Vlada planira da preuzme kontrolu nad izborom članova Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, čime taj posao više ne bi bio u rukama Skupštine. Tako bi predsjednika i članove ovog tijela birala izvršna vlast, kao i u Hrvatskoj i Albaniji, dok bi parlament bio formalno zadužen za njihovo imenovanje.
Mandat trenutnim članovima Komisije prestao bi odmah po imenovanju novog rukovodstva.
To je novina koja je uvrštena u Predlog izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, koje je Vlada utvrdila na sjednici 4. juna. Ovaj scenario izbora Komisije nije bio u Nacrtu izmjena i dopuna koji je Ministarstvo finansija stavilo na javnu raspravu krajem januara. Izmjene u koje su “Vijesti” imale uvid, prvobitno su početkom juna objavljene na sajtu Vlade, ali su u međuvremenu uklonjene - uz objašnjenje da će biti objavljene nakon tehničke redakcije.
Prema važećem zakonu o javnim nabavkama, Komsiju bira Skupština na osnovu javnog poziva.
“Vijesti” očekuju odgovore od Ministarstva finansija, koje je upitano zašto su predložene dopune kojih nije bilo u Nacrtu, ko je to uradio i kada, šta planiraju kroz njih da postignu i da li se na ovaj način oduzimaju nadležnosti Skupštine.
Iz NVO “Institut alternativa” su komentarišući izmjene koje su bile privremeno na sajtu Vlade, kazali da je otvoreno pitanje zašto resor finansija opet mijenja način izbora Komsije te da bi usvajanje ove mjere - bio povratak ranijeg rješenja i obesmišljavanje napretka.
Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je profesionalno i nezavisno tijelo koje čine predsjednik i šest članova koji se imenuju na pet godina sa mogućnošću reizbora i služi za zaštitu prava onih koji učestvuju u tenderima i javno-privatnim partnerstvima. Javne nabavke državni organi sprovode putem sistema Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN), a Komisija između ostalog prima i odlučuje o žalbama i obavještava inspekcije o nezakonitostima, dok njene odluke nisu konačne i mogu se sporiti pred Upravnim sudom.
“U članu 200 stav 1 mijenja se i glasi: “Predsjednika i članove Komisije za zaštitu prava imenuje Skupština na predlog Vlade, na osnovu javnog poziva. Vlada pokrenuće javni poziv za imenovanje predsjednika i članove Komisije iz člana 200 stav 1 zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Danom imenovanja predsjednika i članova Komisije u skladu sa ovim zakonom, prestaje mandat predsjedniku i članovima Komisije izabranim u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”, ističe se u predlogu izmjena i dopuna zakona.
Istraživačica javnih politika u NVO “Institut alternativa” Dragana Jaćimović je kazala da su 2010. godine insistirali da članove Komisije bira Skupština, što je prihvaćeno izmjenama iz 2023. godine, a podsjetila je i da je taj način imenovanja bio i jedna od antikorupcijskih mjera iz Akcionog plana iz 2013. godine za Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
Naglasila je da je nakon odluke da predsjednika i članove Komisije bira Skupština, fokus izvještaja Evropske komisije u ovom dijelu pomjeren na kompletiranje sastava ovog tijela.
“Ova izmjena uopšte nije bila dio Nacrta izmjena zakona koji je bio na javnoj raspravi u februaru ove godine, te da svi oni koji su dali komentar kroz javnu raspravu tokom koje je pristiglo preko 150 sugestija, nisu znali da će ovo biti predmet izmjena. Osim toga, ova izmjena se nigdje ne pominje ni u obrazloženju koje prati Predlog zakona koji je usvojila Vlada. Ostaju otvorena pitanja zašto se Ministarstvo finansija odlučilo da opet mijenja način izbora Komisije i zbog čega to nije bio dio nacrta koji se našao na javnoj raspravi već je naknadno dodat u predlog Zakona. Usvajanje Predloga zakona sa ovom normom značilo bi vraćanje na rješenje koje je ranije važilo i obesmislio napredak kroz ranije zakonske izmjene, a zahvaljujući kojima smo, između ostalog, privremeno zatvorili to poglavlje”, istakla je Jaćimović.
Redakcija je tražila i stav više poslaničkih klubova i to Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Nove srpske demokratije, Demokrata, Demokratske narodne partije, Bošnjačke stranke, Građanskog pokreta URA, ali odgovori nisu stigli do zaključenja ovog broja.
Trenutno je u Srbiji i Bosni i Hercegovini za izbor i imenovanje Komisije zadužena skupština, dok članstvo u Hrvatskoj i Albaniji predlažu tamošnje vlade, a imenuje parlament.
U analizi o procjeni uticaja (RIA) ovih izmjena, ne pominje se da će Vlada preuzeti proces izbora članova Komisije niti se to pominje u objavi na sajtu Vlade. Vlada je na sajtu saopštila da je Zakon o javnim nabavkama jedan od ključnih sistemskih zakona za obezbjeđivanje zakonitog, ekonomičnog i transparentnog trošenja državnog novca, te da se zbog funkcionisanja javne uprave, privrede i povjerenja građana, kao i obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), stvorila potreba za unapređenjem regulative.
“U tom smislu, predložene izmjene i dopune imaju za cilj jačanje integriteta sistema javnih nabavki, unapređenje antikorupcijskog okvira i dalje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, kao i preporukama iz Poglavlja 5 - Javne nabavke i Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava”, navodi se u saopštenju Vlade.
Po izvještajima o radu za 2025. godinu koje je Komisija dostavila Skupštini, to tijelo je lani radilo na 403 slučaja - pri čemu su riješili njih 364. U državnoj kasi je za rad Komisije tokom prošle godine bilo predviđeno oko 550 hiljada eura. Među nepravilnostima, Komisija je najčešće utvrđivala da su državni organi tendere formirali tako da neopravdano ograničavaju tržišnu konkurenciju, da se opisima nabavki prednost nudila određenim firmama, da je bilo povreda pri pojašnjenju dokumentacije, nepravilnih primjena zakona, odstupanja od uslova i zahtjeva tendera...
Usvajanje Predloga zakona sa ovom normom značilo bi vraćanje na rješenje koje je ranije važilo i obesmislio napredak kroz ranije zakonske izmjene, a zahvaljujući kojima smo, između ostalog, privremeno zatvorili to poglavlje, istakla Dragana Jaćimović
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
