Izdavaoci smještaja koji godišnje prihoduju manje od 30 hiljada eura i dalje neće biti obveznici plaćanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), ali će se on naplaćivati na dio cijene usluge posredovanja koji uzimaju internet platforme preko kojih se taj smještaj izdaje. Domaće i strane internet platforme koje posreduju u izdavanju smještaja moraće da vode evidenciju o svim transakcijama i da ih dostavljaju poreskim vlastima Crne Gore kako bi mogle da provjeravaju da li je PDV pravilno obračunat i da li je izdavalac smještaja prešao granicu prihoda od 30.000 eura.
To su neke od novina iz nacrta Zakona o PDV-u kojeg je Ministarstvo finansija, na čijem je čelu Novica Vuković, stavilo na javnu raspravu. Predloženi takst zakona, kako je navedeno, u potpunosti primjenjuje evropske direktive i pravila o obračunu ovog poreza, koje je Crna Gora dužna da usvoji prije učlanjenja, a da ih primjenjuje od učlanjenja.
Iznosi poreskih stopa od nula, sedam, 15 i 21 odsto, na robe i usluge, ostaju kao i do sada.
Novine u načinu obračuna i kontrolama
Veliki broj novina odnosi se na razne transakcije na pružanje usluga i prodaju robe gdje se pružaoci usluga i kupci nalaze u Crnoj Gori i različitim članicama EU i drugim državama, kao i za transakcije i promete koji se dešavaju u internet prostoru. Najveći dio članova zakona upravo se odnosi na obračunavanje PDV, kontrole obračuna i naplate, na poslove u vezi sa nekretninama, transportom, prevozom putnika, posredovanjem i sličnim uslugama između obveznika i kupca u različitim državama.
Poreske uprava će danom učlanjenja imati informacioni sistem povezan sa sistemom ostalih članica, što će dovesti do bolje razmjene informacija, lakšeg praćenja transkacija, prometa i utvrđivanja poreske obaveze. Ti podaci moći će da se koriste i za utvrđivanje i drugih poreskih obaveza koje se ne odnose samo na PDV.
Tako će Poreska uprava podatke o prometu od izdavanja smještaja koje Poreska uprava bude dobijala od internet platformi (booking, airbrn...) moći da koristi za kontrolu prijava poreza na dohodak kojeg treba da prijave izdavaoci smještaja.
Većina smještaja u sivoj zoni, gubici desetine miliona
Ova mogućnost je najavljena u Program za suzbijanje neformalne ekonomije 2024-2026, koji je usvojen krajem 2023. godine.
“Sektor turizma, duži niz godina karakteriše postojanje velikog broja subjekata koji izdaju smještajne kapacitete, ali ih ne prijavljuju nadležnim institucijama. To dalje znači neplaćanje fiskalnih dažbina budući da neprijavljivanje turista i njihova registracija u Centralnom turističkom registru znači neplaćanje boravišne takse koja predstavlja prihod lokalnih samouprava i Turističke organizacije Crne Gore, poreza na dohodak fizičkih lica, kao i odgovarajućih prireza na porez na dohodak fizičkih lica. Na ovaj način su budžet države i budžeti jedinica lokalne samouprave, prema procjeni Vlade, zakinuti za desetine miliona eura u toku godine. Isto predstavlja krivično djelo utaje poreza i doprinosa”, navedeno je u ovom programu.
Tada je ukazano da problem sive zone kod izdavanja smještaja dodatno usložnjava globalni uticaj internet platformi za posredovanje u izdavanju smještajnih kapaciteta.
“Njih čine inostrane (Booking, Airbnb, itd), i domaće platforme (npr. stan na dan i sl.), koje su postale jedan od glavnih mehanizama putem kojih turisti rezervišu i plaćaju smještajne kapacitete u Crnoj Gori. Domaći izdavaoci smještaja koji nisu registrovani za obavljanje ove djelatnosti u skladu sa važećim propisima se sve više reklamiraju putem navedenih međunarodnih internet platformi. Prema podacima Vlade, broj izdavalaca koji svoje usluge reklamira putem internet platformi je mnogo veći od broja registrovanih izdavalaca smještaja u Centralnom turističkom registru”, navedeno je u ovom dokumentu iz 2023. godine.
Mjesto oporezivanja država u kojoj je nekretnina
Sada se u nacrtu zakona o PDV-u navodi da se mjestom ostvarenja prometa u vezi nekretnina (prodaja, izdavanja,...) smatra država gdje se nekretnina nalazi, a ne mjesto odakle je taj koji zakupljuje nekretninu ili sjedište internet platforme preko koje se zakupljuje smještaj.
Tako da i te posredničke internet platforme postaju poreski obveznici i moraće poreskim vlastima u Crnoj Gori da dostavljaju podatke o transkacijama za izdavanje smještaja u Crnoj Gori, bez obzira odakle je zakupac. To se odnosi i na posredničke platforme preko kojih se kupuju karte za prevoz koji se u potpunosti ili djelimično obavlja na teritoriji Crne Gore.
“Ako poreski obveznik upotrebom elektronskog interfejs kao što je mjesto trgovine, platforma, portal ili slično sredstvo omogućava isporuku, unutar Unije, usluga kratkoročnog iznajmljivanja smještaja ili drumskog prevoza putnika, a ne smatra se da je taj poreski obveznik sam primio i isporučio te usluge, poreski obveznik koji omogućava isporuku dužan je voditi evidenciju o tim isporukama. Ta evidencija mora biti dovoljno detaljna kako bi se poreskim organima država članica u kojima su te isporuke oporezive omogućilo da provjere da li je PDV pravilno obračunat”, navedeno je u nacrtu zakona.
To znači da su poreski obveznici koji omogućavaju isporuku usluge (posredovanje u izdavanju smještaja) - internet platforme i aplikacije dužne voditi detaljne evidencije o tim transakcijama.
“Evidencija se mora državama članicama staviti na raspolaganje u elektronskom obliku te se mora čuvati deset godina od isteka godine u kojoj je transkcija obavljena”, navedeno je u sljedećem stavu nacrta zakona.
Izdavaoci smještaja analiziraju novine iz nacrta
Iz Udruženja izdavaoca smještaja na pitanja “Vijesti” da prokomentarišu nacrt zakona o PDV-u, kazali su da većina izdavaoca i dalje neće biti dio obaveznog sistema PDV-a, odnosno neće preći granicu godišnjih prihoda od 30 hiljada eura, kao i da su u toku konsultacije u vezi s drugim novinama iz nacrta koje se odnose na njih.
“S obzirom na veličinu kapaciteta i trajanje sezone, velika većina izdavalaca ne ulazi u sistem PDV-a. Ipak, temu pratimo, dogovaramo konsultacije sa kolegama, ali Vam u ovom trenutku ne mogu dati naš stav i komentare, dok se ne usaglasimo”, kazali su iz ovog udruženja.
Rasprava do 2. juna, nema RIA ni tribine
Ministarstvo finansija kao predlagač nacrta navelo je da javna rasprava traje 20 dana od objavljivanja, odnosno trajeće do 2. juna.
Prema programu javne rasprave primjedbe i sugestije se mogu dostaviti poštom ili mejlom. Nije predviđeno organizovanje centralne javne rasprave - okruglog stola ili javne tribine.
Ministarstvo uz nacrt zakona nije objavilo analizu uticaja propisa (RIA), iako je to uobičajno. Ni u obrazloženju nije navedeno kako ove izmjene mogu imati uticaj na buduće državne prihode. Samo je ukazano da bi mogući trošak za usklađivanje informacionih sistema poreskih vlasti sa članicama EU, mogao iznositi do 1,3 miliona eura.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
