Radnici koji bi kroz model stalnog sezonca ostali zaposleni na istim poslovima i van turističke sezone, dobijali bi naknadu od Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 108 eura, dok bi im poslodavci uplaćivali doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje - u periodu u kojem ne rade.
Iako je to predviđeno Predlogom zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, koji je Vlada utvrdila 12. februara, iz Ministarstva finansija su u svom mišljenju naglasili da u dokumentu nema procjene koliko će uvođenje ovog modela koštati državni budžet - zbog čega traže da se zakon dopuni tom analizom.
Vlada ovom mjerom želi da smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage, ali privrednici i poslodavci “Vijestima” kažu da ona realno ne odgovara potrebama tržišta rada i da je teško prognozirati hoće li se i koliko primjenjivati, te da neće doći do bržeg zapošljavanja ni administrativnog rasterećenja...
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kojim rukovodi Naida Nišić je u novembru 2024. najavilo da će ovaj zakon biti usvojen u januaru prošle godine, kako bi Crna Gora sezonu dočekala spremno, nakon čega su rok produžili do početka ove godine, ali do usvajanja još nije došlo.
Po ovom zakonu, poslodavci mogu da angažuju nezaposlene koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, penzionere i studente za stalne sezonce na poslovima u sektorima turizma, ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva i poljoprivrede. Oni bi potpisivali ugovor o radu za stalne sezonske poslove u trajanju od najmanje šest, a najduže osam mjeseci, koji bi garantovao da će na istom mjestu raditi i dogodine - dok bi van sezone primali naknadu od ZZZCG i uplate doprinosa od firmi.
Naknada koju bi “stalni sezonci” dobijali od ZZZCG u pauzi između dvije sezone iznosila bi 120 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta u skladu sa opštim propisima o radu, bez poreza. Po odluci Vlade, ovaj koeficijent je 90 eura, što znači da naknada iznosi 108 eura. Kada su u pitanju uplate poslodavaca, prosječna bruto plata u Crnoj Gori trenutno je oko 1.220 eura, od čega oko 200 eura ide na poreze i doprinose. Iz zavoda su “Vijesti” kazali da o troškovima mogu govoriti pošto se zakon usvoji. Predlog još nije stigao u skupštinsku proceduru.
Izdaci privatnika i države neminovni
Iz Ministarstva finansija su u mišljenju na ovaj zakon naveli da vjeruju da će imati pozitivan uticaj na poslodavce i sezonce jer će obezbijediti da radnici imaju pravnu sigurnost i lakšu zaposlenost kroz ugovor za više sezona, dok će kompanije plaćati doprinose umjesto plata, odnosno da nemaju primjedbi na uticaj ove mjere na poslovni ambijent.
“lmajući u vidu da je ovo Zakon koji se prvi put donosi u crnogorskom zakonodavstvu i da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kakav će odziv imati u primjeni, navedeno je da se ne može izvršiti precizna procjena fiskalnog uticaja. Međutim, ono što je neminovno jeste da će primjena ovog zakona prouzrokovati određene fiskalne izdatke koji se odnose na obavezu poslodavca u vezi sa penzijskim i invalidskim osiguranjem u produženom trajanju. Ministarstvo finansija, sa aspekta budžeta, u načelu nema primjedbi na Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, uz napomenu da je isti neophodno dopuniti procjenom troškova i uticajem na budžet države”, naglasili su iz Ministarstva kojim rukovodi Novica Vuković.
Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) su naveli da su kroz Predlog Zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, djelimično uvažene preporuke privrede koje se odnose na automatizaciju procesa u Poreskoj upravi, uključivanje nezaposlenih, studenata, penzionera i naknade u mjesecima van sezone.
Naglasili su da zakon važi samo za državljane Crne Gore - što ne odgovora na realne potrebe tržišta rada.
“Zakon ne donosi ono što je privreda smatrala ključnim - efikasnije i brže zapošljavanje sezonskih radnika, posebno stranaca, pa je umjesto suštinskog administrativnog rasterećenja, zakon ipak ostao ograničenog dometa. Sistem zapošljavanja mora biti administrativno jednostavan, brz i prilagođen realnim potrebama tržišta. PKCG je predlagala da se i u Crnoj Gori uvede objedinjena elektronska prijava sezonskih radnika kroz jedinstveni web portal, koji bi služio kao centralno mjesto komunikacije između institucija i podnosilaca zahtjeva, kao i pojednostavljene procedure za strane radnike, uslijed nedostatka domaće radne snage”, naveli su iz PKCG.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su kazali da više od decenije traže da se uvaže specifičnosti sezone jer radne odnose većinom uređuje Zakon o radu, pa su zato predlagali model koji je 2013. usvojila Hrvatska. Tvrde da model stalnog sezonca mora proći test primjene kako bi se vidjelo šta je dobro a šta treba mijenjati.
“Budući da se radi o novom pravnom institutu teško je prognozirati da li će i u kojoj mjeri on biti u upotrebi, te da li će i u kojoj mjeri ublažiti probleme koje privredi uzrokuje nedostatak radne snage. Nadamo se da ćemo naznake efekata i primjenjivosti ovog rješenja imati za oko 12 mjeseci, naravno pod uslovom da zakon bude usvojen prije početka ljetnje turističke sezone. Percepcija opterećenosti privrednih subjekata obavezom plaćanja doprinosa u toku vremena između isteka i obnove ugovora zavisiće od više faktora, prije svega od zadovoljstva poslodavaca mogućnostima koje pruža ovaj Zakon. Predlog je predvidio da osnovica za uplatu doprinosa ne može biti manja od minimalne zarade za radna mjesta sa V nivoom kvalifikacije obrazovanja (600)”, naglasili su iz UPCG.
Dodali su da je Ministarstvo rada uvažilo njihov predlog da se zakon primjenjuje i na sektore trgovine, poljoprivrede, građevine, dok će stalni sezonci raditi i u turizmu, ugostiteljstvu, botaničkim i zoološkim vrtovima i nacionalnim parkovima.
Bonus video:
