Centar za svjetsku baštinu UNESCO-a apelovao je na Vladu da što prije donese izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kako bi se uveo moratrijum na izgradnju u zaštićenom području tog grada, privremeno obustavila legalizacija nelegalno izgrađenih objekata i zaustavila dodjela novih i produženje postojećih koncesija za kamenolome...
Ovo tijelo je zatražilo i da im Vlada konačno saopšti da li su odustali od proširenja skijališta i žičare na području Durmitora, jer dobijaju informacije da država ipak radi na tom projektu.
To su neki od zaključaka koje su predstavnici Centra za svjetsku baštinu, predočili Vladi Crne Gore na sastanku održanom u Parizu 19. decembra, u koje su “Vijesti” imale uvid. U delegaciji Vlade koja je posjetila Francusku, bili su premijer Milojko Spajić, ministarka javnih radova Majda Adžović i direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković.
Spajić je tada najavio da će učiniti sve da UNESCO status Kotora bude sačuvan, odnosno da grad i šire područje ostane na listi svjetske baštine, te da u zadatom roku žele da ispune preporuke Komiteta za svjetsku baštinu. Predstavnici Centra za svjetsku baštinu su naveli da su zadovoljni zakonom i rješenjima koja su čuli na sastanku, ali i da su u skladu sa preporukama i ranijim zaključcima Komiteta.
“Naglašeno je da zakon treba donijeti u najkraćem mogućem roku, te da je od posebnog značaja da se predviđene mjere što prije implementiraju u praksi, nakon čega se postupak nastavlja u okviru nacionalnih procedura, odnosno kroz razmatranje i usvajanje zakona u daljoj skupštinskoj proceduri i na nivou Vlade. Posebno je istaknuto da su predviđene obustave i moratorijumi prepoznati kao nužan i hitan mehanizam za zaustavljanje daljih negativnih uticaja na izuzetnu univerzalnu vrijednost dobra”, ističe se u zaključku Centra za svjetsku baštinu.
Kotor je na UNESCO listi svjetske baštine od 1979. godine a taj status bi mogao biti ugrožen, ako se preporuke iz posljednjeg izvještaja Centra ne sprovedu do 1. februara 2026.
Usklađivanje resora potrajalo
Crnogorska strana je UNESCO-u na sastanku predstavila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i ukazala na izazove sa kojima se država suočavala, zbog čega nisu ispunili prethodno preuzete obaveze. Naglasili su da je Nacionalnoj komisiji za UNESCO bilo potrebno vrijeme kako bi se postigao balans između resora, pa su unutrašnje konsultacije, usaglašavanja i izrada nacrta izmjena i dopuna - trajali duže nego što je planirano.
“Posebno je naglašeno uvođenje moratorijuma na izgradnju unutar core zone, odnosno samog zaštićenog područja, uz jasno definisane izuzetke koji se odnose na objekte od opšteg interesa i infrastrukturne objekte, kao i na rekonstrukciju objekata u postojećim gabaritima. Takođe je predstavljen pojačan režim kontrole u buffer zoni, kojim se predviđa izdavanje uslova i izradu projektne dokumentacije isključivo u skladu sa važećim studijama zaštite, uz naglasak da će svi kontrolni mehanizmi biti u nadležnosti organa zaštite kulturnih dobara. Nacrtom zakona predviđeno je ukidanje pravila ćutanja administracije, obustava postupaka legalizacije nelegalno izgrađenih objekata do izrade Studije zaštite i Menadžment plana, odnosno do definisanja sanacionih mjera za takve objekte, kao i obustava dodjele novih koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina i produženja postojećih koncesionih ugovora”, navodi se u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Oni su kao ključno rješenje istakli obavezu izrade integralne Studije zaštite kulturne baštine, koja će obuhvatiti analizu kumulativnog uticaja, izradu Studije o procjeni uticaja na baštinu (HIA) i definisanje mjera sanacije za nelegalne objekte.
Nema auto-puta preko Boke
Država je po zaključcima sa ovog sastanka zvanično odustala od svih razmatranih oblika saobraćajnog prelaska Bokokotorskog zaliva, odnosno od potencijalnog mosta na Verigama i onog na Luštici.
“Predstavnici Centra su informisani da je zvaničan stav države Crne Gore da se odustaje ne samo od koridora sa prelazom preko Veriga (koji je i ukinut iz Prostornog plana Crne Gore), već i od alternativne varijante prelaza preko zaliva, odnosno prelaza preko Luštice. Naglašeno je da, iako je za navedene alternativne varijante sprovedena HIA studija, država donijela konačnu odluku da se od tog rješenja u potpunosti odustane i da se u daljem planiranju opredijeli za zaobilazno rješenje izvan zaštićenog područja”, ističe se u dokumentu.
Crnogorska strana je istakla i da je u toku revizija menadžment plana za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, pri čemu su za taj posao angažovali firmu sa iskustvom u tom sektoru. Tvrde da se na tome radi i da će novi menadžment plan biti donijet u toku sljedeće godine.
Iz Centra za svjetsku baštinu su istakli da očekuju da im se dostavi nacrt verzija revidiranog plana, koja sadrži značajno više informacija, kako bi dali komentare za dalji proces izrade novog dokumenta.
“Predstavnici Centra identifikovali su kao značajan problem nedostatak adekvatne i kontinuirane komunikacije sa državom članicom. Ukazano je da Centar često dobija parcijalne i međusobno neusaglašene informacije iz različitih resora, te da je neophodno unaprijediti organizaciju i funkcionisanje službi koje prate implementaciju UNESCO konvencija i odluke Komiteta, s obzirom na to da u postojećem stanju ne postoji dovoljna sinhronizacija sa ostatkom državne uprave. Ukazano je da ne postoji uspostavljen protok informacija između Centra i Focal point-a. Iznijeta je preporuka da se uloga Focal point-a preispita, te datu ulogu preuzme Uprava za zaštitu kulturnih dobara, odnosno služba koja neposredno sprovodi odluke Komiteta za svjetsku baštinu i relevantne međunarodne konvencije”, kazali su iz Centra.
Bilo i sukoba interesa?
Ovo tijelo UNESCO-a je naglasilo da je bilo nepravilnosti u radu Savjetodavne misije, odnosno potencijalnog sukoba interesa jer su privatnici učestvovali u izradi, sprovođenju projekata, planova i drugih aktivnosti u tijelima za upravljanje i sprovođenje nadzora i koordinacije nad Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora.
Na sastanku je riječi bilo i o zgradi Jugooceanije, odnosno da je zaštićena kao kulturno dobro, da je investitor odustao od rušenja objekta i da su su radovi ograničeni samo na adaptaciju postojeće strukture. Iz Centra su naveli da se za ovaj projekat ne mora raditi pojedinačna HIA studija, već je dovoljno dostavljanje idejnog rješenja.
Naglasili su da Crna Gora do februara naredne godine mora dostaviti izvještaj o postignutim rezultatima u odnosu na preporuke Komiteta, te da za razliku od ranijih - mora biti sveobuhvatan.
Šire skijalište i žičaru?
Na sastanku Vlade i UNESCO-a, bilo je riječi i o području Nacionalnog parka Durmitor jer Crna Gora do 1. decembra nije dostavila informaciju - da li planira proširenje skijališta i žičare na Žabljaku.
UNESCO je zato zatražio da se o ovom pitanju - sada izjasni Spajićev Kabinet.
Po Prostornom planu posebne namjene za Durmitorsko područje (PPPN), skijalište Savin kuk obuhvata zonu postojećeg državnog skijališta i planirano je kao destinacija kvalitetne ponude.
Zato je planirana njegova modernizacija i izgradnja novih terena, staza i žičara, ali se od toga odustalo još 2018. i 2019. godine, kako bi se ispoštovale preporuke i zaključci UNESCO-a za ovu lokaciju.
“Istaknuto je da se Centru za svjetsku baštinu obratila treća strana, koja je informisala da država ima namjeru da proširi skijalište i žičaru na području Durmitora, iako država u kontinuitetu, kroz zvanične izvještaje i komunikaciju, navodi da je od tog projekta odustala. Predmetno izjašnjenje nije dostavljeno u predviđenom roku, što zahtijeva hitno postupanje i dostavljanje jasnog, nedvosmislenog i zvaničnog izjašnjenja”, piše u dokumentu.
Bonus video:
