Kvadrat 2.691 euro, bez komunalija: Na prezentaciji “Veljeg brda” nije objavljen glavni podatak iz idejnog rješenja

Izgradnja stambenih zgrada u prvoj fazi naselja Velje brdo koštaće 2.691 euro po kvadratu stana neto površine i to bez troškova komunalne infrastrukture, to proizlazi iz podataka objavljenih u izabranom urbanističko-arhitektonskom idejnom rješenju Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja “Velje brdo”.

Kako iz Vlade i dalje navode da će cijena za građane biti 1.000 eura po kvadratu, to znači da bi razlika, koja bi za ukupnu neto stambenu površinu prve faze iznosila 74 miliona eura, morala biti plaćena iz državnog ili gradskog budžeta, plus troškovi izgradnje infrastrukture koji su i dalje nepoznati jer još nema konačnih rješenja.

Autori izabranog idejnog rješenja su Dejan Milanović i Grozdana Šišović iz Srbije, koji su dobili nagradu od 100 hiljada eura.

U dijelu rješenja koje se odnosi na troškove izgradnje prvog stambenog bloka navedeno je da će izgradnja nadzemnih (stambenih) etaža svih zgrada koštati 83,85 miliona eura, podzemnih etaža (garaža) 28,77 miliona kao i uređenja parcele na kojoj se zgrade nalaze koštati 5,41 milion eura. Odnosno da će troškovi izgradnje ovog stambenog bloka, bez troškova komunalne infrastrukture koštati 118 miliona eura. Većina zgrada ima dvije podzemne etaže, što znači i duboke iskope u kamenitom brdu.

U ovom dijelu je navedeno da će sve zgrade (njihov nadzemni dio) imati bruto razvijenu građevinsku površinu od 69.875 kvadrata, i da će cijena biti 1.200 eura po kvadratu bruto površine. Dodatno bi kvadrat garaže koštao 600 eura, a trošak uređenja parcele 100 eura po njenom kvadratu. Ovdje u računici nije naveden trošak po kvadratu neto površine stana, iako je to najvažniji podatak jer od njega zavisi buduća prodajna cijena stana.

U drugom djelu tabele navedeno je da će ovaj blok imati 557 stanova, 296 po 60 kvadrata neto površine i 261 po 100 kvadrata neto površine, odnosno da je ukupna neto površina stambenog dijela 43.860 kvadrata. Kada se trošak izgradnje zgrada od 118,03 miliona eura podijeli sa neto površinom stambenog prostora, dobije se rezultat da izgradnja kvadrata stana košta 2.691 euro, bez troškova za potrebnu infrastrukturu puteve, vodovod, kanalizacij, elektro i telekomunikacione mreže,... Na Veljem brdu trenutno nema nikakve infrastrukture.

Ovaj najvažniji podatak o cijeni koštanja izgradnje zgrada po neto kvadratu stambenog prostora nije saopšten na konferenciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine od prije tri dana na kojoj je predstavljeno izabrano idejno rješenje.

Ministar Slaven Radunović je konferenciji kazao da će se stanovi u prvom bloku prodati za 1.000 eura po kvadratu, dok će korekcija cijene biti u narednim fazama naselja.

“U ovom momentu, nategnuto je za 1.000 eura, ali to je obećanje koje je dala Vlada i biće tako. Ali za sljedeće faze, biće i dalje izuzetno jeftino, ali ćemo vjerovatno korigovati cijenu za ove dvije godine ili za skok građevinskog materijala...”, naveo je tada Radunović.

To znači da će država snositi trošak od 1.691 euro po neto kvadratu stambenog prostora, što je 74 miliona eura plus troškove izgradnje komunalne infrastrukture. Sve to da bi se dobilo 557 stanova.

Koliko će iznositi troškovi izgradnje komunalne infrastrukture, zvanično još nije saopštavano. I dalje nisu završene geološke i hidrološke studije prostora Veljeg brda i izvorišta Mareza, nije izdata ekološka saglasnost za projekat, ne zna se na koji način će biti riješeno pitanje vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda atmosferske i fekalne kanalizacije, kao i ni kako će naselje biti priključeno na elektroenergetsku mrežu.

U dokumentaciji koja je pratila izmjene Prostornog urbanističkog plana Podgorice navedena je orijentaciona procjena da bi izgradnja komunalne infrastrukture za cijelo buduće naselje sa 11,5 hiljada stanova, koštala 600 miliona eura.

Savjet za reviziju planskih dokumenata krajem 2024. godine dao je uslovno mišljenje uz rezervu da su troškovi izgradnje infrastrukture značajno potcijenjeni. Član Savjeta za prostorno planiranje mr Dragoljub Marković, diplomirani prostorni planer, tada je dao negativnu ocjenu.

Savjet je dao veliki broj primjedbi na predložene izmjene plana koje se odnose na predložena rješenja vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda iz budućeg naselja Velje brdo.

“Planom praktično nije razmatrana hidrotehnička infrastruktura, samo su navedene želje bez dokaza o tome da li su ostvarive. Na osnovu toga date su očekivano potrebne investicije koje su mnogo potcijenjene”, navedeno je u mišljenju.

Planom je predviđeno da izgradnja pumpe, vodovodne mreže i podzemnog rezervoara od 5.000 kubnih metara za prvu fazu naselja košta 2,76 miliona eura. Mišljenje Savjeta je da će ovi iznosi za prvu fazu biti “više desetina puta veći”.

U PUP-u je navedeno da bi prije početka izgradnje prvih stambeno-poslovnih objekata trebalo izgraditi nužnu infrastrukturu gdje su navedena četiri glavna infrastrukturna projekta koje je potrebno uraditi kao preduslov za početak gradnje naselja - bulevar, vodovod sa pumnim postrojenjima i podzemnim rezervoarom od 5.000 kubika, glavna velika kanalizaciona cijev od Veljeg brda do novog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i nova trafo-stanica 35/10 kv.

U Planu je samo ovaj osnovni dio infrastrukture za prvu fazu procijenjen na 27 miliona eura, na što su iz Zavjeta za reviziju rekli da su troškovi značajno potcijenjeni, odnosno da će biti višestruko veći. Sada je prilikom objave tendera za projektovanje ovog bulevara navedeno da će njegova izgradnja koštati 30 miliona, što jasno pokazuje koliko je potcijenjena procjena koštanja izgradnje infrastrukture.

Za infrastrukturu se još ništa ne zna, pa će 557 stanova “privremeno” biti na septičkim jamama

Kada je prije 20 dana ozvaničen početak radova (na raščišćavanju terena za pripremu gradilišta bulevara), navedeno je da je početkom godine tek formiran radni tim koji treba da pripremi novu strategiju vodosnabdijevanja Podgorice sa Veljim brdom i odvođenja otpadnih voda iz budućeg naselja, kao i da se priprema strategija samih hidroloških i geoloških istraživanja i studija uticaja samog naselja na izvorište. Tada je navedeno i da se krajem godine očekuje ekološka saglasnost ili nesaglasnost.

Dakle i dalje se ne zna da li izgradnja naselja ugrožava vodoizvoriše, da li sa Mareze i drugih izvorišta ima dovoljno vode za postojeće potrebe Podgorice i novo naselje od 44 hiljade stanovnika, kako će i kuda biti položene glavne kanalizacione cijevi od Veljeg brda do Botuna od 11-12 kilometara.

U samom konkursnom zadatku za idejno rješenje navedeno je da “na predmetnom lokalitetu ne postoji izgrađena vodovodna mreža” i da su “privremeno rješenje vodonepropusne septičke jame”. Odnosno 557 stanova iznad vodoizvorišta će “privremeno” biti na septičkim jamama.

Radunović je u Skupštini prije 20 dana kazao da će Glavni grad finansirati izgradnju komunalne infrastrukture za buduće naselje Velje brdo. U ovogodišnjem gradskom budžetu nema stavke za infrastrukturu Veljeg brda, dok je u državnom budžetu ta stavka 10 miliona.