Crnogorsko tržište kapitala nije iskoristilo sve svoje mogućnosti u dovoljnoj mjeri, ono se može razvijati kroz nove emisije državnih obveznica, dokapitalizacije kompanija - jeftinijim povećanjem kapitala kroz emisije novih akcija, emitovanjem “zelenih obveznica”, integracijama sa berzama regiona i Evrope...
To je u intervjuu za “Vijesti” kazao novi vršilac dužnosti izvršnog direktora Montenegroberze Slaven Popović, koji je tu dužnost preuzeo krajem decembra prošle godine.
Na kojim ste poslovima u vezi tržišta kapitala i hartija od vrijednosti do sada radili i koja iskustva imate?
Svoju karijeru počeo sam kao broker 2005. godine. Nakon više od godinu rada u brokerskoj kući, gdje sam, između ostalog, bio posrednik u tada rekordnoj transakciji na crnogorskom tržištu kapitala - prodaji Crnogorske komercijalne banke OTP grupi u vrijednosti od preko 100 miliona eura, postao sam investicioni menadžer u Društvu za upravljanje Investicionim fondom “Western Balkan Investment Fund”, regionalnom fondu zajedničkog ulaganja koji je bio registrovan u Crnoj Gori i pokrenut od strane uglednih crnogorskih privrednika i bankarskih eksperata. Na toj poziciji proveo sam pet godina. Nakon toga sam preko deceniju radio u asset menadžment industriji, za inostranu kompaniju koja upravlja nekim od najvećih tzv. impact fondova u svijetu, gdje sam bio zadužen za tržišta u Jugoistočnoj Evropi, ali i Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.
Kako ocjenjujete sadašnje stanje crnogorskog tržišta kapitala, po količini prometa i broju kompanija čije akcije privlače kupce? Da li stanje oslikava podatak da jedna transakcije akcijama Hipotekarne banke čini preko 90 odsto ukupnog prometa na berzi ove godine?
Sadašnje stanje tržišta kapitala nije, naravno, ni nalik onom iz perioda koji sam pomenuo, mjereno prometima i brojem transakcija. Međutim, ova dva perioda ne mogu se dobro uporediti; prethodni je bio faza ranog razvoja tržišta kapitala u Crnoj Gori, kada su u procesu masovne vaučerske privatizacije svi građani Crne Gore dobili mogućnost da direktno učestvuju u ulaganju na tržištu kapitala, a samim tim i berzanskim poslovima. Paralelno, ovo je bio period neposredno prije velike finansijske krize koja je počela padom Lehman Brothers-a, obilježen dobrim dijelom ponašanjem investitora koje je čuveni Alan Grinspan nazvao “ iracionalnim optimizmom” (irrational exuberance), što je dovelo do neočekivano velikih prometa na berzi i nerealnih valuacija brojnih kompanija, a samim tim kasnije i težem prizemljenju nakon eskalacije finansijske krize.
Stanje na berzi sasvim prirodno oslikava stanje jedne ekonomije, naročito njenog profila u pogledu sektorske strukture. U regionu, pa i u Crnoj Gori, tržišta kapitala su nastajala nakon procesa privatizacija, pa je nakon ukrupnjavanja i koncentracije vlasništva i posljedičnog smanjenja slobodno raspoloživih akcija na tržištu (free floata) bilo i za očekivati da se prometi na berzi počnu smanjivati. Sa druge strane, prodaja većinskog vlasničkog paketa Hipotekarne banke koju ste pomenuli, višestruko je dobar signal za finansijski sektor u Crnoj Gori. Iako je prije svega priznanje kvaliteta za jednu domaću banku koja nije bila dio međunarodne grupacije, to je na neki način i signal da je domaći bankarski sektor interesantan stranim investitorima, kao i da je dobro regulisan od strane Centralne banke. Prema tome, ima tu i dobrih stvari za tržište kapitala.
Konačno, visok nivo učešća ove transakcije u ukupnom prometu na berzi i ne čudi ako se zna da je Hipotekarna banka druga banka po veličini Crnoj Gori, mjereno ukupnom aktivom koja prelazi milijardu eura.
Kako je moguće oživjeti tržište kapitala ako nemamo dovoljno domaćih akcionarskih kompanija čije bi akcije bile privlačne za investitore?
Već iz samog pitanja nazire se odgovor - ovo je dugotrajan proces koji zahtijeva kontinuirani angažman svih učesnika. Prije svega, treba neprestano raditi na promociji tržišta kapitala kao najefikasjijeg mehanizma alokacije i privlačenja kapitala od strane realnog i finansijskog sektora, pa i države. Svjedoci smo nedavno završene emisije državnih obveznica za građane i privredu u vrijednosti od 50 miliona eura od strane Ministarstva finansija, koja je u potpunosti uspjela, i sekundarna trgovina ovim hartijama je već omogućena na Montenegroberzi.
Naravno, integritet tržišta kapitala se mora očuvati po svaku cijenu, kako kvalitetnim nadzorom, tako i kontinuiranim edukacijama i ulaganjima u finansijsku pismenost stanovništva, naročito dolazećih generacija, ali i svih učesnika na tržištu, od postojećih emitenata do kompanija koje imaju potrebu za razvojem novih projekata i shodno tome prikupljanju novog kapitala. Čini mi se da je ovdje Komisija za tržište kapitala na pravom putu, primjetan je njihov jak fokus na finansijsku edukaciju i podizanje finansijske pismenosti svih učesnika na tržištu kroz različite aktivnosti u skorije vrijeme.
Vrlo malo domaćih kompanija koristi mogućnosti dokapitalizacije na berzi, kako bi se na taj način jeftinije zadužila za svoj razvoj. Zbog čega je to tako i kako preokrenuti tu situaciju?
Navike kompanija ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu Zapadnog Balkana su takve da preovladava orijentacija ka bankarskim kreditima u cilju zadovoljavanja finansijskih potreba. Međutim, upravo su banke jedan dobar primjer kako se na tržištu kapitala u Crnoj Gori može prikupiti neophodan kapital koji može biti različitog profila rizika, ne samo klasične “senior” obveznice, već i u zavisnosti od potreba za ispunjenjem regulatornih zahtjeva za kapitalom, subordiniranih, a uskoro očekujem i MREL obveznica. Što se tiče kompanija, treba raditi još aktivnije na podizanju svijesti o tržištu kapitala kao jednoj validnoj alternativi bankarskim kreditima, naročito u situacijama kada se banke približavaju regulatornim limitima izloženosti prema pojedinim klijentima.
Postoji prostor za nove usluge kao što su “zelene obveznice”
Da li imate u planu uvođenje nekih novih berzanskih proizvoda?
Vjerujem da na crnogorskom tržištu još uvijek nismo iskoristili u dovoljnoj mjeri mogućnosti koje nude već postojeći vlasnički i dužnički instrumenti kao osnovni mehanizmi prikupljanja kapitala. Na primjer, svjedoci smo da u Crnoj Gori postoji izuzetan potencijal za izgradnju obnovljivih izvora energije, prije svega iz solarnih a zatim i vjetro elektrana. Zašto se ne bi neki od ovih projekata finansirali emitovanjem tzv. “zelenih obveznica”? Ovakve primjere već počinjemo da vidimo u našem regionu. Naravno, energetske kompanije u državnom vlasništvu su ovdje prva asocijacija, ali proces se ne mora zaustaviti na njima. Postoje i druge kvalitetne kompanije kod nas sa dobrim projektima u rukama, koji sa druge strane prevazilaze njihove sopstvene mogućnosti finansiranja. Ubijeđen sam da bi na tržištu kapitala mogli pronaći dobar dio finansiranja koji im je potreban. Dobri projekti će uvijek naći put do investitora, naročito u situaciji sve veće likvidnosti u bankarskom sektoru.
Integracije regionalnih berzi neminovne, dobra saradnja sa Istanbulskom
Da li planirate povezivanje sa stranim berzama? Kakva je saradnja sa Instanbulskom berzom koja je suvlasnik Montenegro berze?
Budućnost berzi u našem regionu neminovno vodi u neku vrstu integracije, kako bi se investitorima mogla obezbijediti kompletnija ponuda i otkrio potencijal regiona u svom punom svjetlu. Berze u regionu imaju dobru saradnju koju je potrebno dalje produbljivati novim inicijativama, na šta ćemo staviti još jači fokus u narednom periodu. Montenegroberza ima tu privilegiju da je njen suvlasnik Istanbulska berza, čiji je potpredsjednik Guzhan Gulaj sa ogromnim iskustvom na tržištu kapitala istovremeno i član Odbora direktora Montenegroberze, i koji se aktivno uključuje u proces strateškog upravljanja kroz rad Odbora. Ovdje zaista postoji potencijal da se iskoristi podrška jedne od najvećih berzi u Evropi za jačanje internih kapaciteta naše berze i njeno uvođenje u savremene načine poslovanja tržišta kapitala u Evropi.
Bonus video:
