Crna Gora bi trebalo da pokrene odštetni zahtjev prema španskoj energetskoj kompaniji Fersa, jer je naštetila reputaciji države, saopštio je predsjednik Anketnog odbora, Dritan Abazović i dodao da se slučaj izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Možura mora detaljno ispitati.
On je na sjednici Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata prilikom izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Možura, kazao da je firma Fersa državu uvukla u veliku aferu.
„Treba ispitati kako je Fersa došla u Crnu Goru, jer to nijesu bila čista posla, a druga stvar je 2015. godina i žmurenje vlade Crne Gore na of-šor firme koje nijesu imale nikakve poslove sem preprodaje odakle je izvučena velika ekonomska korist za jednu grupu ljudi“, rekao je Abazović.
On je naveo da je time Crna Gora izgubila mnogo.
„Da smo na vrijeme raskinuli ovaj ugovor, imali bi drugačiji rasplet i što bi najbolje bilo, Elektroprivreda (EPCG) bi razvijala ovaj projekat, a ne da dajemo subvencije", kazao je Abazović.
On je, predstavljajući istorijat slučaja izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Možura, kazao da sve počinje 2007. godine preko španske energetske kompanije Fersa, koja se sada zove Audax Renovables.
Abazović je naveo da se 2010. godine potpisao prvi ugovor između crnogorske vlade i konzorcijuma Fersa Energias Renovables i kompanije „Čelebić“ o izgradnji vjetroparka Možura.
„Firmom Fersa Montenegro upravlja izvjesna Milena Popović, ćerka Danila Popovića, dugogodišnjeg predsjednika Saveza sindikata Crne Gore. Ona se pominje na više mjesta u ovoj šemi i predložiću da bude saslušana na ovom odboru", rekao je Abazović.
On je objasnio da je projekat Možure bio bitan jer je država dala subvencije da otkupna cijena električne energije bude tri puta veća nego što je bila za građane Crne Gore.
„U tome leži zlatna koka i profit. Ukupna subvencija koju plaćaju građani Crne Gore trebalo je da iznosi 115,3 miliona eura“, precizirao je Abazović.
On je naveo da 2015. godine Fersa prodaje svoj udio kompaniji Cifidex za 2,9 miliona eura. Cifidex kupuje 99 odsto udjela od Ferse i jedan odsto udjela od „Čelebića“ za 650 hiljada eura.
„To je suština prevarnog posla i nesavjesno poslovanje. Tu firmu niko nije vidio i ona se pojavljuje fiktivno“, kazao je Abazović.
On je saopštio da je Cifidex povezan za firmom 17 Black malteškog biznismena Yorgena Fenecha, koji je glavni optuženi za ubistvo novinarke sa Malte, Daphne Caruane Galizie.
„U februaru 2015. godine Cifidex posao kupuje od Fersa-Čelebić za 2,9 miliona eura, a onda prodaje ugovor Enemalti za 11,3 miliona eura“, kazao je Abazović.
On je rekao da Vlada Crne Gore u septembru 2015. godine, usvaja informaciju u kojoj se firma Cifidex i ne pominje.
„Cifidex se zaista i upisuje kao vlasnik, a nju tada formalno predstavlja izvjesni Bojan Vujović, koji je danas advokat. Tražiću da se sasluša i Vujović“, dodao je Abazović.
U šemi je, kako je kazao, i Marko Vujović, koji je Bojanov brat. Firma koju je on predstavljao, imala je konsultantski ugovor za 40 hiljada eura i nakon isteka ugovora firma je ugašena.
Abazović je naveo da su braća Vujović bili visokopozicionarani članovi Vlade do 2018. godine, kao i da su rođaci bivšeg ministra urbanizma, Branimira Gvozdenovića.
„On je po mom skromnom sudu vodio ovaj proces. Zbog ovoga smo i napravili ovaj Anketni odbor. Neka sve ostane ovako jer je ovo besudna zemlja, ali o ovome ćemo da pričamo", rekao je Abazović.
Poslanik Dejan Đurović iz Kluba ZBCG - Nova srpska demokratija, pitao je kada je tačno potpisan ugovor između Cifidexa i Enemalte i kada je država dobila informaciju o tome.
Poslanik Demokrata, Duško Stjepović, tražio je od Abazovića, kao predsjednika Anketnog odbora, da zatraži sva akta od svih državnih organa koji su bili uključeni u taj predmet, prije svih od Vlade.
„Zadatak ovog odbora je da utvrdi da li su državni organi i osobe koje su bile na njihovom čelu, bili uključeni u eventualni korupcionaški posao“, rekao je Stjepović.
On smatra da se mora jasno utvrditi da li je neko uzeo pare, ko je taj neko i da li su se tadašnji čelni ljudi vlade odnosno vlasti ugradili u tu razliku između 2,9 miliona i 11,3 miliona eura.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Rakočević, saglasan je da treba prikupiti sve informacije da bi se ovaj posao rasvijetlio do kraja. On smatra i da je rad Anketnog odbora politički motivisan.
„Aktivnost ovog odbora, sem političke prirode, ima za cilj da izvrši neprimjeren uticaj na tužilaštvo“, rekao je Rakočević.
On je pitao zbog čega tri vlade od 2020. godine, uključujući i vladu gdje je premijer bio Abazović, nije tražila odštetni zahtjev i raskid ugovora.
„Da se ništa nije desilo na štetu Crne Gore utvrdile su sve vlade nakon 2020. godine, jer nijesu raskinule taj ugovor, a da li je to tako zaista, treba državni organi da nam kažu“, poručio je Rakočević.
Poslanik Pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić, kazao je da ključna poruka koja bi trebalo da se pošalje da li Anketni odbor preporučuje Vladi da ostane u tom projektu ili ne.
„Mi smo ovdje da se sve temeljno ispita, napravi uvid u svu dokumentaciju i ispitaju svi koji su bili dio tog sistema“, rekao je Čarapić.
On je naveo da su u prezentaciji pominjani nečiji rođaci, ali da ne zna je li gore to što su rođaci visokih funkcionera radili u tim resorima, odnosno nepozitam, ili to što neko podnosi ostavku i radi u firmi koja je iz njegovog resora.
„Važno je da kao Anketni odbor utvrdimo kada se posao kuvao i ko su bila povezana lica u ovom projektu. To nije napad na neku političku partiju, niti revanšizam već objektivna stvar koju moramo da uradimo“, kazao je Čarapić.
Bonus video:
