Do petka dogovor kako će pumpe raditi nedjeljom

Odluka Ustavnog suda o ukidanju neradne nedjelje još na redakturi, poslanici 16. febuara usvajaju skoro isti član uz pojašnjenje za benzinske stanice

8585 pregleda 7 komentar(a)
U petak sjednica odbora za ekonomiju o neradnoj nedjelji, Foto: Luka Zekovic
U petak sjednica odbora za ekonomiju o neradnoj nedjelji, Foto: Luka Zekovic

Da li će i u kojem obimu benzinske pumpe i njihove prodavnice raditi nedjeljom biće poznato u petak, do kada će biti urađena konačna verzija amandmana na Zakon o unutrašnjoj trgovini i kada će se naći na skupštinskim odborima, saznaju "Vijesti" od izvora iz Skupštine i naftnih kompanija.

Grupa poslanika pokušava da zabrani ili ograniči rad prodavnica na benzinskim pumpama, dok su iz naftnih kompanija najavili da će ukoliko im se zabrani rad prodavnica nedjeljom tog dana obustaviti i prodaju goriva jer im se ne isplati da samo od pet centi, koliko po uredbi pripada njima po prodatom litru, plaćaju uvećane dnevnice za rad nedjeljom.

Ustavni sud je poništio član 35a koji se odnosi na zabranu rada nedjeljom u oblasti trgovine i koji navodi izuzetke kojima se omogućava rad. Međutim, ova odluka Ustavnog suda još nije objavljena u Službenom listu, čime nije ni stupila na snagu. Kako je "Vijestima" objašnjeno u Ustavnom sudu, odluka se nalazi pred redakcionom komisijom gdje članovi mogu da stave eventualne primjedbe na tekst obrazloženja. Procedura redakture može da traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica.

Grupa poslanika palamentane većine predložila je Skupštini novi član sa skoro istim tekstom, koji će narednih dana biti pred skupštinskim odborima, a na plenumu 16. februara. Njihov cij je da ga usvoje prije nego što odluka Ustavnog suda stupi na snagu. Međutim, prema informacijama "Vijesti" do problema je došlo prilikom tumačenja stava koji se odnosi na benzinske pumpe.

U Zakonu, koji je još na snazi, gdje se opisuju izuzeci, piše da se "nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može obavljati u: ... benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica".

U amandmanu koji je predat Skupštini, kako bi se zamijenio član koji je ukinuo Ustavni sud, piše da se "nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može obavljati u: ... benzinskim stanicama", odnosno uklonjen je dio i "prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica".

Predstavnici naftnih kompanija smatraju da se benzinska stanica i prodavnica vode kao jedan objekat, da su jedna funkcionalna sredina, i da je nemoguće u istom prostoru dozvoliti prodaju jedne robe a zabraniti druge, kao i da takva zabrana ne postoji nigdje. To su proteklih dana predočili i grupi poslanika koja je predložila ovu izmjenu.

Prema informacijama "Vijesti", najvjerovatnije rješenje je da se predloženi član izmijeni i da se stavi - "nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može obavljati u: ... benzinskim stanicama i pratećim sadržajima".

Izmjenom člana iz izuzetaka su izbrisana "skladištima za trgovinu na veliko" koja više neće moći da rade nedjeljom ukoliko se usvoje ove izmjene.

Prodavnice isplativije od prodaje goriva

Postojeća Uredba o određivanju maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata potiče iz 2002. godine i ona od tada predviđa isti iznos koji dobijaju trgovci naftnim derivatima na malo (benzinske pumpe) od pet do šest centi po litru goriva zavisno od vrste.

Iz naftnih kompanija godinama ukazuju da ovaj obračun više nije realan, jer su svi troškovi višestruko povećani u protekle 24 godine, a troškovi zarada i za pet puta.

U međuvremenu se trgovcima nameće i trošak markiranja goriva od 0,8 centi po litru. Finansijski izvještaji kompanija ukazuju da više zarade od rada prodavnica na benzinskim pumpama nego od prodaje osnovnih vrsta goriva.

Ministarstvo energetike i rudarstva je prošle godine najavilo izmjenu ove uredbe. Iz ovog resora je tada “Vijestima” saopšteno da je cilj mijenjanja Uredbe da se uspostavi pravičan i održiv sistem formiranja cijena kako bi se zaštitili potrošači, ali i omogućilo ekonomski održivo poslovanje preduzeća koja se bave trgovinom naftnih derivata.

“Ovakav pristup ne odražava realne tržišne uslove, jer su se u međuvremenu značajno promijenili logistički tokovi, troškovi poslovanja, kao i struktura uvoza”, naveli su tada iz Ministarstva obrazlažući neophodnost povećavanja udjela naftnih kompanija.

Prilikom ulaska Crne Gore u EU prestaće bilo kakvo ograničavanje cijena naftnih derivata i njihove cijene će se slobodno formirati.

Bonus video: