Kos: Podrška Hrvatske proširenju i procesu zasnovanom na pojedinačnim dostignućima je od presudnog značaja

Podrška Hrvatske proširenju Evropske unije i procesu zasnovanom na pojedinačnim dostignućima kandidata od presudnog je značaja, kao susjeda nekoliko zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Ona je govorila na konferenciji ambasadora, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Hrvatske, a objavila je i da se juče u Zagrebu sastala sa predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićom Radmanom.

Na društvenoj mreži Iks je napisala da su razgovarali o važnosti izgradnje jedinstva među članicama EU, kako bi spremno dočekali nove članice, te ocijenila da je 2026. na putu da bude rekordna godina kada je riječ o napretku u proširenju EU.

Marta Kos je u govoru na konferenciji, objavljenom na sajtu Evropske komisije, rekla da će EK u septembru predstaviti svoje ideje o tome kako EU mora da se pripremi dok se zemlje kandidatkinje približavaju završnici pristupnih pregovora.

"Centralna uloga Hrvatske u istorijskom trenutku"

Za Hrvatsku će, podsjetila je, ovo biti prvi put da odlučuje o ulasku novih članica.

"I uvjerena sam da ćete biti među onima koji će oblikovati ovu raspravu. Kao susjed nekoliko zemalja kandidatkinja, vaša podrška proširenju i procesu zasnovanom na pojedinačnim dostignućima kandidata od presudnog je značaja. Kao Slovenci i Hrvati, imamo posebnu odgovornost da pomognemo napredovanju integracije jugoistočne Evrope. Mnogi od nas pamte vrijeme kada su granice u ovom regionu imale mnogo manji značaj u svakodnevnom životu ljudi", rekla je ona.

Kazala je da je uvođenje jugoistočne Evrope u EU najsigurniji način da granice ponovo postanu manje važne i da se "nastavi proces pomirenja u regionu i poveća bezbjednost naših građana."

Očekuje, kako je rekla, da će taj duh prevladati dok Hrvatska zajedno sa Crnom Gorom radi na rješavanju preostalih bilateralnih pitanja uoči njenog pristupanja.

"U tim nastojanjima možete računati na moju snažnu ličnu podršku. Ako naredna proširenja sprovedemo na pravi način, preoblikovaćemo političku i bezbjednosnu perspektivu našeg kontinenta. Napravićemo veliki korak ka nezavisnoj Evropi. U ovom istorijskom zadatku Hrvatska ima centralnu ulogu. Računamo na vas. Da to uradimo kako treba. I da to ostvarimo", poručila je evropska komesarka.

"Novi zamah podstiče neposredno susjedstvo Hrvatske"

Poručila je da je proširenje Evropske unije mnogo više od pukog širenja EU i da se tiče toga "kakva Evropa želimo da budemo sjutra".

"U svijetu u kojem smo izloženi pritiscima sa Istoka i Zapada, u kojem stari savezi slabe, a novi nastaju, u kojem se zavisnosti koriste kao oružje i u kojem smo izloženi direktnim napadima na našu demokratiju i naš način života, naša najveća prednost jeste da zajedno postanemo snažniji. Ostavljanje sivih zona na našem kontinentu izlaže sve nas riziku, povećava neizvjesnost i čini nas ranjivijima. Zato se proširenje danas ne svodi na to da naša Unija postane veća", kazala je na konferenciji.

Rekla je da proširenje znači da "mi sami postanemo snažniji."

"Riječ je o stvaranju Evrope sposobne da zaštiti sopstvene interese u uslovima sve snažnije konkurencije sa drugim globalnim silama. U tome možemo uspjeti samo ako stabilizujemo naš kontinent i u EU primimo one zemlje kandidatkinje koje ispunjavaju svoje obaveze. Jer nijedna evropska država ne bi mogla sama. Danas je trenutak Evrope. A proširenje ponovo preuzima svoju ulogu geopolitičkog stabilizatora Evrope. I ostvarujemo rezultate", dodala je.

Očekuje se, kako je kazala, da će 2026. biti rekordna godina kada je riječ o napretku u proširenju EU.

"Osam mjeseci od početka godine već smo otvorili i zatvorili više pregovaračkih poglavlja nego u bilo kojoj godini tokom proteklih 25 godina. Ovaj novi zamah podstiče neposredno susjedstvo Hrvatske", rekla je komesarka.

Podsjetila je da je Crna Gora sada zatvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja, a da su države članice počele da pripremaju ugovor o njenom pristupanju.

"Albanija je takođe upravo ispunila izuzetno važno privremeno mjerilo u oblasti vladavine prava i počela da zatvara poglavlja. Ukrajina i Moldavija ostvarile su značajan tehnički napredak u cjelokupnoj pravnoj tekovini EU tokom protekle dvije godine. Sada je vrijeme da naše države članice odgovore na rezultate reformi obje zemlje formalnim otvaranjem svih preostalih pregovaračkih klastera", poručila je.

"Island bi mogao završiti pregovore u narednih godinu do dvije"

Marta Kos je podsjetila i da Island ove sedmice glasa o nastavku pristupnih pregovora. "Budući da je već dio Jedinstvenog tržišta, mogao bi završiti pristupne pregovore u narednih godinu do dvije", smatra ona.

Kazala je kako želi da se i druge zemlje kandidatkinje "pridruže ovoj grupi predvodnika", te da mogu to učiniti ukoliko pokažu jednaku odlučnost da ispune svoje obaveze i izgrade povjerenje sa svim članicama EU.

"Ali, u današnjem svijetu to povjerenje gradi se na mnogo više od usvajanja evropskog zakonodavstva. Više nego ikada, riječ je i o strateškim izborima koje zemlje prave u oblasti energetike, saobraćaja, trgovine, kao i odbrane i bezbjednosti. Zemlje kandidatkinje moraju istinski izabrati Evropu. Našu zajedničku bezbjednost. Naše zajedničke vrijednosti", poručila je.

Lideri EU u oktobru o proširenju

Kos je rekla i da proširenje nije samo pitanje pripreme zemalja kandidatkinja.

"Jednako je važno pripremiti i našu Uniju. Za to je potrebno da ojačamo podršku naših država članica. Na mnogo načina vratili smo se u kasne devedesete godine, kada su se Slovenija i mnoge druge zemlje pripremale za članstvo u EU. Tada su se evropski lideri okupili u Helsinkiju 1999. godine kako bi utvrdili šta je potrebno učiniti da EU bude spremna za najveće proširenje u svojoj istoriji."

Sličan proces je, kako je rekla, već počeo.

"Dolazi 'helsinški trenutak' naše generacije. U oktobru će se evropski lideri sastati na Evropskom savjetu kako bi razgovarali o proširenju. Zato će u septembru, kao pripremu za raspravu evropskih lidera, Komisija predstaviti svoje ideje o tome kako Evropska unija mora da se pripremi dok se zemlje kandidatkinje približavaju završnici pristupnih pregovora", rekla je komesarka.

Kazala je da se, po njenom mišljenju, moraju pozabaviti sa četiri pitanja kako bis na najvišem nivou izgradili konsenzus o prijemu novih država članica.

"Prvo, moramo razumjeti kakav uticaj nove članice mogu imati. A tamo gdje postoji rizik da bi taj uticaj mogao biti štetan za naše države članice, moramo djelovati kako bismo zaštitili njihove interese. Imamo iskustva sa sveobuhvatnim prelaznim mjerama kojima se obezbjeđuje nesmetana integracija novih članica. Takođe moramo osigurati da budžet EU može nastaviti da finansira naše prioritete."

Rekla je i da moraju razgovarati o unutrašnjim reformama koje su potrebne kako bi veća Unija zadržala sposobnost djelovanja i mogla brzo i agilno da se prilagođava u kriznim situacijama.

"Dobra vijest je da nam postojeći ugovori već pružaju značajan prostor za unapređenje načina na koji donosimo odluke i načina na koji funkcionišu naše institucije. Taj prostor treba da iskoristimo kako bismo proces odlučivanja učinili jednostavnijim i fleksibilnijim. To bi moglo značiti i smanjenje broja oblasti u kojima jedna država članica može blokirati sve ostale. Moglo bi značiti i smanjenje naših institucija. A tamo gdje nisu svi spremni da zajedno krenu naprijed, manje grupe država članica mogle bi da preuzmu vodeću ulogu, kao što smo već vidjeli u slučaju Šengena i eura."

Poručila je i da svaka nova članica mora učiniti Evropu snažnijom – politički, ekonomski i "u pogledu naše bezbjednosti".

"To počinje vladavinom prava. Potrebni su nam dokazani rezultati u sprovođenju reformi i ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja. Ali moramo otići i korak dalje. Moramo biti sigurni da u Uniju ne puštamo trojanske konje. Ni danas, ni za 10 ili 20 godina. Nedavna iskustva pokazala su da bi mogle biti potrebne snažnije zaštitne mjere kako bismo unaprijed spriječili – a kada je potrebno i ispravili – kršenja osnovnih principa i vrijednosti naše Unije. Takve mjere su neophodne, a ne samo poželjne. To je ključno za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar naše Unije potrebnih za prihvatanje novih članica."

"Svijet se promijenio - i proširenje se mora promijeniti zajedno s njim"

Proširenje EU se, kako je kazala, mora razvijati u skladu sa današnjom realnošću.

"Priprema za članstvo u EU zahtijeva vrijeme. Ali naši protivnici više ne daju našim kandidatima to vrijeme. Oni ne čekaju strpljivo dok zemlje kandidatkinje završe dvadesetogodišnji proces pristupanja. Oni investiraju. Vrše politički pritisak. Stvaraju zavisnosti. Koriste neizvjesnost. Zato se moramo udaljiti od logike 'sve ili ništa' u procesu proširenja. Potreban nam je strukturiraniji pristup kako bismo premostili vrijeme koje više nemamo. Moramo tražiti ambicioznije načine postepene integracije."

Kos je rekla kako žele da zemljama kandidatkinjama omoguće koristi EU i prije članstva, kako bi se bolje zaštitile od spoljnog pritiska.

"Takve koristi treba da budu usmjerene na strateške sektore koji služe i sadašnjim i budućim članicama. Ali princip ostaje isti: koristi dolaze uz poštovanje obaveza i sprovođenje reformi. Već sada imamo niz primjera u kojima kandidati uživaju neke koristi članstva u EU i prije samog pristupanja. Već sada kompanije u Skoplju, Podgorici ili Beogradu mogu koristiti Jedinstveno područje plaćanja u eurima za besplatne transfere novca. Ukrajina i Moldavija u potpunosti su sinhronizovane sa elektroenergetskom mrežom EU".

Rekla je da su to pozitivni koraci, ali nisu dovoljni:

"Ne možemo čekati dan pristupanja da bismo počeli da povezujemo naše buduće članice sa sistemima od kojih zavise naša Unija i njene države članice. Svijet se promijenio. I proširenje se mora promijeniti zajedno s njim. Ako izgradimo konsenzus oko ova četiri elementa, možemo ponovo učiniti proširenje uspješnim instrumentom evropske moći", poručila je komesarka.

"Hrvatska - priča o uspjehu"

Rekla je da je Hrvatska politički i ekonomski faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu i u EU u cjelini.

"Hrvatska je i dalje najmlađa država članica naše Unije, a ipak su vaša dostignuća u proteklih 13 godina izuzetna. Danas ste politički i ekonomski faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu i u našoj Uniji u cjelini. Vaš realni rast BDP-a u posljednjih sedam godina bio je najviši u Evropi; pridružili ste se eurozoni i Šengenu samo deset godina nakon pristupanja. A Hrvati sve više ponovo biraju Hrvatsku. U poređenju sa 2019. godinom, broj odlazaka gotovo je prepolovljen, dok je broj Hrvata koji se vraćaju kući porastao za više od 50 odsto", istakla je ona.

Kazala je da Hrvatska, sa 75 odsto podrške javnosti članstvu u EU, u Evropskoj uniji predstavlja izuzetnu priču o uspjehu.

"Primjer za one koji teže članstvu. Ostvarili ste obećanje članstva u EU. Obećanje da će integracija donijeti stabilnost, investicije i bolji život vašim građanima. Obećanje koje i dalje privlači", rekla je Marta Kos.