Očekujemo da ove godine potpišemo oko 200 miliona eura novih investicija, kombinujući naše kredite sa bespovratnim sredstvima EU u okviru investicionog okvira za zapadni Balkan. U pitanju su projekti u održivi transport, zdravstveni sektor i mala i srednja preduzeća, naročito za njihovo prilagođavanje CBAM-u, vještačkoj inteligenciji i poremećajima na energetskom tržištu.
To je u intervjuu “Vijestima” kazao je Davor Kunc, šef predstavništva Evropske investicione banke (EIB - Global) u Crnoj Gori koje je otvoreno početkom novembra prošle godine u okviru Delegacije EU.
“Kako Crna Gora napreduje na putu ka Evropskoj uniji, očekuje se kontinuirani rast nivoa investicija. U posljednje tri godine naše finansiranje bilježi stalni rast: sa oko 60 miliona eura u 2024, na 83 miliona eura u 2025, i preko 200 miliona eura, koliko se očekuje ove godine. Ovaj zamah pokreću tri faktora: napredak Crne Gore ka pristupanju EU, unaprijeđen kvalitet projektnih predloga i snažnija institucionalna saradnja”, kazao je Kunc.
EIB Global je odlučio da otvori predstavništvo u Crnoj Gori. Šta je bio ključni razlog za donošenje ove odluke upravo sada?
Otvaranje predstavništva u Crnoj Gori u ovom trenutku predstavlja stratešku odluku: zamah pristupanja zemlje Evropskoj uniji (EU) jači je nego ikad. Upravo je ovo trenutak kada kvalitetne investicije mogu ubrzati reforme i donijeti vidljive rezultate. Kao banka EU u vlasništvu njenih država članica, EIB Global pomaže da se proces pristupanja pretvori u uspješnu investicionu priču. Ključne prilike uključuju veći obim i unaprijeđenu strukturu finansiranja kroz kreditne linije, garancije i nove finansijske instrumente, kao i duže rokove otplate, te niže troškove kapitala. Konkretni instrumenti, poput garantnih šema EU biće dostupuni i u narednom budžetskom ciklusu, obezbjeđujući dodatnu podršku.
Stoga, pravi izazov koji slijedi nije dostupnost kapitala, već gdje i kako će taj kapital uložiti. Definisanje strateških investicija biće od ključnog značaja za moderan saobraćaj, čistiju životnu sredinu, bolje škole i bolnice, kao i snažnija mala i srednja preduzeća. EIB Global je tu u Crnoj Gori kako bi blisko sarađivao sa svim partnerima na ubrzanju ovog procesa.
Na koji način će nova kancelarija ubrzati realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata?
Nova kancelarija pomaže da se projekti brže realizuju kroz prisustvo naših eksperata na terenu, uz blisku koordinaciju sa nacionalnim, lokalnim vlastima i Delegacijom EU. Time smo u mogućnosti da brže reagujemo na izazove i radimo na pripremi naredne generacije projekata. U protekla dva mjeseca naši timovi su posjetili Pljevlja i Mojkovac, gdje finansiramo ključne investicije u tretman otpadnih voda koje sada ulaze u nove faze implementacije. Nedavno smo imali inicijalni sastanak oko tehničke pomoći za modernizaciju Luke Bar u okviru našeg programa JASPERS. Studija na kojoj radimo procijeniće mogućnosti za povećanje dubine luke kako bi mogla primati veće brodove, izgradnju novog skladišta, renoviranje putničkog terminala, kao i zamjenu elektro i željezničke mreže unutar luke, s ciljem jačanja uloge Bara kao regionalnog logističkog čvorišta. Takođe smo se sastali sa Upravom za saobraćaj Crne Gore kako bismo razmotrili napredak na obnovi regionalnih i magistralnih puteva, pri čemu je nekoliko dionica već završeno. Ovo uključuje dionicu od 40 km između Berana i Mojkovca, čijem sam svečanom otvaranju prisustvovao zajedno sa predstavnicima Vlade u decembru. Radovi na dionicama granica Dobrakovo-Bijelo Polje, kao i Berane-tunel Lokve-Rožaje planirani su da počnu na jesen. Dalji planovi su usmjereni i na završetak modernizacije preostale ključne putne mreže na sjeveru.
Pokrenuli smo i inicijativu “Bolje škole za sve” u saradnji sa UNOPS-om, s ciljem procjene uslova u više od 800 škola u Crnoj Gori i davanja preporuka za unapređenje bezbjednosti i uslova za učenje. Ova inicijativa se nadovezuje na našu dugogodišnju podršku obrazovnom sektoru u zemlji, za koji smo do sada mobilisali više od 62 miliona eura.
Koje sektore vidite kao investicione prioritete u Crnoj Gori u narednom periodu i kakav se nivo finansijske podrške može očekivati?
Očekujemo da ove godine potpišemo oko 200 miliona eura novih investicija, kombinujući naše kredite sa bespovratnim sredstvima EU u okviru investicionog okvira za zapadni Balkan. U pitanju su projekti u održivi transport, zdravstveni sektor i mala i srednja preduzeća, naročito za njihovo prilagođavanje CBAM-u, vještačkoj inteligenciji i poremećajima na energetskom tržištu. Kako Crna Gora napreduje na putu ka EU, očekuje se kontinuirani rast nivoa investicija. U posljednje tri godine naše finansiranje bilježi stalni rast: sa oko 60 miliona eura u 2024, na 83 miliona eura u 2025, i preko 200 miliona eura, koliko se očekuje ove godine. Ovaj zamah pokreću tri faktora: napredak Crne Gore ka pristupanju EU, unaprijeđen kvalitet projektnih predloga i snažnija institucionalna saradnja. Takođe, ovaj trend podržava i generacijska smjena unutar crnogorske administracije. Nedavno sam govorio na Forumu održivih finansija u Podgorici, gdje je publika bila starosti pretežno između 25 i 45 godina. Mnogi moji sagovornici, državni sekretari, direktori direktorata u ministarstvima, kao i izvršni direktori banaka i državnih kompanija, pripadaju ovoj starosnoj grupi. Energija je opipljiva.
Kolika je ukupna vrijednost investicija EIB-a u Crnoj Gori do sada i kakve su rezultate ovi projekti donijeli?
Naše investicije u Crnoj Gori premašuju 1,4 milijarde eura i obuhvataju ključne sektore, poput unapređenja željezničkih pravaca Bar-Vrbnica i Bar-Golubovci, putne infrastrukture širom zemlje, kao i komunalne infrastrukture za vodosnabdijevanje i tretman otpadnih voda, što direktno unapređuje kvalitet života. Takođe ulažemo u obrazovanje, s ciljem jačanja ljudskog kapitala i vještina, kao i u mala i srednja preduzeća, posebno u oblasti zelene i digitalne tranzicije.
Ove investicije nijesu luksuz, one su neophodnost. Bilo da govorimo o zaštiti prirodnih resursa, obnovi školske infrastrukture ili modernizaciji zdravstvenog sistema, sve su to osnovni preduslovi za održivi razvoj, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje životnog standarda građana Crne Gore.
Koliko je zelena tranzicija važna za EIB Global u Crnoj Gori i koje projekte možemo očekivati u ovoj oblasti?
Crna Gora je relativno napredna u dekarbonizaciji energetskog sektora zahvaljujući snažnoj hidroenergetskog bazi, iako je proizvodnja osjetljiva na hidrološke varijacije. Zemlja je značajno napredovala kada je zelena agenda u pitanju, uz solidno usklađeno zakonodavstvo, iako implementacija i dalje predstavlja izazov. Država je prošle godine usvojila svoj prvi Nacionalni energetski i klimatski plan, s ciljem smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55% do 2030. godine i učešće obnovljivih izvora od najmanje 50%. Ove reforme dodatno su osnažene Zakonom o obnovljivim izvorima energije iz 2024. godine, kao i regulativom koje omogućava prekograničnu trgovinu električnom energijom i gasom.
U uslovima kontinuiranih energetskih šokova, ubrzavanje zelene tranzicije postaje ključni faktor konkurentnosti. Za Crnu Goru to znači diversifikaciju obnovljivih izvora energije, postepeno gašenje upotrebe uglja, modernizaciju elektroenergetske mreže, omogućavanje digitalne fleksibilnosti i unapređenje energetske efikasnosti. Kao banka EU, već procjenjujemo mogućnosti za podršku investicijama koje jačaju energetsku sigurnost i integraciju u tržište EU.
Mehanizam EU za prekogranično prilagođavanje cijene ugljenika (CBAM) dodatno povećava hitnost djelovanja. Targetirane investicije u energetsku efikasnost, čiste tehnologije i modernizaciju proizvodnih procesa mogu dugoročno povećati produktivnost, uz istovremeno ublažavanje pritisaka, posebno za mala i srednja preduzeća. Kako bi podržao ovu tranziciju, EIB Global priprema novu kreditnu liniju sa Razvojnom bankom Crne Gore (RBCG), čiji će kriterijumi podobnosti biti usmjereni u jačanje i povećanje obima zelenih projekata.
Istakao bih ovdje našu stratešku saradnju sa Razvojnom bankom Crne Gore (RBCG), preko koje se realizuje oko polovine finansiranja EIB Global u Crnoj Gori. Ona ne djeluje samo kao naš finansijski posrednik, već i kao ključni partner u odgovoru na potrebe crnogorske ekonomije, posebno u unapređenju pristupa finansiranju za mala i srednja preduzeća.
U tom kontekstu, vidim značajne mogućnosti za dalje produbljivanje naše saradnje sa RBCG nakon pristupanja EU. Posebno će Evropski investicioni fond (EIF), dio Grupacije EIB, biti u mogućnosti da ponudi finansijske proizvode poput onih u državama članicama Centralne Evrope. Članstvo u EU, koje će se poklopiti sa novim budžetom Unije, pružiće RBCG i Crnoj Gori nove referentne okvire, oslanjajući se na iskustva zemalja poput Hrvatske, Slovenije, Poljske, Rumunije, Bugarske, Malte i Portugala.
Istakao bih i nedavno pokretanje instrumenta za inovacije i zelenu transformaciju za zapadni Balkan, usmjerenog na ubrzavanje digitalizacije, dekarbonizacije i klimatske otpornosti. Trenutno razmatramo mogućnosti da uključimo crnogorske komercijalne banke u ovaj program, kombinujući podsticaje iz bespovratnih sredstava EU sa finansiranjem EIB Globala.
Kako biste ocijenili investicioni ambijent Crne Gore u poređenju sa drugim zemljama u regionu?
Crna Gora se izdvaja u odnosu na zemlje regiona, zahvaljujući makroekonomskoj stabilnosti, integraciji u SEPA sistem, otvorenom investicionom režimu i jasnoj perspektivi pristupanja EU. Svi ovi faktori pružaju investitorima relativno predvidivo i transparentno poslovno okruženje. Ipak, nivo investicija zaostaje za potencijalom. Glavna ograničenja i dalje su administrativni kapaciteti, spremnost projekata i regulatorna dosljednost, posebno na lokalnom nivou. Nedavni napreci u energetskom zakonodavstvu, tržišnim reformama i strateškom planiranju već jačaju povjerenje investitora. Sveukupno, Crna Gora se svrstava među predvodnike kada je riječ o investicionom okviru. Sljedeći korak je pretvaranje toga u snažniji portfolio finansijski održivih projekata, uz jačanje institucija. Uvođenje nacionalne platforme za zelene investicije, usklađene sa EU standardima, takođe bi moglo biti transformativno, omogućavajući kombinovano finansiranje, alate za smanjenje rizika, te savjetodavnu podršku radi mobilizacije privatnog kapitala za klimatski otpornu infrastrukturu i inovativna mala i srednja preduzeća. Kroz naš program “Ozelenjavanje finansijskih sistema” već pružamo podršku zemljama u regionu, poput Albanije, u razvoju zelenih poreskih politika i okvira za upravljanje klimatskim rizicima. Ovi alati pomažu u razvoju tržišta kapitala i definisanju zelenih investicija usklađenih sa EU standardima, prilagođenih lokalnom kontekstu i atraktivnih za međunarodne investitore. Ovo je pristup koji planiramo uskoro da uvedemo i kroz saradnju sa Centralnom bankom Crne Gore.
Partnerstvo za razvoj i put ka EU
Koju ključnu poruku biste poslali donosiocima odluka i poslovnoj zajednici u Crnoj Gori u vezi sa saradnjom sa EIB-om u narednim godinama?
EIB je banka Evropske unije – što znači da će uskoro biti i vaša banka, jer je Crna Gora na putu da postane njen 28. akcionar. Nove države članice u centralnoj i južnoj Evropi značajno su povećale obim finansiranja od EIB-a nakon pristupanja EU, te možemo očekivati sličan trend i u Crnoj Gori. Moja poruka je da već sada zajednički istražimo šta je funkcionisalo u drugim zemljama i to primijeniti.
Saradnja je od ključnog značaja. Blisko sarađujemo sa Evropskom komisijom u okviru Plana rasta, kombinujući bespovratna sredstva EU sa kreditima i tehničkom podrškom, kako bismo maksimalno povećali uticaj i pripremili se za članstvo. Zajedno sa investicionim okvirom za zapadni Balkan i međunarodnim finansijskim institucijama u okviru inicijative Team Europe, obezbjeđujemo usklađenost i efikasnost. Ovaj koordinisani model omogućava pristup većim i povoljnijim finansijskim paketima.
EIB Global ima stratešku ulogu i u podršci konvergenciji Crne Gore ka EU kroz infrastrukturu koja ispunjava ekološke i socijalne EU standarde, javne nabavke usklađene sa EU pravilima, kao i kroz investicije u saobraćaj, energetiku i digitalnu povezanost, koje zemlju snažnije povezuju sa jedinstvenim tržištem.
Naša podrška jača institucije, gradi kapacitete i podstiče regionalnu saradnju. Ukratko, EIB Global nije samo finansijer, već partner u transformaciji, kroz povećanje obima zelenih investicija, podsticanje inovacija i izgradnju otpornije, konkurentnije, spremnije Crne Gore za članstvo u EU.
Moraju se jačati lokalni projektni timovi
Iz perspektive međunarodnih finansijskih institucija, koji su trenutno najveći izazovi za realizaciju investicionih projekata u Crnoj Gori?
Implementacija će definisati narednu fazu investicione priče Crne Gore. Zato je izgradnja kapaciteta lokalnih projektnih timova od ključnog značaja. Ohrabrujući je porast broja mladih profesionalaca u javnoj administraciji koji teže da ubrzaju i unaprede kvalitet saradnje.
I novi budžet EU više će se fokusirati na konkurentne programe. To stvara i pritisak i priliku, posebno za manje zemlje koje se integrišu u evropske lance vrijednosti. Stoga je tehnička podrška EIB Global kroz programe kao što je JASPERS ključna za unapređenje pripreme projekata, jačanje lokalnih kapaciteta i otključavanje investicija.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
