Crnogorska plovidba formalno nije ugašena, ali njeno dalje postojanje ima za cilj isključivo završetak preostalih obaveza, nakon čega će se steći uslovi za donošenje odluke o gašenju kompanije, saopštio je ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja, Filip Radulović.
On je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Evropskog saveza, Branislava Nenezića da li je ugašena Crnogorska plovidba, rekao da Crnogorska plovidba nije ugašena, ali se kompanija nalazi u procesu koji objektivno vodi ka gašenju firme.
„Nakon prodaje oba broda, kompanija je ostala bez osnovnih sredstava za obavljanje djelatnosti zbog koje je osnovana i više ne obavlja svoju primarnu poslovnu funkciju“, naveo je Radulović.
On je kazao da mu nije milo to što se desilo sa Crnogorskom plovidbom, niti je došao da gasi bilo koju crnogorsku kompaniju.
„Međutim, otkad je osnovana, osam od 11 godina firma je u minusu. Neću dozvoliti da mi se spočitava krah Crnogorske plovidbe. Bilo ko ko bi bio u mojim cipelama donio bi istu odluku“, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, kompanija i dalje formalno postoji kako bi se okončali svi preostali finansijski, pravni i administrativni postupci, izvršila naplata preostalih potraživanja, realizovala posljednja uplata po osnovu prodaje broda i utvrdio konačan obračun obaveza prema državi.
„U tom smislu, trenutni status kompanije nije rezultat nastavka redovnog poslovanja, već potrebe da se na zakonit i odgovoran način zatvore sva otvorena pitanja koja proizilaze iz njenog dosadašnjeg poslovanja“, kazao je Radulović.
Kada je riječ o finansijskim obavezama prema državi, Radulović je rekao da u ovom trenutku nije moguće precizno saopštiti koliki će iznos sredstava kompanija konačno vratiti državi po osnovu neusklažene državne pomoći.
„Konačan iznos zavisi od završetka svih postupaka i konačnog obračuna međusobnih prava i obaveza između kompanije i države. Nakon što budu okončani navedeni postupci, uključujući realizaciju posljednje uplate koja se očekuje po osnovu prodaje broda, te nakon sagledavanja svih relevantnih pravnih, finansijskih i ekonomskih okolnosti, Vlada će, u saradnji sa nadležnim institucijama, uključujući Ministarstvo finansija, donijeti odluku o konačnom statusu preduzeća“, objasnio je Radulović.
On je kazao da se vrti teza da su brodovi otplaćeni, ali dug prema državi je 40 miliona eura i to ne može da se zanemari.
„Ko će da kreditira takvu kompaniju? Niko. A država nije bila u mogućnosti nijedan cent da uloži u tu kompaniju“, podsjetio je Radulović.
On je naveo da je bilo suludo bilo imati dvije kompanije sa po dva broda, kao i da takva odluka nije bila ni državnička, a ni održiva.
Radulović je kazao i da bulevar Tivat-Jaz, sa trenutnim stepenom izvedenih radova, predstavija funkcionalnu i bezbjednu saobraćajnicu i dodao da će se ovog Ijeta saobraćaj odvijati značajno bolje nego prethodnog.
On je, odgovarajući na pitanje poslanice Nove srpske demokratije, Bojane Pićan, kazao da da je prethodnom periodu, od kada je preuzeo rukovođenje radom Ministarstva saobraćaja, u više navrata javno saopštio da je cilj Vlade da kompletna dionica Tivat-Jaz bude izvedena sa dva sloja asfalta zakijucno sa 31. majem, odnosno pocetkom turističke sezone.
“Danas sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da je taj cilj u potpunosti ostvaren u dijelu koji se odnosi na planirani nivo funkcionalnosti za turističku sezonu. I tada, kao i sada, ponavljam da bulevar, sa ovim stepenom izvedenih radova, predstavija funkcionalnu i bezbjednu saobraćajnicu. Naravno uz poštovanje svih pravila i ograničenja koja su definisana postavljenom privremenom saobraćajnom signalizacijom”, rekao je Radulović.
On je istakao da će ovog Ijeta odvijanje saobraćaja na tom putnom pravcu biti značajno bolje nego prethodnog, kao i bolje nego u periodu prije početka rekonstrukcije tog putnog pravca.
“Podsjećam da je riječ o saobracajnici sa najvećim sezonskim opterećenjem u Crnoj Gori, gdje u Ijetnjim mjesecima saobraća i preko 30 hiljada vozila dnevno na relaciji Tivat-Budva i obrnuto”, kazao je Radulović.
Kada je rijec o preostalim radovima na bulevaru Tivat-Jaz, Radulović je objasnio da se oni odnose na završni sloj asfalta, saobraćajnu signalizaciju i opremu puta, kao i na dio radova koji se tiču trotoara, javne rasvjete i hidrotehničkih instalacija.
“Naš cilj je da i ovi preostali radovi budu zavreni tokom jula ove godine, a u svakom slučaju biće izvođeni na način koji neće negativno uticati na odvijanje saobraćsja, niti ugroziti funkcionalnost i bezbjednost ove saobraćajnice u toku turističke sezone”, naveo je Radulović.
Kada je rijec o projektu zaobilaznice oko Budve, Radulović je najavio da se potpisivanje ugovora očekuje do 20. juna.
“U kombinaciji sa već završenim i funkcionalnim bulevarom Tivat-Jaz, ovaj projekat ce značajno podici kvalitet turističke ponude crnogorskog primorja, unaprijediti dostupnost destinacija i doprinijeti ukupnom razvoju turizma kao jedne od ključnih grana naše ekonomije. Oba projekta predstavijaju strateške infrastrukturne investicije od ključnog značaja za bezbjednost saobraćaja, smanjenje saobraćajnih guzvi i ukupni razvoj crnogorskog primorja, a Vlada ostaje u potpunosti posvećena njihovoj realizaeiji u planiranim rokovima”, naveo je Radulović.
Poslanica Demokratske narodne partije, Jelena Kljajević, pitala je Radulovića da li Vlada smatra da 100 miliona eura iz 2019. godine i 100 miliona eura danas imaju istu ekonomsku vrijednost.
Radulović je odgovorio da zadržavanje vlasništva nad cjelokupnom infrastrukturom, garancije proširenja oba aerodroma i to u relativno kratkom roku i najmanje milijarda direktnih finansijskih benefita za državu od ovog posla kao i reputaciju prvorangiranog ponuđača koji je godinama u top pet najboljih svjetskih aerodroma, razlozi su koji su dominantno opredijelili resorno Ministarstvo na osnovu čega je upućen Vladi predlog za donošenje odluke o koncesiji aerodroma Crne Gore na dalju nadležnost.
„Ono što je bitno da istaknemo jeste to da je Tenderska komisija realizovala vrednovanje i rangiranje pristiglih ponuda, i na osnovu toga dostavila resornom Ministarstvu predlog u kojem je navedeno da je prvorangirana ponuda Incheon International Airport Corporation dostavila ponudu koja je tri i po puta veća od onoga što su bili postavljeni uslovi iz javnog poziva“, naveo je Radulović.
Navedena ponuda, kako je precizirao, podrazumijeva 35 odsto od bruto prihoda koje koncesionar ostvari na godišnjem nivou, što iznosi najmanje 600 miliona eura za 30 godina.
„Pored toga, veliki benefit za državu predstavlja što će pored obavezne koncesione naknade koncesionar biti obavezan da uloži 300 miliona eura u modernizaciju i razvoj oba aerodroma“, dodao je Radulović.
Prema njegovim riječima, država u tom slučaju dobija i investiciju i značajna finansijska sredstva na godišnjem nivou što joj daje mogućnost da ta sredstva uloži u druge infrastrukturne projekte koji su važni za ekonomski rast i razvoj.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA