Nije me stid, to je ispravan i državnički potez: Radulović kaže da je gašenje “Crnogorske plovidbe" bilo jedino rješenje

Ministar pomorstva Filip Radulović ponovio je da je prodaja oba broda državne pomorske kompanije Crnogorska plovidba Kotor (CP) i njeno praktično gašenje, bio ispravan, državnički i jedini mogući potez.

Brodovi “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” su u septembru prošle godine, nakon saglasnosti Vlade koja je data na inicijativu Ministarstva pomorstva, pod kontroverznim okolnostima prodati danskoj kompaniji “K/S Navision Group” za 13,2 miliona dolara, što je za trećinu manje od njihove tržišne vrijednosti. CP od tada praktično nema nikakve poslovne aktivnosti, ali i dalje ima izvršnog direktora, sedam zaposlenih i pet članova Odbora direktora, koji primaju plate i naknade.

Iz Ministarstva pomorstva od tada nisu zvanično saopštavali šta će da urade sa kompanijom bez imovine, kojoj je na računima, nakon prodaje brodova, na kraju prošle godine ostalo tek oko tri miliona eura.

Iako su brodove CP iz Ministarstva pomorstva prije prodaje u javnosti prikazivali kao navodno loše, zapuštene i nekvalitetne “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”, pod novim imenima “Atlantic North” i “Skyfall”, bez problema plove i zarađuju za svog novog vlasnika iz Danske.

“Apsolutno ne osjećam niti sram, niti stid, apsolutno ne. Donijela je Vlada, na moj predlog, jedino državničko rješenje za taj problem”, kazao je Radulović, odgovarajući na pitanje “Vijesti” osjeća li odgovornost i sram zbog toga što je pod njegovim rukovodstvom lani bukvalno uništena pomorska kompanija i što se to dogodilo nakon što su oba broda CP u potpunosti otplaćena kineskom kreditoru njihove gradnje i bili slobodni da, kao sredstvo obezbjeđenja, posluže za neki novi kredit kojim bi kompanija prevazišla trenutnu nelikvidnost i eventualno proširila flotu.

Umjesto toga, Ministarstvo pomorstva je odlučilo da “spasava” CP insistirajući na potpisivanju u pomorskoj praksi do tada nezablježenog kontroverznog ugovora o poslovnoj saradnji te sa kompanijom Barska plovidba koja je u većinskom državnom vlasništvu, a iz čega je nastao haos u upravljanju brodovima CP, dugotrajno zaustavljanje “Kotora” u SAD i Velikoj Britaniji, nagomilavanje dodatnih nepotrebnih troškova, te hitna prodaja brodova ispod tržišne vrijednosti.

“Neodrživo od početka”

Radulović je ponovio da je prodaja brodova i praktično gašenje CP bio pravi potez jer je, kako je kazao, ta kompanija od svog osnivanja skoro svaku poslovnu godinu završavala u minusu, te da danas državi duguje oko 40 miliona eura na ime izgubljenog osnivačkog uloga i rata kredita koje je Vlada, kao garant, plaćala kineskom kreditoru.

“Nije to bilo održivo od samog početka. Možda da je kompanija imala četiri broda, a da nije podijeljeno dva u Baru, a dva u Kotoru. Možda bi to bilo sa dobrim upravljanjem, održivo rješenje. Ovako, to nije bilo održivo. Bilo je loše upravljanje od samog početka. Pored toga, Odbor direktora CP koji je bio na tim funkcijama decembru 2024. godine je stavio zadnji ekser u kovčeg, da tako da kažem. Oni su mogli na vrijeme da ugovore najam brodova po većoj cijeni, ali nisu i to je bio njihov propust. Čekali su nekoliko mjeseci, a tržište je tada palo. Od novembra, decembra do februara, kad su konačno ugovorili nove najmove, tržište je bilo u kolapsu”, kazao je Radulović, optužujući za to u međuvremenu smijenjeni Odbor direktora na čelu sa kapetanom duge plovidbe Jovom Lazarevićem.

Nije međutim kazao da su brodovi CP u vrijeme za koje on optužuje menadžment da nije ugovorio nove tajm čartere po većim cijenama, već bili u najmu po cijenama koje su im omogućavale zaradu, te da ti ugovori nisu mogli biti raskinuti prije ugovorenog roka koji se poklopio sa činjenicom da je u međuvremenu došlo do pada cijena na svjetskom tržištu brodskog prostora i pada najamnina na nivo koji brodaru ne omogućava prostu reprodukciju.

“Oni su čekali, čekali, čekali, ne bi li se povratilo tržište, a tržište se nije povratilo. I oni su napravili odluku da se za 7.500 dolara dnevno unajme ti brodovi. Došla je situacija da je brod ‘Kotor’ zaplijenjen, odnosno zadržan u Savani. Bilo je toliko u lošem stanju da je brod zadržan 20 dana. Oni su nagomilali troškove, mislim 1,8 miliona eura, i to je bio faktički kraj. Jedino racionalno državničko rješenje u tom trenutku, uvjeren sam da bi bilo ko u mojim cipelama u tom trenutku donio tu odluku. Da je bolje da se to stavi na prodaju tada i da se nešto dobije od toga, nego da brodovi budu zadržani po nekim svjetskim lukama i da država dobije nulu. Bolje je nešto nego nula”.

Na pitanje zašto su on i njegovi saradnici iz vrha MP-a u momentu dok su prodavali brodove CP obmanjivali javnost o njihovom navodno lošem stanju, što je moglo uticati na kupoprodajnu cijenu, prezentujući fotografije sa brodova koje su bile stare najmanje godinu i po i nisu objektivno pokazivale stanje, Radulović je kazao da su “to bile apsolutno aktuelne fotografije kad smo mi to poslali u tom saopštenju, tako da tu nema dilema”.

Menadžment u SPO

Ministarstvo pomorstva je podnijelo krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu protiv članova bivšeg Odbora direktora CP koje su optužili za navodnu nesposobnost, zloupotrebe i moguću korupciju prilikom ugovaranja redovnih petogodišnjih remonta brodova u turskom brodogradilištu 2022.

Prema saznanjima “Vijesti”, članovi bivšeg Odbora direktora i drugi dugogodišnji članovi menadžmenta CP su prošle sedmice tim povodom davali izjave inspektorima Specijalnog policijskog odjeljenja u Podgorici.

Državni sekretar u Ministarstvu pomorstva Pavle Tripković ističe da je na menadžmentu CP bilo da se bavi upravljanjem i spasavanjem te kompanije.

“Mi smo to prepustili njima, vjerujući im. Desilo se da ta firma nema nikakve konkretne predloge, ili su ti predlozi bili toliko loši zato što imamo veliko ograničenje zbog propisa o zaštiti konkurencije. Znači, imali smo vezane ruke da uradimo bilo što da država pomogne CP. Imali smo sudske odluke i odluke Agencije za zaštitu konkurencije koje nas sprečavaju da na zakonit način pomognemo”, kazao je Tripković.

Aludirajući na kontroverzni ugovor o poslovnoj saradnji CP sa “Barskom plovidbom” na kome su insistirali, Tripković je kazao da je Ministarstvo pomorstva pribjeglo “nekim kreativnim rješenjima koja... nisu zabranjena, samim tim su dozvoljena”.

“Nisu uobičajena u pomorskoj praksi, ali mislim i sad da je to bio dobar predlog”.

Iako je taj aranžman doveo do haosa u upravljanju brodovima i zaustavljanja “Kotora” u SAD, Tripković je kazao da je to “kentur ugovor, ali dozvoljen i nije nam bio zabranjen od Agencije za zaštitu konkurencije”, te da je “na kraju ispunjen”, iako ga je “Barska plovidba” nedugo nakon zaustavljanja broda u Savani jednostrano raskinula.

Izrazio je sumnju da je u tom periodu bilo “konspirativnih radnjih ljudi iz CP s obzirom na slijed događaja”. Optužio je bivši menadžment da su na brodove CP, mimo propisa, ukrcavali pomorce iz Etiopije i Gruzije, da nisu pravovremeno obavještavali Ministarstvo o blokadama računa kompanije od strane Prve banke i problemima u likvidnosti koje su one izazvale u pravovremenom izmirivanju obaveza prema posadama i održavanju brodova.

Prozvao je bivši menadžment CP za plaćanje značajno skupljeg remonta i dokovanja njenih brodova 2022. u Turskoj u odnosu na to koliko je te remonte dvije godine kasnije za svoje brodove platila “Barska plovidba”, ističući da je remont odrađen “na jednu ponudu, bez ikakvog transparentnog postupka javne nabavke”, te da su “mogli makar tri ponude da prikupe”.

Međutim, nije naveo da je na brodovima CP prilikom remonta ugrađivan novi sistem za tretman balastnih voda koji značajno poskupljuje tu operaciju, dok to na brodovima “Barske plovidbe” nije bio slučaj, ali ni podatak da su i brodovi “Barske” remontovani u istom brodogradilištu gdje i brodovi CP.

Tripković je kazao da je Ministarstvo pomorstva 25. jula prošle godine podnijelo krivičnu prijavu protiv bivšeg menadžmenta CP, da po njoj dugo nije postupano i da je u međuvremenu došlo do promjene postupajućeg tužioca u tom predmetu jer je Ministarstvo prije nekoliko mjeseci slalo urgencije.

“Očekujemo i da nas saslušaju, da im sve ovo mnogo detaljnije pojasnimo. Apsolutno smo svi bili sigurni u svoje dobre namjere. Jesmo li mogli bolje? Vjerovatno nismo. Ali, uradili smo sve što je do nas i na kraju smo spasili ono što se moglo spasiti. Neka istražuju organi, to je to”, poručio je Tripković.

Bulevar Tivat - Jaz može biti završen do kraja jula, “ako se stisne”

Radulović, Tripković i direktor Direktorata za sigurnost plovidbe u Ministarstvu pomorstva, kapetan Goran Idrizović, bili su preksinoć gosti tribine koju je organizivao OO PES-a u Tivtu.

Oni su tom prilikom odgovarali na pitanja simpatizera partije i građana iz domena saobraćaja i pomorstva: od mjera na unapređenju pomorske sigurnosti u zalivu Boke, preko strožih kontrola na moru, nove legislative, čartera jahti i radno-pravnog statusa pomoraca, do infrastrukture u drumskom saobraćaju.

Radulović koji kao v. d. vodi i Ministarstvo saobraćaja, poručio je da smatra da gradnja bulevara Tivat - Jaz može u potpunosti biti završena do kraja jula, “ako se stisne”.

Najavio je da će do kraja godine početi izgradnja zaobilaznice oko Budve, a do kraja juna i radovi na izgradnji druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice.