocijenili su da postojeći zakonodavni okvir ne pruža osnov za moderan sistem upravljanja destinacijom.
"Sistemski izazov predstavlja nepostojanje pouzdanog registra svih smještajnih kapaciteta, koji bi bio povezan sa fiskalnim i poreskim sistemom. Nedekvatni podaci i nedostupnost zvaničnih podataka u realnom vremenu onemogućavaju donošenje validnih zaključaka i razvojnih smjernica za definisanje turističke politike, strategije i marketinškog plana”, navodi se u zaključcima.
Polazeći od pouzdane evidencije svih smještajnih kapaciteta, predlaže se donošenje Zakona o upravljanju održivim turizmom, reforma destinacijskog menadžment sistema, uz uspostavljanje nacionalne organizacije za destinacijski menadžment, kao i lokalnih struktura sa jasnim podjelama nadležnosti i održivim modelom finansiranja.
Takođe, neophodno je uspostaviti balans između centralizovanog i decentralizovanog upravljanja, sa snažnijom nacionalnom koordinacijom i većim operativnim ovlašćenjima lokalnih zajednica.
“Bez stabilnog upravljačkog modela, Crna Gora ne može adekvatno planirati razvoj, ulagati u kvalitet proizvoda, niti konkurisati destinacijama koje već imaju konsolidovan sistem destinacijskog menadžmenta”, navodi se u dokumentu.
Zaključak konferencije je i da nova Strategija razvoja turizma mora biti vizionarski dokument sa desetogodišnjim horizontom.
“Postojeća strateška dokumenta nijesu dovoljno usklađena sa savremenim trendovima na način da integrišu principe održivosti, digitalizacije, premijum turizma i regionalnog balansa (obala – kontinent). Zato je potrebno donijeti novu Strategiju razvoja turizma koja će definisati ciljanu strukturu smještaja, vrstu turizma koju Crne Gora želi, razvojne prioritete po regionima i način na koji će se sa kvantiteta preći na kvalitet”, dodaje se u dokumentu.
Takođe, učesnici konferencije su zaključili da marketing destinacije mora biti profesionalizovan, digitalizovan i strateški konzistentan
“Marketing strategija koju je 2019. godine uradio THR može se i dalje koristiti kao kvalitetna osnova, ali zahtijeva doradu u skladu sa globalnim trendovima, digitalnim alatima i premijum pozicioniranjem destinacije. Predlaže se uspostavljanje modela marketinške saradnje između Nacionalne turističke organizacije, lokalnih turističkih organizacija, privatnog sektora i avio-kompanija, uključujući stalno tijelo za koordinaciju međunarodnih tržišnih aktivnosti”, navodi se u zaključcima.
Zaključak je i da treba nastaviti rad na poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore, strateški planirati saradnju sa low-costerima, uvesti linije od javnog interesa i uspostaviti direktne avio-konekcije između Crne Gore i važnih emitivnih tržišta.
“Za sektor turizma je od velikog značaja i pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenja Vlade po pitanju koncesija na aerodrome. Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje”, dodaje se u dokumentu.
Na konferenciji je zaključeno i da je premium turizam ključni razvojni pravac za povećanje konkurentnosti, kao i da poreska politika mora biti razvojni instrument, a ne prepreka poslovanju.
“Turistički proizvod spada u cjenovno osjetljive proizvode, koje je potrebno dugotrajno pažljivo planirati, bez mogućnosti uticaja ad hoc rješenja. U tom cilju potrebno je preispitati visinu stope PDV-a na usluge u turizmu i druga fiskalna opterećenja, uvesti stimulativne poreske mjere za hotelski sektor, organizovane turističke usluge i održive investicije, te smanjiti sivu ekonomiju”, navodi se u zaključcima.
Jedan od zaključaka je i da plaže, kao strateški resurs, zahtijevaju dugoročno i održivo upravljanje.
Bonus video:
