Vraćena neradna nedjelja: Podršku dali i vlast i opozicija

Parlament je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime se omogućio povratak neradne nedjelje u trgovine na veliko i malo. Podršku ovoj odluci su dala 62 poslanika a za nju su glasali i vlast i opozicija.

Poslanici su dali podršku i hitnosti ovih izmjena, pa će one stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

Izmjenama člana 35a ovog Zakona koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES), neradna nedjelja se traži zbog zaštite zdravlja radnika u trgovinama na veliko i malo i njihovog prava na sedmični odmor i u dane državnih i drugih praznika.

Izuzeci od rada nedjeljom biće apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci, benzinske pumpe, pijace, štandovi, prodavnice, kiosci u autobuskim i željezničkim stanicama, aerodromima i lukama, kao i onima za vrijeme održavanja priredbi, festivala i sajmova, skladištima za trgovinu na veliko...

Zakonom je predviđeno i da će radno vrijeme objekta od ponedeljka do subote određivati trgovac.

Ustavni sud je krajem januara zbog neustavnosti, donio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Odluka je zvanično objavljena u Službenom listu 12. februara, zbog čega trgovci trenutno imaju pravo da na rad nedjeljom.

Trgovcima je prethodno upućen i apel iz Vlade - da poslovanje nedjeljom ne počinju, dok vladajuća većina opet ne uvede neradnu nedjelju.

Radna nedjelja bi uvećala cijene

Poslanik PES-a Miloš Pižurica je kazao da se često manipuliše činjenicom da je povratak radne nedjelje potreban za ekonomiju, ali da o tome nema studija i da podaci pokazuju suprotno.

On je naglasio da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena u prodavnicama i rasta inflacije.

"Sva analiza uticaja neradne nedjelje na turističku sezonu se svela na to da turista nedjeljom mora negdje da kupi flašu vode. Posebno zabrinjava što nemamo analizu kako neradna nedjelja utiče na produktivnost radnika. Trebalo bi više pažnje posvetiti uslovima rada onih koji i dalje nemaju nedjelju slobodnu, kao što je uradila Sjeverna Makedonija", naglasio je on.

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je naglasio da je 2019. godine, tadašnja vlast na čelu sa DPS-om je usvojila ovo rješenje i radnike u trgovinama oslobodila rada nedjeljom. Najavio je da će ovu mjeru opet podržati.

"Uprkos upozorenjima, većina je dopustila da Ustavni sud koji su popunili partijski, ovaj zakon proglasi neustavnim. Netransparentan način izbora sudija Ustavnog suda i jedna od prvih odluka – proglašenje neradne nedjelje kao neustavne. To je otvorilo pregovore, neki socijalni partneri, kompanije, već pomalo razgovaraju kako bi ona mogla da bude radna u nekim mjesecima. Raduje što nije ostavljeno prostora za takvu trgovinu...", kazao je Rakočević i dodao da bi se djelimičnim radom nedjeljom, stavio fokus na privredu umjesto na građane.

On je kazao da se projekti ne završavaju, da su investitori otjerani, dok je poreski sistem nepredvidljiv...

Potrebna šira analiza

Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović je kazala da će podržati neradnu nedjelju, te da su zadovoljni da odlukom trgovina da ne rade ovim danom iako imaju pravo na to. Naglasila je da je pravo na sedmični odmor civilizacijsko pravo i da ekonomski učinak ovom mjerom nije smanjen.

Poslanik FORCA-e Ilir Čapuni je dodao da je pitanje kako će oni turisti i oni koji rade ostalim danima trgovati nedjeljom, pa je potreban širi ekonomski i stručni dijalog - ali da do tada treba vratiti neradnu nedjelju.

Pižurica je naglasio da niko od stručnjaka niti medija u analizama ne pominje neradnu nedjelju kao problem domaćeg turizma. Čapuni je naveo da će dati podršku ali da postoje neke anomalije.

Iz Socijalističke narodne partije su kazali da se podrškom štite prava radnika i životi i obezbjeđuje vrijeme za njihove porodice – odnosno da je čovjek važniji od prometa. I oni su najavili podršku ovoj mjeri.

Iz PES-a su kazali da svi zakoni treba da se prilagođavaju potrebama građana, da je ova mjera vrijednost za izgradnju društva i da nedjelja nije privilegija – već pripada porodici. Njihov poslanik Vasilije Čarapić je naglasio da je uvođenje neradne nedjelje 2019. godine, bila jedna od rijetkih pobjeda građana nad tajkunima.

Čarapić je naglasio da ih je Ustavni sud pozvao prije osam mjeseci da uvedu model neradne nedjelje, jer će odluku proglasiti neustavnom. On je naveo da je to bilo odgovorno jer nisu htjeli da spuštaju minimum prava koje radnici imaju – jer bi takvu odluku svi kritikovali, pa su čekali odluku suda.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je istakao da brane princip neradne nedjelje dok Skupština mora da mijenja zakone, jer su određeni poslodavci bezobrazni i nepošteni prema radnicima.

"Radnici rade bez ugovora i nisu prijavljeni, nedjeljom najviše a formalno ne postoje. Ako se desi povreda tokom istovara ti ljudi kažu ti danas nisi ni radio – to je moralna katastrofa. Ovim zakonom Crna Gora prestaje biti mjesto u kom se radnik bori protiv sopstvenog radnog mjesta", naglasio je Bogdanović.

Iz tog kluba su najavili i da će ubuduće obezbijediti sve predzakonske uslove da se obeštete svi radnici koji su bili gubitnici u periodu tranzicije.

Rast cijena najveći problem

Poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar je kazao da nedjelja treba da ostane neradna jer je to garancija da će radnici imati slobodan dan.

"Neradna nedjelja nije najveći problem za ekonomiju, problem je nestabilan poslovni ambijent, povećavanja poreza, rad inspekcijskih organa, neefikasnost javne uprave, stanje finansija... Problem je rast cijena, razgovarajte kakvi su došli računi za struju u januaru", kazao je Konatar.

Iz DPS-a su ponovili da su ovaj zakon predložili 2019. godine i usvojili, u polupraznoj sali, dok se sada razvija sistem oporezivanja građana, u kojem trećina radi u javnoj upravi a turistička sezona ostaje bez radne snage.

Oni su kazali da ista pažnja kao trgovinskim radnicima - nije posvećena medicinskim sestrama i tehničarima, te da su zato predali inicijativu u parlament. Tvrde da su ovim kategorijama plate uvećane 15 odsto a isti dan umanjene za deset odsto, čime su dobili po 30 eura.

Tvrde da će građani o radu parlamentarne većine dati ocjenu na narednim izborima te da neće biti dobra, te da će nakon rada parlamentarne većine ostati spržena zemlja.

Podršku neradnoj nedjelji je najavio i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević je dodao da se u ovu situaciju došlo jer Vlada i parlamentarna većina nisu uradile ništa da se stanje promijeni, ali da će dati podršku uvođenju neradne nedjelje.

Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur je predložila da se dopuni Ustav ako se poslodavci drugačije ne mogu iskontrolisati.

Poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić je kazala da su radnici u trgovinama prethodno radili za minimalac i u dužem radnom vremenu, te da inspekcija ni danas ne može kontrolisati ovaj sektor. Najavila je da će glasati za neradnu nedjelju.