Predstavnici naftnih kompanija uputili su Vladi novi apel da hitno reaguje kako bi se od ponedeljka spriječio novi veliki rast cijena goriva i moguće nestašice na crnogorskom tržištu jer je situacija sada gora nego prije desetak dana kada su im se prvi put obratili, saznaju “Vijesti” sa jučerašnjeg sastanka.
NE PROPUSTITE
Prema jučerašnjim cijenama sa berzi naftnih derivata i odnosa kursa dolara i eura, cijena eurodizela u Crnoj gori od ponedjeljka bi mogla biti veća za dodatnih 27 do 31 cent, a dvije vrste benzina za po oko 15 centi.
U novom dopisu trgovci su naveli da će u slučaju da Vlada ne preduzme ništa od mjera koje su predložili, početi sa ograničavanjem prodaje, kako bi smanjili svoje gubitke. To ograničavanje, prema informacijama “Vijesti” odnosilo bi se na to da će biti moguće sipati gorivo samo u rezervoare vozila, kao i da bi poslovnim korisnicima dostavljali uobičajne količine bez njhovog povećanja, za što već imaju zahtjeva.
Konačni obračun prema Uredbi biće urađen u ponedjeljak na osnovu prosječnih cijena derivata na berzama u prethodnih 14 dana. Međutim, i ovo rekordno povećanje koje će uslijediti u ponedeljak neće obuhvatiti cijeli rast cijena naftnih derivata na berzama, pa će se ponovo desiti da će biti veće nabavne cijene kod uvoznika od novih maloprodajnih cijena prema formuli iz uredbe.
Prema informacijama “Vijesti”, trgovci naftnim derivatima protekle sedmice su gubili i do osam hiljada dolara po prodatoj cisterni dizela zbog većih nabavnih cijena od onih koje je država odredila prema spornoj uredbi. I najveći trgovci juče su se usaglasili da više ne mogu da trpe gubitke, zbog čega su uz smanjenje akciza predložili i dodatne mjere.
Trgovci su juče ponovo zatražili da Vlada preduzme neke mjere kako bi se cijene koliko-toliko držale na nivou koji bi bio iznad nabavnih i koji bi omogućio redovno snabdijevanje.
Zbog toga su, prema informacijama “Vijesti”, predložili više mjera pozivajući Vladu da prihvati neke od njih ili kombinaciju tih mjera.
Među predloženim mjerama su liberalizacija cijena na dnevnom nivou kao što postoji u državama članicama EU, što bi značilo rast cijena na tržišnom principu. Ova mjera bila bi u kombinaciji sa snižavanjem akciza što bi ublažilo taj rast ali i omogućilo urednost snabdijevanja.
Druga mogućnost je izmjena Uredbe, kako bi se uvelo usklađivanje maloprodajnih cijena sa berzanskim jednom nedjeljno, za razliku od sadašnjeg dvonedjeljnog, uz povećanje marži trgovcima koja sada iznosi šest centi po litru kao i prilikom izrade te uredbe 2002. godine. Takođe i ovaj model bi predviđao smanjenje akciza na gorivo.
Većina država u regionu je već prešla na jednonedjeljno usklađivanje cijena, jer će one na taj način biti bliže tržišnima i brže će se osjećati promjene i kada berzanske cijene rastu ili padaju. Na ovaj način se i smanjuje rizik kod dobavljača. Takođe, većina država u regionu je već smanjila iznose akciza.
Iz Ministarstva energetike ranije su odbili mogućnot da trgovcima ustupe dio goriva iz strateških rezervi, uz opravdanje da je ono predviđeno samo za korišćenje u slučaju potpunog prekida snabdijevanja. Država nema svoje rezerve goriva, već se ovo odnosi na obavezu najvećih trgovaca izdvoje jedan dio u “strateške rezerve”, od čega je oko polovina u inostranstvu.
Sagovornici “Vijesti” ukazali su i da bi najgora varijanta bila da država ništa ne uradi, odnosno da nastavi da se ponaša kao u protekle dvije sedmice, koliko traje ova kriza. Tada bi došlo do novog velikog rasta cijena goriva za potrošače, ali bi ono i dalje bilo niže od tržišne, što bi uticalo da trgovci prestanu sa novim nabavkama ili bi ih smanjili na minimum.
Problem i ako kamiondžije krenu u protest
Novi problem, koji može dodatno zakomplikovati cijelu situaciju, je to što je Udruženje prevoznika za 23. mart najavilo novi protest - blokadu dijela graničnih prelaza i Luke Bar, zbog toga što im nisu ispunjeni zahtjevi u vezi s izuzetkom od primjene novih šengen pravila, ali i domaćih zahtjeva koje je Vlada u januaru najavila da će ih ispuniti.
NE PROPUSTITE
Blokada bi značila nemogućnost uvoza naftnih derivata, ali i njihovog korišćenja iz rezervoara u Luci Bar, odnosno potrošačima bi bilo dostupno samo gorivo koje se nalazi u tankovima ispod samih benzinskih pumpi, što je pri uobičajenoj prodaji dovoljno za tri do četiri dana.
Predstavnici naftnih kompanija juče su imali sastanke i sa njima kako bi odložili protest, ali oni kao i njihove kolege iz svih država Zapadnog Balkana traže izuzeće od mjera šengena koje propisuje EU. Ove norme da će vozači u članicama EU moći da borave - rade najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci počinju u potpunosti da se primjenjuju od 10. aprila. Prevoznici su isticali da će prema ovome mjesečno moći da rade najviše deset dana, uz veće troškove i da neće biti konkuretni prevoznicima koji su registrovani u EU.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova juče nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li će dozvoliti novi protest prevoznicima, kao što je bio u januaru ove godine.
Ministarstvo analizira smanjenje akcize za 11 centi
Prema informacijama “Vijesti” u Ministarstvu finansija razmatraju mogućnost umanjenja akciza za četvrtinu, što smatraju da je najveće dozvoljeno umanjenje shodno evropskoj direktivi da akciza ne može biti niža od 33 centa po litru, ali bi to bez drugih mjera samo ublažilo predstojeći rast. Na primjeru eurodizela da bi izazvalo umanjenje od 11 centi po litru uz dodatna dva centa kroz indirektno umanjenje osnovice za PDV. Tako da ova vrsta goriva ne bi od ponedjeljka bila veća za 30 centi već za “samo” 17 centi.
Na ovaj način država ne bi izgubila mnogo novca, jer će dio onoga što izgubi na smanjenju akciza dobiti na PDV-u zbog rasta osnovice, odnosno nabavne cijene.
Bonus video:
