Razvojna banka Crne Gore do kraja godine treba da pokrene poslove izvozno-kreditne agencije, kako bi pomogla crnogorskim kompanijama lakši izvoz roba, usluga i poslovanja, kao i partnerima (kupcima) jednostavniju i jeftiniju kupovinu crnogorskih proizvoda i usluga.
To je predviđeno nacrtom uredbe o osiguranju izvoza od netržišnih rizika, koja je bila u decembru na javnoj raspravi i na čiji tekst nije bilo primjedbi. Uredba stupa na snagu 1. januara 2027. godine, a do tada Razvojna banka treba da pripremi sve preduslove za njen rad.
Slične agencije ili fondove za osiguranje i finansiranje izvoza imaju sve države regiona i one su dozvoljene i strogo normirane evropskim direktivama još od 1984. godine. Ova uredba napisana je u skladu sa tim standardima EU.
Pokrivenost uvoza izvozom 12 odsto
Crna Gora je u 2024. godini imala izvoz roba i usluga od 3,3 milijarde eura, od čega je izvoz roba vrijedio 660 miliona eura, a usluga (većinom prihod od stranih turista) 2,68 milijardi. Istovremeno uvoz roba i usluga vrijedio je 5,06 milijardi.
Za 11 mjeseci prošle godine izvoz roba vrijedio je 507 miliona, a uvoz je iznosio četiri milijarde. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 12,7 odsto.
Crna Gora je kratko imala Fond za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskog poslovanja (SMECA) od 2004. do 2009. godine, a od tada nema instituciju koja bi pomogla izvoznike kroz finansijsku i tehničku pomoć.
Uredba predviđa da Razvojna banka Crne Gore posluje i kao crnogorska izvozno-kreditna agencija u ime i za račun Crne Gore. Ona će, kako je navedeno, u ime države ili uz njenu podršku podržavati izvozne kredite u obliku direktnih kredita - finansiranja, refinansiranja, podrške kamatnim stopama, finansiranja pomoći (krediti i bespovratna sredstva), osiguranja izvoznih kredita i drugih poslova dozvoljenih evropskim direktivama.
Cilj podsticaj izvoza i poslovanja u inostranstvu
Cilj njenog rada je razvoj domaće privrede kroz podsticanje izvoza i ulaganja domaćih privrednih društava na inostrana tržišta. Osiguranje izvoznih kredita, kako je navedeno, uključuje osiguranje otplate kredita odobrenih od finansijskih institucija inostranim kupcima (kredit kupcu) i osiguranje otplate kredita koje je izvoznik odobrio Inostranom kupcu (kredit dobavljača).
Uredbom je definisano da se izvozom smatra prodaja robe crnogorskog porijekla dužniku u inostranstvu, kao i izvršavanje radova i/ili usluga od domaćeg izvoznika za inostranog naručioca. U smislu uredbe izvozom se smatraju i zajednički poslovni poduhvat u inostranstvu domaćeg izvoznika i stranog pravnog lica, kao i “svaki drugi pravni posao kojem je krajnja svrha internacionalizacija crnogorske privrede, a koji je od posebne važnosti za crnogorsku privredu i/ili ekonomsku politiku Crne Gore”.
Izvozni kredit je definisan kao finansijski aranžman u kojem je s inostranim kupcem izvezene robe, usluga ili radova ugovoreno odloženo plaćanje tokom određenog vremenskog perioda, bilo kroz kredit inostranom kupcu ili banci inostranog kupca (kredit kupcu), bilo kroz kredit (odloženo plaćanje) inostranom kupcu koji je odobren od domaćeg izvoznika (kredit dobavljača).
Uredba definiše i šta se smatra domaćim proizvodom (najmanji domaći udio), uslugom ili poslovima u inostranstvu koji bi se smatrali izvoznim i koji bi mogli da koriste povlastice.
“Najmanji domaći udio je najmanji procenat vrijednosti domaćeg udjela u Izvoznom ugovoru, kod izvoza kapitalnih roba i/ili usluga podoban za osiguranje u skladu s ovom Uredbom. Po pravilu iznosi najmanje 40%, ali se izvozom crnogorskih roba i/ili usluga smatraju i poslovi kada zbog postojanja interesa za crnogorsku privredu, Odbor za poslove osiguranja izvoza svojim preporukama, mišljenjem ili zahtjevom odredi i drugačiji procenat”, navedeno je u Uredbi.
Odbor za poslove osiguranja izvoza u smislu ove uredbe je radno tijelo Nadzornog odbora Razvojne banke, koje će biti nadležno za davanje preporuka, mišljenja i nadzor nad sprovođenjem poslova osiguranja izvoza.
Osiguranje od netržišnih rizika
Agencija će da se bavi i osiguranjem izvoznih kredita od netržišnih rizika kroz osiguranje ili reosiguranje od komercijalnog ili političkog rizika neplaćanja obaveza po izvoznom ugovoru. Uredbom je definisano šta su netržišni rizici.
“Netržišni rizici su kratkoročni komercijalni i politički rizici prema javnopravnim i privatnim inostranim kupcima sa sjedištem izvan država članica Evropske unije, odnosno izvan Australije, Islanda, Japana, Kanade, Novog Zelanda, Norveške, Sjedinjenih Američkih Država ili Švajcarske, a čije trajanje, uključujući vrijeme proizvodnje i otplate, ne prelazi dvije godine, te srednjoročno - dugoročni komercijalni i politički rizici prema javnopravnim i privatnim Inostranim kupcima iz svake države ako njihovo trajanje koje uključuje vrijeme proizvodnje i otplate, traje dvije i više godina; odnosno svi rizici za koje Evropska unija utvrdi da su netržišni”, navedeno je u uredbi.
Poslovi osiguranja izvoza, kako je navedeno, obuhvataju osiguranje izvoznih kredita od netržišnih rizika, kao i druge poslove kojima je svrha podsticanje crnogorskog izvoza, konkurentnosti crnogorskih privrednih subjekata i internacionalizacije crnogorske privrede.
“Korisnici po poslovima osiguranja izvoza mogu biti crnogorski privredni subjekti, njihove podružnice ili povezana društva u inostranstvu, finansijske institucije u zemlji i inostranstvu, reosiguravajuća društva u zemlji i inostranstvu i drugi osiguravači. Prilikom obavljanja poslova osiguranja izvoza, osiguravač može davati u reosiguranje dio rizika na privatno tržište reosiguranja ili kod drugih osiguravača ili primati u reosiguranje dio rizika od drugih osiguravača”, navedeno je u uredbi.
Ona predviđa i da se o radu ove izvozne kreditne agencije redovno izvještavaju nadležne institucije Evropske unije.
Šta se sve može smatrati izvozom
Najmanji domaći udio u vrijednosti tog proizvoda (domaća proizvodnja, domaća sirovina, dorada uvozne sirovine...) mora biti 40 odsto, tolika minimalna vrijednost mora biti i u slučaju izvoza usluge ili izvoznih poslova ili radova u inostranstvu kao izvođač, podizvođač, partner...
“U savremenoj praksi državne izvozno - kreditne agencije su prešle s koncepta ‘made in’ (proizvedeno u) na koncept ‘made by’ (proizvedeno od), što znači da se prvenstveno ne posmatra da li je neka izvozna roba proizvedena u Crnoj Gori, već da li takav izvozni posao koji je osiguran u ime i za račun države u većoj mjeri doprinosi rastu privrede Crne Gore. U pitanju je izvoz robe koja nije u većem dijelu proizvedena u Crnoj Gori, ali je uključeno dodatno znanje; ili robu izvoze privrednici koji time ostvaruju prihode u Crnoj Gori, doprinose zapošljavanju i na druge načine doprinose rastu privrede Crne Gore. Kod osiguranja robe široke potrošnje nije uobičajeno zahtijevati najmanji domaći udio (moguće je osiguravati i reeksport)”, navedeno je u uredbi.
Novac za početak rada iz državnog budžeta
Novac za obavljanje poslova osiguranja izvoza biće obezbijeđen iz državnog budžeta, i vodiće se na posebnom računu Razvojne banke kao Fond osiguranja izvoza od netržišnih rizika, i moraju biti odvojene - nezavisno od novca namijenjenog obavljanju osnovne djelatnosti Razvojne banke.
Taj novac služiće za isplatu odšteta, pokriće troškova sprečavanja nastanka štete i pokriće troškova po već nastalim štetama. Razvojna banka će naplaćivati premije i druge naknade koje se uplaćuju u Fond osiguranja izvoza od netržišnih rizika, gdje će se slivati i novac ostvaren regresnom naplatom.
“Ako je ukupan iznos dugovanih odšteta veći od iznosa sredstava u Fondu osiguranja izvoza od netržišnih rizika, Vlada Crne Gore će, prije dospijeća odštete, razliku iznosa uplatiti na račun Fonda osiguranja izvoza od netržišnih rizika”, navedeno je u uredbi.
Iznos svih preuzetih obaveza po poslovima osiguranja izvoza na kraju godine ne smije prelaziti iznos od 20 odsto službeno utvrđene vrijednosti godišnjeg izvoza roba i usluga u Crnoj Gori za posljednju godinu.
Bonus video:
