Povremeno vraćanje rijeke Ćehotine u staro korito dio je planiranog probnog rada na projektu izmještanja toka, saopštili su “Vijestima” iz Rudnika uglja Pljevlja, naglašavajući da na novom koritu nije bilo većih oštećenja, te da trenutna situacija nema uticaja na proizvodnju uglja niti na snabdijevanje Termoelektrane “Pljevlja”.
Na pitanja o razlozima vraćanja rijeke u staro korito i eventualnim tehničkim, bezbjednosnim ili ekološkim problemima, iz Rudnika navode da je projekat u fazi probnog rada, planiranoj da traje šest mjeseci, u skladu sa zakonskim obavezama. Tokom nepovoljnih vremenskih i hidroloških uslova, usljed pojave bujičnog talasa, uočeni su, kako ističu, blaži nedostaci na novom koritu, čije je otklanjanje u toku.
“Nikakvih većih oštećenja nije bilo na novom koritu rijeke Ćehotine i sigurni smo da ćemo probni rad i dobijanje vodne dozvole završiti prije projektovanog roka”, navodi se u odgovoru.
Veliki priliv vode i neadekvatno očišćeno staro korito izazvali su prelivanje na ulivu starog i novog toka, što je, kako objašnjavaju, pokazalo da i staro korito mora biti detaljno očišćeno. Dio tih radova ekipe Rudnika su već završile.
U toku su i projektom definisane kontrole spojeva folije na novom koritu, kao i njihovo dodatno ojačavanje gabionima. Svaka faza prolazi tehničke provjere i detaljna ispitivanja, a nakon potvrde nadležnih komisija planirano je zatvaranje tunela starog korita, čime bi projekat bio u potpunosti završen.
Iz Rudnika naglašavaju da je povremeno preusmjeravanje rijeke u staro korito predviđeno planom probnog rada i da će takva praksa biti primijenjena još nekoliko puta do konačnog završetka projekta, što je, kako navode, uobičajeno u ovakvim slučajevima.
Podsjećaju i da je realizacija projekta izmještanja korita kasnila zbog, kako tvrde, neadekvatnih odluka u ranijem periodu i urbanističko-tehničkih uslova iz 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti sproveden.
Govoreći o eventualnom uticaju na proizvodnju uglja, iz Rudnika ističu da novo korito Ćehotine “nema apsolutno nikakve veze sa proizvodnjom”, jer se radovi na otkrivci i eksploataciji izvode sa suprotne strane kopa.
Ipak, obilne padavine u januaru, kakve, kako tvrde, nijesu zabilježene u posljednjih 20 godina, sa prilivom od oko 100.000 kubika vode dnevno, uslovile su petnaestodnevnu obustavu rada na otkrivci. Niske temperature dodatno su otežale uslove rada i povećale rizik od klizišta zbog složenih geotehničkih uslova, što je zahtijevalo posebne mjere odvodnjavanja i stabilizacije kosina.
Uprkos tome, poštujući bezbjednosne procedure i važeće propise, Rudnik je, kako navode, obezbijedio kontinuitet u isporuci uglja. U decembru i januaru Termoelektrani su isporučene i veće količine od planiranih.
Iz kompanije podsjećaju i da je eksploatacija na kopu Potrlica ranije bila poremećena zbog klizišta u oktobru prošle godine, što je dovelo do višemjesečnog zastoja i kašnjenja radova na otkrivci. Mjere sanacije i izrada novog uprošćenog projekta, kako tvrde, završeni su u skladu sa preporukama rudarskog inspektora.
U skladu sa ugovorom o prodaji i planiranom dinamikom, Rudnik uglja Pljevlja će, poručuju, obezbijediti dovoljne količine uglja za nesmetan rad TE “Pljevlja” i stabilnost elektroenergetskog sistema Crne Gore.
Ćehotina je novim koritom potekla 23. decembra prošle godine. Događaju su prisustvovali izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, kao i predstavnici Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).
Izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković istakao je da je završetkom projekta obezbijeđena višestruka korist, kako za energetski sistem države, tako i za RUP i EPCG.
“Danas smo završetkom ovog projekta obezbijedili višestruku korist za građane Crne Gore, RUP i EPCG. Naš energetski sistem i RUP sada funkcionišu znatno bezbjednije. Kao što znate, prije dva mjeseca suočili smo se sa masivnim klizištima izazvanim približavanjem fronta radova rijeci Ćehotini. Danas naši rudari mogu makar djelimično da odahnu, jer ulazimo u zonu bezbjednijeg i sigurnijeg rada. Projekat je realizovan u predviđenom, čak i skraćenom roku, uz puno poštovanje tehničke dokumentacije, zakonskih procedura i mjera zaštite životne sredine”, istakao je Laković.
Iz Rudnika su ranije kazali da se izmještanjem rijeke, odnosno njeno vraćanje približno starom trasom, stvaraju uslovi za eksploataciju uglja do 2049. godine.
Da to nije urađeno ove godine, Termoelektrana Pljevlja bi, tvrde u najvećoj pljevaljskoj kompaniji, stala, što bi imalo katastrofalne posljedice za energetski sistem, a izmještanje rijeke bilo je neophodno zbog napredovanja rudarskih radova prema postojećem koritu Ćehotine.
Vlada je u julu prošle godine projekat proglasila poslom od javnog interesa.
Radove, vrijedne 19,56 miliona eura sa PDV-om, izveo je Konzorcijum HSV Preduzeće za hidrogradnju i niskogradnju i visokogradnju iz Vlasotinca, “Opticus ing” iz Beograda i Privredno društvo za projektovanje inžinjering i izvođenje radova “Kolubara” iz Mionice.
Bonus video:
