Građani preko noći važniji od budžeta: Vlada juče smanjila akcize na gorivo, dan ranije tvrdila da to nije opcija

Odluka Vlade da privremeno smanji akcize na eurodizel za 50 odsto, a za obje vrste benzina za 25 odsto, ublažiće rast cijena goriva koji je prema formuli o usklađivanju sa berzanskim cijenama bio očekivan od ponedjeljka, ali će i dalje cijena biti niža od nabavne cijene goriva, saopšteno je “Vijestima” iz više naftnih kompanija.

Vlada je u četvrtak na sjednici usvojila mišljenje kojim je odbacila predlog poslanika URA da se akciza smanji za 50 odsto, obrazlažući da će time biti ugrožen državni budžet, a zatim je 24 sata kasnije usvojila skoro isti predlog kao svoj. Poziv Vladi da smanji akcize za 50 odsto juče je upućen i iz kabineta predsjednika Države Jakova Milatovića.

Umanjeni iznos akciza važiće od ponedjeljka u ponoć, kada je sljedeće redovno usklađivanje.

Trgovci djelimično zadovoljni

U naftnim kompanijama su ipak zadovoljni što je Vlada prihvatila dio njihovih mjera koje su predložili prije dvije sedmice, o umanjenju akciza i promjeni uredbe da se uslađivanje obavlja na svakih sedam dana, a ne na 14 kao do sada. Prelazak na sedmični obračun znači da će se brže usklađivati domaće maloprodajne cijene sa berzanskim, tako da će novi rast biti moguć od 30. marta.

Prema jučerašnjim podacima sa berze cijena dizela u ponedjeljak je trebalo da bude povećana za 33 centa, odnosno sa 1,50 na 1,83 eura, a eurosupera 98 sa 1,50 na 1,72 i eurosupera 95 sa 1,47 na 1,69 eura.

Akciza na eurodizel iznosi 44 centa, a na benzin 54,9 centi, tako da će nakon umanjenja iznositi 22 i 41,17 centi po litru. S obzirom da akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, njeno smanjenje utiče i na niži iznos ovog poreza. Tako da bi vjerovatna cijena eurodizela od ponedjeljka bila 1,56 eura, a benzina na 1,56 i 1,53 eura.

Izvor “Vijesti” iz naftnih kompanija kazao je da će njihovi gubici po litru sada biti nešto manji jer će prodajna cijena dizela i dalje biti manja od nabavne.

Cijena dizela bi za 15 dana išla na dva eura

Dosadašnja uredba predviđala je da se za usklađivanja koristi prosjek berzanskih cijena derivata u proteklih 14 dana, pa tako rast koji je bio veliki u proteklih par dana nije u potpunosti ušao u taj prosjek, već će on biti obuhvaćen narednim usklađivanjem.

Ukoliko bi berzanske cijene narednih sedam dana ostale iste kao juče, novo usklađivanje bi značilo mogući rast za oko još 15 centi. Tako bi, da Vlada juče nije umanjila akcize, dizel za naredna dva usklađivanja prešao iznos od dva eura po litru.

Zakon o akcizama omogućava Vladi da svojom odlukom može privremeno do tri mjeseca da umanji akcize na goriva za 50 odsto. Međutim, do prije dva dana iz Vlade su tvrdili da evropske direktive predviđaju da se akcize ne mogu smanjiti ispod 33 centa po litru, a juče su za dizel smanjili na 22 centa.

U četvrtak štitili budžet, a sad građane

U jučerašnjem saopštenju Ministarstva energetike i rudarstva je navedeno da je “Vlada donijela odluke koje imaju za cilj zaštitu standarda građana i očuvanje stabilnosti tržišta naftnih derivata, u uslovima izraženih poremećaja na međunarodnom tržištu naftnih derivata”.

“Odluke su donijete na predlog Ministarstva energetike i rudarstva, uz podršku premijera Milojka Spajića, kao i na osnovu prethodnih analiza i sagledavanja fiskalnih efekata od strane Ministarstva finansija”, navedeno je u saopštenju.

Iz istog ministarstva su prije dvije sedmice na pitanje “Vijesti” da li će predložiti smanjenje akciza u slučaju da se nastavi rast cijena goriva, odgovorili da oni ne mogu da predlože smanjenje akciza jer je to nadležnost Ministarstva finansija.

“Ove odluke donesene su na osnovu pažljive i kontinuirane analize kretanja na globalnom tržištu. Upravo takav pristup omogućio je da mjere budu uvedene u pravom trenutku, ni preuranjeno, što bi moglo proizvesti dodatne poremećaje, ni sa zakašnjenjem koje bi imalo negativne posljedice po građane i privredu”, navedeno je u saopštenju Ministarstva energetike kojim prihvataju dio predloga naftnih kompanija nakon dvije sedmice.

Od nema krize do zabrinutosti za snabdijevanje

U saopštenju se citira izjava ministra energetike Admira Šahmanović: “dok brinemo o očuvanju životnog standarda građana, jednako nam je važno da obezbijedimo stabilan poslovni ambijent, kao i sigurno i uredno snabdijevanje naftnim derivatima”.

Do sada su iz njegovog ministarstva tvrdili da nije ugroženo snabdijevanje naftnim derivatima pozivajući se da u nekim strateškim rezervama postoje 44 hiljade tona goriva.

Iz njegovog resora do juče su odbijali i predlog da se pređe na sedmično usklađivanje cijena uz obrazloženje da bi to izazvalo veći rast cijena, a juče su u saopštenju naveli da su to izmijenili “kako bi se omogućilo brže usklađivanje sa tržišnim kretanjima i efikasnije reagovanje države”.

Kazali su da će zahvaljujući umanjenju akciza “umjesto da cijene dizela i benzina rastu za 31, odnosno 21 cent po litru, poskupljenje biti minimalno, približno 4 centa po litru derivata”.

“Time se jasno vidi koliko ova odluka direktno štiti građane, značajno smanjuje finansijski teret, čuvajući životni standard, dok istovremeno obezbjeđuje stabilnost tržišta i predvidivost za privredu. Nastavićemo da budno pratimo situaciju i donosimo odluke koje su u najboljem interesu građana i privrede. Razumijemo zabrinutost i zato ćemo i ubuduće reagovati odgovorno, vodeći računa da očuvamo stabilnost i sigurnost snabdijevanja”, navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Samo dan ranije Vlada je usvojila mišljenje kojim odbacuje predlog poslanika URA o smanjenju akciza, sa potpuno suprotnim obrazloženjem.

“Akcize na mineralna ulja predstavljaju jedan od najznačajnijih i najstabilnijih izvora budžetskih prihoda, čineći približno 60-65% ukupnih prihoda od akciza, te imaju važnu ulogu u finansiranju javnih politika i redovnom funkcionisanju javnih finansija. Svako značajnije smanjenje akciza neposredno utiče na smanjenje budžetskih prihoda i može imati negativne implikacije na fiskalnu stabilnost države”, navedeno je u obrazloženju odbijanja predloga da se smanje akcize na gorivo zbog rasta cijena naftnih derivata, koje je Vlada usvojila u četvrtak.

Od danas ponovo moguće sipati u kanistere

Naftne kompanije će od danas ponovo dozvoliti da kupci, naročito poljoprivrednici, gorivo mogu sipati u kanistere ili druge posude namijenjene za derivate jer očekuju da će umanjenje akciza smanjiti gužve i potrebe građana za stvaranjem zaliha.

Većina naftnih kompanija je prije dva dana donijela mjeru da ograničava prodaju goriva samo na punjenje rezervoara vozila i da neće sipati u kanistere, cisterne ili udovoljavati zahtjevima poslovnih kupaca za većim isporukama od redovnih, kako bi smanjili prodaju, a time i svoje gubitke.

Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić je “Vijestima”, prije odluke naftnih kompanija i Vlade, kazao da će povećanje cijena goriva sigurno uticati na inflaciju, a posredno i na cijene hrane, te da bi bilo dobro da je država napravila mjere da poljoprivrednici ne plaćaju punu cijenu.

On je naglasio da slične mjere već postoje za jahte i da su i za njih akcize mogle biti djelimično ukinute.

“Ako se gorivo stvarno više ne bi moglo točiti na bidone, to bi bio direktan udar na poljoprivrednike. Neki od farmera imaju više mehanizacije pa bi odlazak sa sela do benzinske pumpe i nazad - jednom traktoru potrošio pola rezervoara. Nadamo se da do toga stvarno neće doći. Ako bi cijene goriva došle do 1,8 eura po litru, to bi bio žestok udar na poljoprivredu i odrazio bi se na inflaciju, pa ćemo predložiti neke mjere radi kontrole cijena...”, istakao je Miličić.

Dodao je i da su godinama dobijali obećanja o oslobađanju poljoprivrednika od akciza na gorivo, ali da od toga još nije bilo ništa, dok država ubira oko 70 centi po litru goriva dok njih ne oslobađaju ni djelimično.

Država će gubiti osam miliona mjesečno

Prema energetskom bilansu u Crnoj Gori se godišnje proda oko 50 miliona litara dvije vrste benzina i 350 miliona litara euro dizela. Odnosno, mjesečno prosječno oko 4,5 miliona litara benzina i 29 miliona litara dizela. Ukoliko bi ovo smanjenje akciza potrajalo mjesec dana, država bi formalno na ovoj dažbini za dizel izgubila oko 6,3 miliona eura, a na benzinu 620 hiljada eura. Odnosno, ukupno oko sedam miliona eura mjesečno.

To bi ukupno bilo oko sedam miliona eura gubitka na akcizama, i još oko milion na PDV-u zbog djelimično niže osnovice.