Iako digitalne finansijske tehnologije (FinTech) otvaraju nove mogućnosti za pristup kapitalu i razvoj biznisa, preduzetnice sa sjevera Crne Gore i dalje u velikoj mjeri ostaju izvan tih tokova.
One su, kako ocjenjuju sagovornici “Vijesti”, suočene sa digitalnom isključenošću, nedovoljnom edukacijom, nepovjerenjem u tehnologiju i ograničenom institucionalnom podrškom, što ukazuje na duboko ukorijenjene strukturne razlike koje usporavaju njihov ekonomski razvoj.
Razlike nijesu u potencijalu, već u prilikama
Ekspertkinja za digitalnu transformaciju i predsjednica Odbora za žensko preduzetništvo pri Privrednoj komori Crne Gore, Jasna Pejović, kazala je da razlike između žena preduzetnica iz Podgorice i sa sjevera Crne Gore postoje, ali da nijesu posljedica sposobnosti ili motivacije, već prije svega pitanje dostupnosti prilika, podrške i izloženosti digitalnim praksama.
Žene u Podgorici imaju češći i lakši pristup edukacijama, mentorima, mrežama podrške, događajima, coworking zajednicama i institucijama koje promovišu digitalne alate i inovacije, te su, kako je ocijenila, zbog toga često brže upoznate sa novim rješenjima i lakše ih uvode u poslovanje.
“Sa druge strane, žene sa sjevera vrlo često pokazuju izuzetnu snalažljivost, upornost i spremnost da uče, ali se suočavaju sa objektivno većim ograničenjima — manjim pristupom obukama, manje dostupnim kontaktima i slabijom lokalnom infrastrukturom podrške”, kazala je Pejović.
Govoreći o poznavanju digitalnih finansijskih alata, Pejović je naglasila da je situacija neujednačena i generalno nedovoljno razvijena, posebno kod žena koje vode male biznise, porodične djelatnosti ili tek ulaze u preduzetništvo.
Iako, kako je ocijenila, većina koristi osnovne alate poput e-bankinga i mobilnog bankarstva, problem nastaje kod naprednijih rješenja.
“…Ali kada dođemo do naprednijih mogućnosti, kao što su online naplata, integracija platnih sistema, prodaja preko digitalnih platformi, e-commerce alati, automatizacija naplate ili vođenje prodaje kroz društvene mreže i online kanale, tu se i dalje vidi veliki prostor za razvoj. Posebno na sjeveru, često postoji dobra ideja i kvalitetan proizvod, ali nedostaje znanje kako da se taj proizvod digitalno plasira, naplati i skalira (povećava prodaju i širi biznis bez velikog povećanja troškova)”, istakla je Pejović.
Govoreći o preprekama, Pejović navodi da je jedan od ključnih problema nedostatak praktičnog znanja, odnosno jasnih i primjenjivih koraka, od toga kako otvoriti online kanal prodaje i koristiti digitalni marketing, do načina primanja online uplata i upotrebe AI alata u svakodnevnom poslovanju.
Značajan problem je, kako je istakla, izostanak mentorske podrške, jer bez nekoga ko može približiti tehnologiju realnim potrebama biznisa, početak je mnogo teži.
Ona ističe i psihološke barijere, poput nedostatka samopouzdanja i uvjerenja da je digitalni svijet rezervisan za IT sektor, kao i strah od grešaka i nepovjerenje prema online finansijama. Žene, kako je istakla, često imaju ograničeno vrijeme zbog brojnih obaveza, kao i slabiji pristup tržištima i poslovnim mrežama, posebno u manjim sredinama.
“Vrlo često problem nije u tome što žene „ne žele“, već u tome što nijesu imale dovoljno prilika da nauče na jednostavan, primjenjiv i ohrabrujući način”, kazala je Pejović.
Kao rješenje da žene sa sjevera uđu u digitalnu ekonomiju, Pejović vidi kombinaciju konkretne edukacije i sistemske podrške. Ističe potrebu za kratkim i praktičnim obukama, mentorskim programima i inicijativama koje ne samo da edukuju, već i povezuju žene sa tržištem. Takođe naglašava važnost finansijske podrške kroz grantove i vaučere za digitalizaciju biznisa, kao i značaj lokalnih mreža i zajednica koje pružaju osjećaj podrške.
Pejović je ocijenila da digitalna ekonomija ima ogroman potencijal da otvori vrata ženama iz manjih sredina,možda veći nego bilo koji prethodni ekonomski model.
“Danas žena iz Pljevalja, Berana, Bijelog Polja, Rožaja ili Plava može ponuditi proizvod ili uslugu tržištu koje je mnogo veće od njenog lokalnog okruženja. Može raditi iz svog grada, graditi brend online, prodavati preko društvenih mreža, platformi i digitalnih kanala, i na taj način prevazići geografska ograničenja”, kazala je Pejović.
Istovremeno, kako je ocijenila, postoji i realan rizik da se digitalni jaz produbi ako digitalna ekonomija ostane dostupna samo onima koje već imaju znanje, opremu, mrežu podrške i pristup resursima.
“Zato digitalna transformacija mora biti inkluzivna. Ako ne ulažemo u digitalnu pismenost, mentorstvo i dostupne programe podrške za žene u manjim sredinama, digitalna ekonomija može postati još jedan prostor nejednakosti. Ako ulažemo pametno, ona može postati jedan od najmoćnijih alata ekonomskog osnaživanja žena”, ocijenila je Pejović.
Podrška postoji, ali treba da bude snažnija i dostupnija
Iz Opštine Pljevlja su kazali da kroz Sekretarijat za privredu već godinama realizuju mjeru podrške razvoju ženskog preduzetništva, kroz koju su u prethodnih šest godina podržane 24 preduzetnice, uglavnom kroz subvencije za nabavku opreme za rad. Naveli su da je za ovu godinu budžetom opštine opredijeljeno 66.000 eura, te da će žene moći da se prijave putem javnog konkursa.
Dodali su da su digitalni alati dostupni i u toj opštini, jednako kao i u drugim djelovima države:
”I isti su više nametnuti kroz samo bankarstvo i svakodnevno korišćenje interneta, te na taj način su i same preduzetnice korisnice u mjeri njihovih ličnih interesovanja”, saopšteno je iz te opštine.
Iz Službe predsjednika Opštine Žabljak istakli su da Opština, putem Biznis info centra (BIC), koji djeluje kao neformalna organizaciona jedinica u okviru ove službe, pruža direktnu podršku razvoju ženskog preduzetništva.
Podrška se, kako navode, uglavnom ogleda u pružanju raznih servisnih informacija, besplatnom pisanju biznis planova, uključivanju preduzetnica u tematske radionice koje se sprovode preko raznih projekata od interesa za preduzetnice i slično:
“Najznačajniji i najkonkretniji vid podrške jeste činjenica da se svake godine opredjeljuju namjenska sredstva i putem raspisivanja javnog poziva za raspodjelu bespovratnih sredstava ženskom preduzetništvu”.
Ističu da što se tiče digitalizacije u raznim formama, smatraju da je to izuzetno važan aspekt poslovanja, te da je potreban sistematičan pristup po ovom pitanju na nivou države, kako bi se prije svega unaprijedilo znanje iz ove oblasti kao preduslov za ozbiljniju uključenost digitalizacije kao sastavnog dijela poslovanja.
Brojni izazovi za korišćenje digitalnih alata u poslovanju
Predsjednica Asocijacije poslovnih zena Crne Gore Ljubica Kostić-Bukarica kazala je da ova organizacija okuplja oko 150 članica, među kojima dominiraju preduzetnice iz Podgorice, dok je učešće žena sa sjevera znatno manje i iznosi oko 10 odsto.
Istakla je da su najčešći izazovi sa kojima se žene suočavaju kada žele da koriste digitalne alate u poslovanju, nedostatak vremena usljed brojnih obaveza, visoki troškovi angažovanja stručnjaka za digitalni marketing i razvoj online prodavnica, kao i brze promjene tehnologije koje stvaraju osjećaj nesigurnosti.
Dodatne probleme, kako je ocijenila, predstavljaju logistika i online plaćanja, odnosno poteškoće u integraciji platnih sistema i organizaciji pouzdane dostave proizvoda.
Kostić -Bukarica je kazala da većina članica koristi osnovne digitalne finansijske servise, dok su napredniji alati poput digitalnih novčanika, crowdfunding platformi (online prikupljanje novca od većeg broja ljudi )i faktoringa (prodaja potraživanja uz naplatu unaprijed od treće strane) i dalje nedovoljno zastupljeni.
Istakla je da Asocijacija kroz različite EU projekte, edukacije i mentorske programe aktivno radi na osnaživanju žena, sa posebnim fokusom na one iz ruralnih i manje razvijenih sredina. Dodala je da se sve češće organizuju terenske radionice u sjevernim opštinama, kao i online mentorstvo koje ženama omogućava pristup znanju bez dodatnih troškova.
Za veće uključivanje žena sa sjevera Crne Gore u moderne ekonomske tokove, ona ističe da su ključni obezbjeđivanje stabilnog i brzog interneta u ruralnim djelovima Crne Gore, katunima i selima kako bi se omogućio rad od kuće, kao i uvođenje posebnih grant linija za digitalizaciju koje su namijenjene isključivo ženama sa sjevera, uz manje rigorozne uslove obezbjeđenja (kolaterala).
„Obuke koje nisu opšte, već su dizajnirane i usmjerene na ono što one rade , na primjer, kako prodati domaći sir ili ručne radove preko Instagrama ili Etsy-ja(online platforma za prodaju i kupovinu unikatnih, ručno rađenih i vintage proizvoda)“, istakla je ona.
Ona je istakla da su važni i već postojeći sekretarijati za podršku razvoju preduzetništva u opštinama, u kojima bi žene mogle da dobiju besplatnu tehničku podršku za registraciju na digitalnim platformama i podršku za unapređenje znanja i korišćenja digitalnih alata (finansije, promocija, prodaja, umrežavanje).
„Zaposleni u sekretarijatima bi, naravno, trebalo da posjeduju neophodna znanja i iskustvo u segmentu preduzetništva, digitalizacije, zelene ekonomije i slično, kako bi na pravi način mogli da odgovore na potrebe postojećih i budućih preduzetnica, što je trenutno, nažalost, rijedak slučaj“, kazala je Kostić -Bukarica.
Privredna komora: Digitalna transformacija i finansijsko osnaživanje moraju biti dostupni svim ženama
Iz Privredne komore Crne Gore su saopštili da su svjesni da žene sa sjevera posluju u znatno težim uslovima, sa slabijom infrastrukturom i ograničenim pristupom tržištu. Naglasili su da Komora aktivno zagovara ravnomjernu raspodjelu podrške i uključivanje žena iz svih regiona u programe ekonomskog osnaživanja.
Naveli su da su kroz različite projekte i međunarodne inicijative ženama omogućili pristup edukacijama, digitalnim alatima i tržištima, uključujući i programe koji podstiču razvoj digitalnih vještina i online poslovanja.
“Iako su opštine iz centralnog i južnog dijela zemlje značajnije investirale u grantove za žensko preduzetništvo, uočava se napredak i na sjeveru, četiri opštine su uvele podršku, ali se ističe potreba za širenjem ovakvih programa”.
Iz Privredne komore su naveli da su na sjeveru kroz Program prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo implementirali projekat koji je bio usmjeren na podršku ženama i mladim licima kada je preduzetništvo u pitanju, što je podrazumijevalo i dio koji se odnosi na jačanje digitalnih vještina.
Istakli su dase kroz platforme poput zenskibiznis.me, žene sa sjevera mogu informisati i uključiti u nacionalne i međunarodne programe:
“Enterprise Europe Network, čiji je Komora član, obuhvata i firme sa sjevera, pružajući im pristup inovacijama i digitalnim alatima. Postoje i konkretni programi poput EmpowerHER, koji je obuhvatio sjeverne opštine i omogućio ženama pristup online prodaji i edukaciji”, navode iz Privredne komore.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
