Građanski pokret URA predao je u skupštinsku proceduru Predlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u preduzećima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, kojim je predviđena isplata po 12.000 eura svim radnicima koji su zbog stečaja i likvidacije ostali bez posla.
Do odštete bi tako mogli da dođu i bivši radnici tekstilnih fabrika “Titex” i “Vunko”, fabrike kože “Polimka”, “Duvanskog kombinata”, hotelskih i drugih nekadašnjih državnih firmi...
Skupština na današnjoj sjednici nije prihvatila da se o ovom predlogu zakona raspravlja i da se on uvrsti u dnevni red.
Država je sličnim mjerama ranije obeštetila 6.000 stečajaca u rudarsko-metalskom sektoru, dok je Skupština u junu prošle godine na predlog poslanika Demokrata usvojila sličan zakon za one koji su ostali bez posla u državnim drvoprerađivačkim i šumarskim kompanijama. “Vijesti” su ranije objavile da je kada je u pitanju taj proces stiglo više od devet hiljada zahtjeva i da bi te isplate državnu kasu mogle koštati do 110 miliona eura.
Podršku predlogu GP URA stigla je iz poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD), iz kojeg su “Vijestima” kazali da to čine zbog socijalne pravda i poštovanja principa nediskriminacije. Iz Demokratske Crne Gore su samo istakli da će parlamentarna većina zauzeti jedinstven stav o ovom pitanju.
Poslanici GP URA Dritan Abazović, Milena Vuković, Zoran Mikić i Miloš Konatar tvrde da postoje desetine hiljada radnika koji su u tranziciji potpuno ili djelimično ostali bez posla, da su oni najveći gubitnici ovog procesa i da će na ovaj način biti namireni. U rješenju se ne navodi o kojem iznosu je riječ niti koliko bi radnika moglo podnijeti zahtjeve, ali je predloženo da dinamiku isplata sprovodi Ministarstvo ekonomskog razvoja - od prvog dana 2027. do posljednjeg dana 2028. godine.
“Cilj ovog zakona je rješavanje socijalnih i finansijskih problema bivših zaposlenih radnika koji su uvođenjem stečajnog postupka ostali bez mogućnosti daljeg poslovnog angažovanja, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstva po osnovu socijalnih programa. Finansijskom podrškom bivšim zaposlenima, koja je predviđena ovim zakonom, država bi pokazala razumijevanje, pravičnost i solidarnost, a višedecenijski problemi bili bi umanjeni ili otklonjeni. Sličnim rješenjima obeštećeni su bivši radnici metalske, rudarske, drvoprerađivacke i šumarske industrije. Sada je vrijeme da se nepravda ispravi i prema svim drugim bivšim zaposlenima u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država”, ističe se među razlozima za donošenje zakona, uz napomenu da bi se primjenjivao od 1. aprila ove godine.
Ministarstvu mjesec po zahtjevu
Pravo na isplate bi imali oni koji su nakon stečaja otišli u prijevremene penzije, radnici koji su u tom procesu dobili otkaz, a nisu se zaposlili na drugom mjestu ili oni koji nisu dobili pravo na otpremninu. Novac mogu dobiti i oni koji su primili otpremninu iz Fonda rada ili iz nekog drugog izvora, ali će se iznos nove naknade umanjiti za ranije dobijenu svotu.
Ministarstvo bi imalo mjesec da odluči o zahtjevu radnika i odredi iznos isplate.
“Vijesti” stav o ovom predlogu očekuju i od Ministarstva finansija. Pitanja su proslijeđena i više partija parlamentarne većine i opozicije, ali su odgovori do zaključenja ovog broja stigli samo od Demokrata i SD.
“U odnosu na predložene zakone, zauzećemo jedinstven stav u vladajućoj većini”, kazali su kratko iz poslaničkog kluba Demokrata.
Sa druge strane, šef poslaničkog kluba SD-a Boris Mugoša je naveo da se kao predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet već odredio prema ovom predlogu GP URA, tokom rasprave o zakonima koji se odnose na zaposlene u šumarskoj i drvoprerađivačkoj industriji.
“I tada i sada smatram da treba omogućiti finansijsku podršku zaposlenima i iz drugih industrijskih grana, odnosno bivšim zaposlenima u svim privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i koji su bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nisu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je sprovodila Vlada Crne Gore u periodu prije donošenja ovog zakona. Ovo iz razloga socijalne pravde, ali i poštovanja principa nediskriminacije”, naglasio je Mugoša.
Ne ide uvijek po planu
Da ove isplate nailaze na probleme pokazala je i situacija u Ministarstvu poljoprivrede krajem prošle godine, kada su za obeštećenje radnika koji su ostali bez posla u državnim drvoprerađivačkim i šumarskim firmama zbog stečaja, stigle hiljade zahtjeva. Njihova predaja je trajala od 1. jula do 30. oktobra prošle godine, pri čemu je i ovaj resor imao mjesec da odluči po svakom od njih.
Ministarstvo je do sredine novembra obradilo 1,24 hiljade zahtjeva zbog čega su odbili i tužbe zbog neblagovremenog rješavanja zahtjeva, dok im ni Ministarstvo finansija, kako su tvrdili iz resora Vladimira Jokovića, nije pomoglo u poslu, pa je cijeli postupak dodatno usporen.
Krajem prošle godine su poslanici Evrope sad, Demokrata i Bošnjačke stranke podnijeli amandmane na ovaj zakon, kako bi se Ministarstvu poljoprivrede rok za obradu zahtjeva produžio do 1. aprila ove godine. Skupština je te izmjene zakona usvojila krajem februara ove godine, čime je rok produžen.
Država je do sada riješila ili rješava status radnika nekoliko bivših privrednih giganata, a među njima i cetinjske “Košute”. U “Košuti” je 1996. otvoren stečajni postupak koji je okončan 14. juna 2001. godine, pri čemu nisu isplaćena potraživanja radnika. Grupe stečajaca ove kompanije su tokom 2024. godine aktivno obustavljale promet na dionici Cetinje-Podgorica i protestovale pred zgradom Vlade, kako bi više od 750 bivših radnika dobilo devet neisplaćenih plata i povezivanje radnog staža, u iznosu od 2,8 miliona eura. Isplate za njih su počele krajem 2024. godine.
U Crnoj Gori danas aktivno još protestuju radnici pljevaljske “Vektre Jakić” i fabrike “Radoje Dakić”. Država za bivše radnike “Radoje Dakića” svake godine isplaćuje milionske naknade, ali su iz Privrednog suda “Vijestima” prethodno kazali da je ukupan iznos prijavljenih potraživanja ovih bivših zaposlenih po osnovu neisplaćenih plata, sa zakonskim zateznim kamatama - 49,95 miliona eura.
Premijer Milojko Spajić je u septembru 2024. godine kazao da je država spremna da izađe u susret svim radnicima i ispravi sve nepravde u posljednjih 30 godina.
Ceh stigao bez dozvole
Ministar finansija Novica Vuković je kazao da taj resor i Vlada nisu konsultovani prije nego je Skupština izglasala zakon o obeštećenju radnika koji su ostali bez posla u državnim drvoprerađivačkim i šumarskim kompanijama, što bi državnu kasu moglo koštati do 110 miliona eura.
To je kazao na konferenciji za medije u novembru prošle godine, na kojoj je predstavljen budžet za 2026. godinu.
Poslanici Demokrata u predlogu tog zakona nisu naveli kako će biti obezbijeđen novac za ovu isplatu, već da će to biti urađeno iz državnog budžeta za 2026. godinu.
“Ono što je moja i molba Vlade jeste da politički i bilo koji predlog poslanika treba da bude iskomuniciran sa resorima koji treba da učestvuju u realizaciji svih tih predloga. U tom slučaju nije konsultovano Ministarstvo finansija niti Vlada, niti je projekcija rađena niti dinamika potrošnje. Mi nemamo jasno definisanu dinamiku potrošnje niti precizno popisan broj korisnika, lica koji su obeštećeni”, kazao je on.
Bonus video:
