Jačanje vladavine prava, smanjenje neformalnog sektora i borba protiv korupcije su i dalje važni u naporima da se poboljša poslovno okruženje u Crnoj Gori, navedeno je u smjernicama koje je usvojio Savjet ministara ekonomije i finansija EU (ECOFIN).
Učesnici Dijaloga o ekonomskom upravljanju sa zemljama zapadnog Balkana i Turske pozvali su Crnu Goru da u potpunosti sprovede paket mjera štednje za 2017. i uvede dodatne ako bude potrebno, da bi se postigle planirane budžetske uštede od oko tri odsto BDP-a.
Predstavnici zemalja-članica EU, zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije, Evropske centralne banke i centralnih banaka zemalja zapadnog Balkana i Turske, sastali su se juče povodom godišnjeg dijaloga o ekonomskim politikama i programima ekonomskih reformi (ERP) za 2017. godinu koje su dostavile države zapadnog Balkana i Turske. Crna Gora je dostavila svoj Program ekonomskih reformi (PER 2017-2019) 31. januara 2017.
U smjernicama za Crnu Goru navodi se da treba usvojiti sveobuhvatnu srednjoročnu fiskalnu strategija sa konkretnim održivim mjerama kako bi se stabilizovao javni dug i smanjile sa njim povezane ranjivosti.
"Postepeno smanjivati udio javne potrošnje na plate i penzije u BDP-u. Osigurati dostupnost adekvatnih finansijskih sredstava za realizaciju novih zakonskih mjera. Povećati poreske prihode i dodatno smanjiti poreske olakšice. Usvojiti mjere u cilju olakšavanja servisiranja duga korišćenjem lokalnog tržišta, produžavanjem rokova dospjeća i ubrzavanjem privatizacionog procesa”, navodi se u smjernicama.
CG treba, kako se dodaje, da nastavi da rješava nekvalitetne kredite (NPL) pripremom sveobuhvatne strategije, u cilju smanjenja kreditnog rizika u bankarskom sektoru i uklanjanja prepreka za rast kredita za privredu.
"Razmotriti mogućnost da strategija obuhvati restrukturiranje korporativnog duga kao i rješavanje ostalih osnovnih strukturnih prepreka u rješavanju nekvalitetnih kredita. Pojačati prudencijalnu kontrolu i regulaciju bankarskog sektora u dijelu rješavanja nekvalitetnih kredita kako bi se poduprla finansijska stabilnost”, navedeno je u smjernicama.
Preproručuje se i da CG uskladi nacionalne propise sa Direktivom 2014/61 o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina. Treba i da osigura efektivnost, efikasnost i nezavisnost željezničkog regulatornog i bezbjedonosnog tijela kako bi se osiguralo puno otvaranje želježničkog tržišta.
Potrebno je, kako se navodi, nastaviti jačanje finansijske i nefinansijske podrške razvoju srednjih i malih preduzeća (MSP) i usvojiti zakone koji bi osigurali operativnu nezavisnost organa državne pomoći.
Preporuka je i da se reformiše Zakon o socijalnoj zaštiti kako bi se osigurala isplativost, bolje usmjeravanje pomoći i smanjenje destimulansa za učešće žena na tržištu rada i uradi pregled aktivnih politika tržišta rada u cilju poboljšanja pokrivenosti i usmjerenosti na dugoročno nezaposlene, žene i mlade, kao i poboljša prelazak iz škole na tržište rada uz pomoć učenja kroz rad i promovisanja atraktivnosti stručnog obrazovanja.
Ocijenjeno je da će rast crnogorske ekonomije ostati umjeren zbog jakog negativnog uticaja uvoza podstaknog investicijama i potrebom za fiskalnom konsolidacijom.
"Visoka potreba za uvozom dovodi do visokog i rastućeg trgovinskog deficita. Prognozira se dalji rast već visokog javnog duga”, navodi se u smjernicama.
Generalno gledano, kako se dodaje, funkcionisanje bankarskog sektora se popravilo u proteklom periodu. Ipak, prisustvo nekvalitetnih kredita (NPL) ostaje značajno i uprkos stalnom smanjenju nastavlja da utiče na profitabilnost banaka i ograničava kreditnu ekspanziju. Istovremeno, iako je transfer nekvalitetnih kredita sa banaka na faktoring kompanije pomoglo bankama u čišćenju svojih bilansa, to nije riješilo problem visokog nivoa nekvalitetnih kredita (zaduženosti) među preduzećima.
Cilj dijaloga o ekonomskom upravljanju sa zemljama zapadnog Balkana i Turske je da ih pripremi za buduće učešće u koordinaciji ekonomske politike EU.
Razvoj infrastrukture ograničen je teškom topografijom
Ocijenjeno je da su strukturne prepreke za rast i konkurentnost crnogorske ekonomije nedostatak dinamike privatnog sektora i slaba diversifikacija proizvodnje u kombinaciji sa ograničenim pristupom finansiranju, visokom neravnotežom na tržištu rada, kao i niskom stopom zaposlenosti koja je povezana sa obimnim neformalnim sektorom, nedostatak podsticaja za zapošljavanje žena, neciljanih socijalnih naknada i neusklađenost vještina sa potrebama na tržištu rada.
"Niska stopa upisa u predškolsko obrazovanje negativno utiče na postignuća u visokom obrazovanju, kao i na učešće žena na tržištu rada. Razvoj infrastrukture, uključujući i oblast telekomunikacija, ograničen je teškom topografijom zbog čega su javne investicije i troškovi održavanja visoki. Stoga je važno da se ove investicije sprovode na osnovu kvalitetnih analiza isplativosti i dopunjuju regulatornim reformama", poručili su učesnici Dijaloga i dodali da je napredak ostvaren u dijelu otvaranja energetskog tržišta.
Bonus video:
