Ljiljanić za "Vijesti": U prvoj polovini godine počinje gradnja auto-puta za Andrijevicu

Potpisivanje ugovora sa izvođačem radova za auto-put Mateševo-Andrijevica očekuje se do prve polovine februara, dok u Monteputu vjeruju da će ove godine izabrati i kompaniju koja će graditi trasu Smokovac-Tološi

Državna firma prošlu godinu završila u plusu od pet miliona eura, dok su tunel Sozina i prva dionica auto-puta zabilježili rekordne posjete vozila...

16044 pregleda 51 reakcija 6 komentar(a)
Idejni projekti za gradnju svih dionica biće spremni do kraja 2026: Ljiljanić, Foto: Luka Zeković
Idejni projekti za gradnju svih dionica biće spremni do kraja 2026: Ljiljanić, Foto: Luka Zeković

Radovi na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica počeće tokom 2026. godine, odnosno čim se precizira trasa, dok će se u prvoj polovini godine - pripremati kampovi, pristupni putevi do gradilišta, čistiti teren i krčiti šume. Monteput zaključivanje ugovora sa budućim izvođačem radova očekuje u toku januara ili prvoj polovini februara.

Saobraćajno najpotrebniji projekat je, ipak, obilaznica oko Budve, vrijedna gotovo 200 miliona eura, jer su na tom mjestu najveće gužve tokom ljetnje sezone. Prva faza tendera za izgradnju ove brze saobraćajnice trajaće do kraja januara, dok će Vlada i Monteput uskoro započeti proces eksproprijacije za ovu dionicu.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.

Druga dionica auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice, duga je oko 23 kilometra a procjenjuje se da će Crnu Goru koštati više od 650 miliona eura. Njena izgradnja platiće se sa 250 miliona eura iz državne kase, kroz kredit od 200 miliona kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i grant Evropske unije od 150 miliona eura.

Za ovaj posao takmiče se tri ponuđača, konzorcijum “Cengiz-Azvirt”, kompanija “China Communications Construction Company” i konzorcijum “Power Construction Corporation of China”, dok je u toku vrednovanje njihovih finansijskih ponuda.

Da li su na tenderu za izgradnju dionice auto-puta Mateševo - Andrijevica otvorene finansijske ponude i šta su konkretno kompanije ponudile? Kada će biti poznato ko je dobio posao izvođača?

Finansijske ponude su otvorene, izvršili smo vrednovanje sa konsultantima i sada provjeravamo sve ponude, kako sa konsultantima tako i sa EBRD-ijem. Čekamo odobrenja banke na finansijske ponude i nakon što dobijemo potrebna odobrenja obratićemo se javnosti. Do tada je molba i EBRD-a da ne izlazimo u javnost, dok ne provjerimo sve finansijske ponude. Nadam se da ćemo u kratkom roku obavijestiti javnost o konkretnim detaljima, dok zaključenje ugovora sa izvođačem radova očekujemo tokom januara ili u prvoj polovini februara.

Milan Ljiljanić
foto: Luka Zeković

Kada očekujete da počne izgradnja dionice Mateševo - Andrijevica i od čega taj proces zavisi? Koliko bi trajala izrada projekta i sama gradnja?

Ovaj projekat se radi u skladu sa ugovorom Žuti FIDIC (Međunarodna federacija inženjera konsultanata), tako da je izvođač u obavezi da radi projektnu dokumentaciju. Tokom izrade glavnog projekta, odnosno čim se definiše trasa, mogu početi neki ozbiljni radovi koji se odnose na iskope, nasipanje, kop tunela, tako da ćemo već tokom 2026. godine imati radove, a što se tiče pripremnih radova - odmah nakon uvođenja izvođača u posao.

Počeće se sa radovima koje se odnose na pripremu kampova, pristupnih puteva ka gradilišnim napadnim tačkama, ka portalima, tako da se nadam da će se sa tim pripremnim radovima čišćenja terena, krčenja šume, krenuti već u prvoj polovini 2026. godine.

Ovo je jedan od ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru zemlje. Koliko će njegova realizacija značiti za razvoj tog dijela Crne Gore?

Mislim da je projekat prekretnica za povezivanje sjevera Crne Gore, pogotovo taj dio koji se odnosi na dolinu Lima, Andrijevicu, Berane, Rožaje, Plav, Gusinje. Smatram da će ti krajevi da dobiju mnogo. Vjerujem da će se finansijski benefiti osjetiti odmah nakon potpisivanja ugovora. Biće mnogo prostora za angažovanje i lokalne radne snage, a samim tim očekujemo i rast cijena zemljišta i nekretnina, tako da će sigurno donijeti mnoge prednosti i tokom gradnje. Da ne pričamo kada se taj objekat izgradi i kada se u Andrijevicu bude stizalo za oko 35 minuta ugodne, prijatne, bezbjedne vožnje. Tako da očekujem velike benefite za taj kraj i bolje povezivanje. Imamo i nedavno otvoreni put Vrulja - Mijakovići koji spaja Bijelo Polje i Pljevlja, pa će čitav sjever osjetiti korist od ovog auto-puta.

Milan Ljiljanić
foto: Luka Zeković

Osim druge dionice, u toku je i tender za izgradnju obilaznice oko Budve, od Markovića do Lastve Grbaljske, čija je procijenjena vrijednost 200 miliona. Kada očekujete da bude izabran izvođač za projektovanje i izgradnju? Kada bi se mogao očekivati početak radova?

Učinili smo sve da procese vezane za tu dionicu ubrzamo jer je to saobraćajno najpotrebniji projekat Crnoj Gori. Dionica Mateševo - Andrijevica je razvojni projekat i nastavak auto-puta, dok u tom dijelu države nemamo saobraćajne gužve. Što se tiče Budve, tu su nam tokom turističke sezone najveće gužve i završetkom bulevara Tivat - Jaz će se saobraćaj ubrzati na jednom dijelu, pa će se zastoji u tom primorskom gradu dodatno pogoršati. Zato je taj projekat najpotrebniji, pa smo raspisali prvu fazu tendera za izgradnju brze saobraćajnice koja obuhvata sve građevinske radove, dok će se instalacije i opremanje tunela, komandnih centara i naplate putarine raditi kroz drugu fazu. Plan je da tender za drugu fazu bude raspisan u prvoj godini realizacije ovog ugovora, eventualno početkom druge godine, kako bi obje faze bile završene u isto vrijeme - a Crna Gora dobila funkcionalan projekat.

Mapa autoputeva i brzih cesti kroz Crnu Goru i veze sa susjednim državama
Mapa autoputeva i brzih cesti kroz Crnu Goru i veze sa susjednim državamafoto: Monteput

Za ovu dionicu smo raspisali elaborat eksproprijacije pa ćemo, u najskorijem vremenu, sa Vladom odrediti javni interes na tim parcelama i ući u proces eksproprijacije. Tender je u toku, dok se ponude podnose do kraja januara. Nadamo se da ćemo imati kvalitetnog izvođača koji će ovaj veoma važan infrastrukturni projekat završiti na vrijeme. Interesovanje je veliko i kompanije konstantno postavljaju pitanja kroz naš sistem javnih nabavki.

Kada je u pitanju dionica Smokovac - Tološi, kako su riješene primjedbe mještana Rogama koji su tražili izradu novog Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu? Da li je poznato koliko će se kuća rušiti za gradnju ove dionice?

Ovaj elaborat je urađen kroz idejni projekat, u skladu sa našim propisima i zakonima. Tender za izvođača radova na toj dionici planiramo da raspišemo u prvom kvartalu (januar-mart) ove godine, u skladu sa EBRD pravilima, pored koje će se u finansiranje najvjerovatnije uključiti i Evropska investiciona banka (EIB). Što se tiče ekoloških i socijalnih standarda radiće se novi elaborat, koji će biti po svim evropskim propisima i standardima kao što je urađeno za dionicu Mateševo - Andrijevica, gdje smo imali čak i promjenu trase nakon izrade elaborata.

Već je raspisan tender u okviru kojeg će biti izrađen elaborat o biodiverzitetu, s obzirom na to da EBRD tenderi zahtijevaju znatno detaljnije, rigoroznije i obuhvatnije podatke u odnosu na standardne domaće elaborate.

Milan Ljiljanić
foto: Luka Zeković

Tako da će se voditi računa o svim aspektima, prilikom izrade elaborata uzeće se u obzir sve te primjedbe i nastojati da se one riješe tokom realizacije projekta. Nadamo se da ćemo do kraja 2026. godine uspjeti da izaberemo izvođača za tu veoma važnu dionicu i zaključimo ugovor, jer znamo da su u Podgorici velika saobraćajna zagušenja, pa će ta trasa izmjestiti promet koji trenutno kroz grad ide iz Smokovca ka Cetinju. Obilaznica je važna jer će se saobraćaj iz Tološa ka Cetinju, preusmjeriti i budućom zapadnom obilaznicom.

Monteput istovremeno priprema dokumentaciju za više dionica. Možete li nam dati pregled onoga što je do sada realizovano, što je trenutno u toku i što planirate u narednom periodu?

Ono što je najvažnije i što smo pripremali u prethodnom periodu je projektna dokumentacija. Da bismo završili mrežu auto-puteva moramo spremiti svu dokumentaciju, a kroz te pripreme se izdvajaju prioriteti za gradnju. Završili smo idejna rješenja za cijelu mrežu auto-puteva i brzih saobraćajnica i uključili sve to u Prostorni plan. Nakon toga smo krenuli u izradu svih idejnih projekata, pa sada imamo zaključene sve ove ugovore za auto-put Bar-Boljare, odnosno za sve njegove dionice. Tako da će taj koridor biti potpuno spreman za gradnju negdje do kraja 2026. godine.

Za neke poddionice, na primjer od Andrijevice do Boljara, projekat će biti gotov u aprilu, za obilaznicu Bara tj. od Virpazara do Zaljeva projekat ćemo završiti u avgustu, dok je dionica od Tološa do Virpazara gotova negdje tokom januara. Raspisali smo tender za idejni projekat dionice od Zaljeva do Sukobina, odnosno za južni dio Jadransko-Jonskog koridora i onda nam ostaje u januaru da raspišemo za njegov sjeverni koridor - od odvajanja od auto-puta Bar - Boljare do petlje Grahova. Sa tim ćemo završiti idejne projekte za sve auto-puteve u Crnoj Gori.

Ono što se nakon završetka ovih idejnih projekata javlja jeste pitanje pronalaska načina kako da ugovorimo izgradnju prioritetnih dionica. Prioritet je dionica Mateševo - Andrijevica, ugovoru se nadamo u januaru ili eventualno prvoj polovini februara, dok se ugovoru za obilaznicu Budve nadamo u prvoj polovini 2026. godine. Tender za obilaznicu Podgorice ćemo raspisati u prvom kvartalu 2026. godine, pa se ugovoru nadamo do kraja godine, nakon čega planiramo raspisivanje tendera za obilaznicu Bara, od Virpazara do Zaljeva.

Milan Ljiljanić
foto: Luka Zeković

Istovremeno tražimo konačan način prelaska Boke Kotorske, odnosno jedna opcija je obilaznica oko Herceg Novog i potpuno obilaženje Bokotorskog zaliva. Tako da u narednih tri do pet godina imamo mnogo materijala za pokretanje i izgradnju dionica u Crnoj Gori.

Koja od dionica koje ste naveli, bi mogla biti prva od narednih za izgradnju? Kako će se određivati koja će imati prioritet u izgradnji?

Prioriteti se određuju, rade se studije izvodljivost i pored toga znamo koliko je kritičnih tačaka, odnosno koje su zagušene tokom ljetne sezone. Najkritičnija tačka je Budva, zato smo projekat izabrali kao prioritetan. Slično je i u slučaju Bara, pa smo došli do obilaznice tog grada, dok se sada fokusiramo na Herceg-Novi, odnosno obilazak dijela zaliva i definisanje trase. Tu je i Podgorica gdje su velika zagušenja, pa pratimo takve zone i gledamo da te poddionice imaju funkcionalnu cjelinu, odnosno da mogu da funkcionišu bez izgradnje drugih dionica,

Cilj nam je da te poddionice funkcionišu do izgradnje, odnosno do konačnog povezivanja svih trasa, Tako da radimo po prioritetima, nakon čega će se pristupiti povezivanju važnih dionica.

Monteput je ljetos uveo naplatu putarine putem video-tolinga, dok je elektronska naplata uvedena ranije. Kakvi su dosadašnji rezultati - koliko su ovi sistemi unaprijedili saobraćaj? Da li ove povoljnosti mogu da koriste stranci za automobile sa stranim registracijama?

Video-tolling je nova mogućnost naplate putarine i pokazala se veoma dobro, jer imamo povećanje korisnika elektronske naplate sa nekih 20 procenata na 40 odsto, dok su mimo sezone brojke i više. Konstantno radimo na promociji elektronske naplate putarine kako bismo privukli vozače da se registruju.

Milan Ljiljanić
foto: Luka Zeković

Imamo i Monteput ENP aplikaciju, koja omogućava brzu registraciju, dopunu i kontrolu novca na računu, što je veliki benefit. Cilj nam je da do izgradnje obilaznice Budve u naredne četiri godine, možda i prije, dođemo do 90 odsto korisnika elektronske naplate putarine. Tokom ljetne sezone naši korisnici prolaze brže i manja su čekanja i stranaca na naplatnim mjestima. Što se stranih državljana tiče, imaju istu mogućnost da se registruju jer su u aplikaciji ponuđene registracije mnogih zemalja, ali nekih država nema, pa kako dobijamo primjedbe korisnika - tako dopunjavamo sistem sa tim zemljama. Tablice stranih zemalja imaju različite dizajne, pa se kamere moraju posebno prilagoditi svakom od njih, tako da radimo da sistem naplate učinimo što efikasnijim.

Sa kojim poslovnim rezultatom očekujete da će Monteput završiti 2025. godinu? Koliko ste izdvojili novca za pripremu dokumentacije za naredne dionice auto-puta i brzih cesti?

Što se tiče 2025. godine, imali smo rekordnu godinu. Prvi put je u jednoj godini auto-putem prošlo tri miliona vozila, dok je Sozinom prošlo više od četiri miliona vozila. Generalno imamo porast, ne samo u Crnoj Gori već i region bilježi rast saobraćaja. Takvi su trendovi - broj registrovanih vozila u Crnoj Gori je drastično uvećan sa nekih 200.000 vozila iz 2019. godine, na današnjih 330.000. Očekujemo da će dobit 2025. godinu biti oko pet miliona eura, dok ćemo kao i svake godine sa Vladom kada je raspodjela dobiti u pitanju - novac usmjeriti Monteputu na projektnu dokumentaciju.

Milan Ljiljanić
foto: Luka Zeković

Auto-put Bar - Boljare se finansira iz kapitalnog budžeta, dok se ostale dionice, odnosno Jadransko-Jonski auto-put finansira iz sredstava Monteputa. Tako da se dosta ovih projekata finansira zahvaljujući dobrom poslovanju Monteputa, odnosno u saradnji sa Vladom gdje se ta sredstva usmjeravaju na razvoj projektne dokumentacije. To je veoma bitno, da se konačno u kompletnoj Vladi shvatilo da projektna dokumentacija mnogo znači, da bez nje nema razvoja putne infrastrukture, pa do kraja 2026. očekujemo raspisivanje svih idejnih projekata, što će do 2030. godine značiti mnogo dokumentacije za izgradnju narednih dionica.

Povećanje saobraćaja na auto-putu je uslovljeno svakim završenim projektom, pa tako doprinosi i tunel Lubnice, put Vrulja - Mijakovići jer su Pljevljaci ranije većinom išli preko Žabljaka, a sada dosta njih koristi auto-put, dok će se slično desiti za trasom za Lijevu rijeku. Pomoći će i benzinske pumpe na auto-putu od kojih se jedna završava, a radovi na drugoj počinju tokom januara.

Često ističete da su savremeni putevi ključni za povezivanje Crne Gore sa regionom i evropskim saobraćajnim koridorima. Koje projekte danas smatrate najvažnijim za ostvarivanje tog cilja i kakav doprinos oni mogu pružiti ekonomskom razvoju zemlje?

Kao i što sami znate, Crna Gora je odsječena od svih evropskih koridora i auto-putevima nije povezana ni na jedan od njih - što težimo da promijenimo.

Zato smo pored auto-puta Bar Boljare, u prioritete vratili i Jadransko-Jonski koridor. Veoma nam je bitno da se povežemo jer se nadamo da ćemo 2028. godine ući u EU, pa je cilj i da se povežemo na koridor koji se u Hrvatskoj završava u Dubrovniku. Zato će fokus biti na obilaznici Herceg Novog i tom dijelu Jadransko-Jonskog auto-puta, koji će saobraćaj koji ide iz Evropske unije do Dubrovnika, dalje kroz Crnu Goru provesti ovim koridorom do Albanije. Tako da, pored auto-puta Bar-Boljare koji će nas vezati sa Beogradom i dalje sa Budimpeštom i evropskim koridorom, radimo sve da oživimo i Jadransko-jonski. Nadam se da ćemo u narednom periodu i sa susjedima Hrvatskom, BiH i Albanijom ostvariti napredak u razvoju tog koridora.

Lijevu Rijeku povezuju ove godine

Da li znate kada će biti izgrađen pristupni put za naselje Lijeva Rijeka sa auto-puta Podgorica - Mateševo?

Uprava za saobraćaj ima ugovor sa izvođačem koji izvodi radove na toj dionici, a radi se o veoma zahtjevnom projektu priključnog puta. Veliki interes nam je da se završi jer će čitav taj kraj bolje povezati sa Podgoricom. Očekujemo da će prva veza sa Lijevom Rijekom, odnosno prvi krak biti gotov do sredine ove godine, a ukupan projekat do kraja 2026. To će donijeti mnogo benefita mještanima tog kraja i ovom lijepom mjestu nadomak Podgorice

Sozinu otplaćuju 2030. godine

Koliko je do sada Monteput otplatio kredita koji je uzet za izgradnju tunela Sozina i kada će se završiti njegova otplata?

Monteput je preuzeo obavezu vraćanja kredita EIB-u radi finansiranja i izgradnje prilaznih saobraćajnica i tunela Sozina i Raš. Ukupno zaduženje iznosilo je 41 milion eura - za glavnicu 24 miliona i za kamatu 17 miliona eura. Do osnivanja Monteputa obaveze po kreditu je plaćala Direkcija izgradnje auto-puteva, u periodu od 2005. do 2006. godine. Ostatak obaveza Monteputa iznosi oko šest miliona eura, odnosi se na glavnicu od pet miliona i na kamatu od oko 500 hiljada eura. Obaveze se plaćaju dva puta godišnje, u aprilu i u oktobru. Godišnje za ratu plaćamo oko dva miliona eura, a planirano je da isplate za ovaj kredit završimo 2030. godine.

Bonus video: