Organizovane radničke stambene zadruge u Crnoj Gori za svoje članove sada obezbjeđuju stanove po cijenama koje su 30 do 40 odsto niže od tržišnih.
Sagovornici “Vijesti” navode da je ovo dobar način za obezbjeđivanje krova nad glavom za veliki broj porodica koje ne mogu da plate sada veoma visoke cijene nekretnina, ali i da je potrebna značajnija podrška države.
Prema Monstatovim podacima iz septembra prošle godine, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji na nivou Crne Gore je 2.228 eura, a na primorju 2.458 eura, odnosno za prosječan kvadrat su potrebne dvije i po prosječne zarade.
Najstarija aktivna zadruga prosvjetnih radnika “Solidarno”, koja radi od 2002. godine do sada je izgradila 790 stanova i članovima podijelila još povoljniih kredita za adaptacije i proširenja vrijednih 9,2 miliona eura. Zadruga zdravstvenih radnika je od 2012. izgradila 322 stana i podijelila povoljnih kredita za 3,3 miliona.
Zadruge se finansiraju od članarina, donacija, prodaja ili zakupa stambenih i poslovnih prostora članovima. Zakon o stambenim zadrugama predviđa i da država i lokalne samouprave podstiču njihov rad mjerama socijalne, zemljišne, kreditne i fiskalne politike, poreskim olakšicama ustupanjem zemljišta i oslobađanjem od plaćanja komunalija.
Direktorica Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore “Zdravstvo” Dijana Pavličić kazala je da su do sada za svoje članove izgradili 322 stambene jedinice, od čega u Podgorici 204, Nikšiću 70 i 48 u Radovićima kod Tivta, kao i da su odobrili 3,3 miliona eura kredita za 268 članova.
“U 2025. godini nijesmo imali prodaju stanova, zbog zahtjevnog postupka koji smo morali provesti prema Ministarstvu zdravlja i drugim državnim organima. Planirani projekti će se finansirati u okviru Sporazuma koji je potpisan sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom, a u skladu sa njim, u periodu od 2024. do 2026. godine, država će obezbijediti ukupno milion i po eura za finansiranje stambenih rješenja zdravstvenih radnika. Sredstva će biti raspoređena po 500.000 eura godišnje, a Ministarstvo zdravlja je već prošle i pretprošle godine izvršilo uplatu od po 500.000 eura”, kazala je Pavličić.
Ona navodi da njihova stambena zadruga sada broji oko hiljadu članova, a članarina iznosi jedan odsto zarade.
Ukazala je da imaju saradnju sa više opština. U Kotoru završavaju zgradu sa 54 stana, u Beranama rade idejno rješenje za zgradu do 25 stambenih jedinica. Na Cetinju je u toku priprema dokumentacije za gradnju stambene zgrade na mjestu nekadašnjeg vrtića, sa Opštinom Budva su započeli razgovore oko dodjele nove parcele, dok i u Nikšiću postoji interesovanje za sličan projekat.
Pavličić je kazala da će sa Ministarstvom zdravlja, kako bi se njihov udio povećao na minimum 800 hiljada godišnje, s obzirom na broj projekata koji je u toku i koji planiraju u narednom periodu.
“Razgovaraćemo sa Vladom i oko regulisanja zakonske regulative, koja nije prepoznala specifičnost rada zadruga, što nam uveliko otežava rad, budući na brojne pravne praznine i nedoumice u tumačenju zakona, koji se shodno primjenjuju na stambenu zadrugu”, kazala je Pavličić.
Planiraju i da raspišu konkurse za dodjelu zajmova, a u manjim opštinama novac će biti usmjeren na individualnu gradnju.
Direktor zadruge radnika prosvjete “Solidarno’’ Zoran Stanišić navodi da su od osnivanja 2002. godine izgradili 790 stanova u 15 opština, podijelili kredita za adaptaciju i proširenje od 9,2 miliona na period otplate do 30 godina sa godišnjom kamatom jedan odsto, kao i bespovratnu pomoć od 300 hiljada.
On navodi da su cijene stanova koje nude zadrugarima umanjene za vrijednost parcele, komunalnog opremanja, troškova finansiranja, dok nude niže kamate, duži period otplate i razne druge povoljnosti.
“Konačno, može se zaključiti da je razlika od 30-40% vrijednosti u odnosu na slobodno tržište, a u korist naših zadrugara. Naša zadruga se finansira od dobrovoljne članarine koja iznosi jedan odsto neto zarade mjesečno. Drugi vid finansiranja je na osnovu sporazuma sa Ministarstvom prosvjete koji sada iznosi 700.000 eura na godišnjem nivou. Ovih dana očekujemo potpisivanje novog Sporazuma za naredne tri godine. Nadamo se većem iznosu. Naša zadruga trenutno broji oko 2.500 članova”, kazao je Stanišić.
Godišnji budžet zadruge je sada oko milion i po eura. Stanišić smatra da to nije dovoljno za sve aktivnosti koje imaju i planiraju na unapređenje uslova života i stanovanja svojih zadrugara.
“Smatramo da bi sredstva koja odvaja država posredstvom Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, morala biti na većem nivou, a u trenutnim okolnostima ne bi smjela biti manja od milion eura na godišnjem nivou. To bi efektiralo većim brojem dodjele individualnih kredita, a samim tim uticalo i na veći broj učlanjenih zadrugara”, kazao je Stanišić.
Oni planiraju da će u ovoj godini završiti 40 stanova u Kotoru, kao i 12 u Plavu.
“Cijenu nijesmo još odredili, ali smatramo da će biti znatno niža u odnosu na tržišne. Takođe u toku su aktivnosti u vezi dodjela novih parcela u opštinama Nikšić, Cetinje, Kolašin, Podgorica, Ulcinj i Tivat”, naveo je Stanišić.
Posljednje podjele bile su 108 stanova u Donjoj Gorici, kada su kvadrat članovima prodavali za 670 eura, takođe u 2022. su uz subvencije države podijelili 159 stanova u Budvi, čija je gradnja trajala deset godina, a cijena je bila 650 eura, prema dogovoru iz 2012.
“Smatramo da se rad stambenih zadruga može unaprijediti kroz modernizaciju zakonskog okvira, jačanja transparentnoti, bolju edukaciju članova o njihovim pravima i obavezama, kao i kroz jačanje saradnje sa opštinama i državnim institucijama, posebno u oblasti finansijske podrške i dodjele građevinskih parcela pod povoljnim uslovima. Smatramo i da bismo kroz fleksibilniju poresku politiku - oslobađanje od PDV-a mogli ostvariti povoljniju cijenu kvadrata, jer bi se izgradnja stambenih jedinica pod pokroviteljstvom zadruga morala smatrati od posebnog značaja i interesa za Državu”, naveo je Stanišić.
“Vijesti” su o ovoj temi poslale pitanja i Crnogorskom fondu za solidarnu stambenu izgradnju i Savezu sindikata, ali nisu dobili odgovore. Ovom Fondu je račun blokiran već duže od šest godina na iznos duga od 3,7 miliona. Fond je i na crnoj listi Poreske uprave sa dugom od 4,1 milion i ukinutim reprogramom.
Vlada usporila osnivanje zadruge za upravu i pravosuđe
Sindikat uprave i pravosuđa, iako je najveća granska organizacija, jedna od rijetkih koja nema svoju stambenu zadrugu iako već tri godine pokušavaju da dogovore sa Vladom njen rad.
Predsjednik ovog sindikata Nenad Rakočević kazao je “Vijestima” da su 2023. godine potpisali ugovor sa Vladom o formiranju Stambene zadruge sa nazivom “Odgovornost”, kroz koju bi mogućnost povoljnog rješavanja stambene politike imalo 24 hiljade zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu. Tada je sa Vladom potpisan i sporazum o sufinansiranju koji je predviđao učešće države od najmanje milion godišnje.
“Ostatak finansiranja bi se odnosio na sredstva učlanjenih zadrugara, kao i
uplate poslodavaca koji bi suštinski bili nosioci ove priče. Dolaskom 44 Vlade iz nama nepoznatih razloga prekinuli su ispunjavanje svojih obaveza - delegiranja svojih predstavnika u organe upravljanja zadruge, zbog čega se nije mogla konstituisati. U toku su konsultacije koje nam bude optimizam da će doći do početka realizacije”, kazao je Rakočević.
On smatra da su zadruge trenutno jedini način da radnici dobiju pristupačne uslove za kupovinu stana.
“Kao što je poznato, cijene nekretnina su dosegle neviđene i nesrazmjerne nivoe u odnosu na finansijsku mogućnost radnika, odnosno njihove zarade. Cijene stanova utiču život, funkcionisanje i egzistenciju porodica. Mogućnost obezbjeđenja krova nad glavom, u bitnom značajno utiču na demografiju, odnosno natalitet i samu mogućnost sklapanja brakova, gdje je ova vrsta problematike početni osnov za dalji život. Država kao nosilac svih dugoročnih strategija mora posvetiti posebnu pažnju unapređenju i poboljšanju uslova za stambeno obezbjeđenje, jer nam je praksa posljednjih godina pokazala da su cijene nekretnina i izdavanje vrtoglavo povećane usljed priliva velikog broja stranih državljana i njihovog novca”, kazao je Rakočević.
On smatra da je potrebno izmijeniti sadašnji zakonski okvir za funkcionisanje stambenih zadruga kako bi se onemogućile zloupotrebe i povećala kontrola države, čime bi se dobila na transparentnosti i većem učešću radnika i građana u zadrugama.
Bonus video:
