Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom za period januar-april ove godine isplatio je subvencije poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom 17,05 miliona eura, dok je planom državnog budžeta bilo očekivano da će za te potrebe za ova četiri mjeseca biti potrebno 8,72 miliona eura, pokazuje programski izvještaj o realizaciji državnog budžeta.
Planom budžeta predviđeno je da se za ove subvencije za cijelu godinu potroši 25,8 miliona eura, ali je za samo četiri mjeseca potrošeno dvije trećine te sume.
Sagovornik “Vijesti” iz Zavoda za zapošljavanje, u okviru kojeg posluje ovaj Fond, kazao je da je sa isplatama u maju već potrošen preko 21 miliona, da će sa junskim isplatama sume preći 25 miliona, kao i da očekuju da sredinom jula potroše svih 25,8 miliona eura, koliko im je dato za cijelu godinu.
“Broj osoba sa invaliditetom koji se zapošljava preko raznih poslodavaca nastavio je drastično da raste, kao i iznosi njihovih zarada na koje im se odobravaju subvencije. Očekujemo da Fond potroši sav novac sredinom jula i da ponovo bankrotira, nakon čega bi prestale isplate subvencije dok se ne napravi rebalans budžeta i ne dodijeli se Fondu još više novca. Prema broju zahtjeva i visini zarada za osobe sa invaliditetom na koje ih poslodavci prijavljuju, ukupna suma za isplatu subvencija će biti preko 50 miliona, odnosno duplo veća on onoga što je Vlada predvidjela”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz Zavoda.
Samo u aprilu je za isplatu ovih subvencija potrošeno 4,96 miliona eura, dok je plan bio 2,25 miliona, odnosno isplaćeno je 120 odsto više od plana.
Prošle godine je ovaj Fond bio u bankrotu jer je i tada sumu za cijelu godinu potrošio skoro pet mjeseci ranije. Ove godine se ponavlja isti problem jer država u međuvremenu nije preduzela nijedan kontrolni model kako bi spriječila prevare.
“Vijesti” su tokom protekle tri godine objavile više tekstova u kojima se ukazuje na mogućnost višemilionskih prevara i zloupotreba oko ovih subvencija jer je drastično povećan broj osoba koje imaju uvjerenja o utvrđenom invaliditetu, najviše od komisija iz Berana i Rožaja, dok takođe ne postoje zakonska ograničenja visine zarade na koju ih poslodavac prijavljuje. Iz Fonda im se može dotirati i do 70 odsto iznosa na koji ih poslodavac prijavljuje.
Zbog toga se iznosi ovih subvencija povećavaju iz godine u godinu, a za proteklih sedam godina godišnji iznos je povećan sa 2,7 na 40 miliona u prošloj godini, dok će u ovoj narasti na 50 miliona.
Ovaj Fond nema mogućnost kontrola zahtjeva koje dobija od poslodavaca, odnosno da provjerava da li taj zaposleni zaista obavlja radne aktivnosti, kao i da li je zarada na koju ga je prijavio poslodavac realna ili je određena na visokom nivou samo zbog subvencija od države.
Prije dvije godine država je planirala stroži Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kako bi se, po ugledu na zemlje Evropske unije, ograničili maksimalni iznos subvencija po zaposlenom i uvele veće kontrole u samom prijavljivanju tih zaposlenih. Međutim, nakon protesta grupe nevladinih organizacija, među kojima koji su i one koje su i same poslodavci i korisnici subvencija, Vlada je usvojila ublažene zakone.
Kao što su “Vijesti” ranije pisale, dio poslodavaca i osoba sa invaliditetom je prije četiri-pet godina uočio zakonsku prazninu, odnosno da nema nikakvih kontrola i da nije ograničen iznos prijavljenih zarada na koje dobijaju subvencije. Od tada počinje višestruki rast broja osoba sa invaliditetom, kao i iznosa zarada na koji su prijavljeni i na koji dobijaju subvencije bez obzira na njihovu stručnu spremu i radno mjesto.
Tako je, na primjer, tokom prošle godine jedna osoba iz Berana koja ima papir o invaliditetu i kuvarica je po zanimanju, prijavljena na platu od 2.700 eura, koju njenom poslodavcu subvencioniše država. U tom gradu subvencioniše se i plata prodavca auto-djelova koji je prijavljen na platu od 2.400 eura. Njegova plata je tada za 600 eura bila veća od plate premijera.
Umjesto rješenja, odlaže se formiranje Zavoda za vještačenje
Skupština je u oktobru prošle godine usvojila Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji je predviđao niz promjena u sistemu procjene invaliditeta u Crnoj Gori, a koje je trebalo da počnu od 1. jula ove godine.
Međutim, Ministarstvo socijalnog staranja na čijem je čelu Damir Gutić (BS) je skupštini predložilo izmjene ovog zakona kojim se rokovi odlažu do 1. decembra.
Jedan od razloga za usvajanje zakona bio je da se ponovo vrše procjene dodijeljenih invaliditeta od dosadašnjih komisija, zbog toga što je došlo do drastičnog povećanja broja osoba koje su dobijale rješenja. Rekorderi su opštine Berane i Rožaje, gdje broj osoba sa invaliditetom dostiže i četvrtinu ukupnog broja stanovništva.
Ovaj zakon je predviđao osnivanje Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, kao centralne institucije koja bi sprovodila vještačenja po jedinstvenoj metodologiji.
Taj institut je trebalo da proradi 1. jula, međutim u izmjeni zakona se navodi da još nisu urađeni podzakonski akti, zbog čega se početak njegovog rada odlaže za decembar.
Zakon je stupio na snagu 30. oktobra prošle godine i prema njemu Metodologija vještačenja je trebalo da bude usvojena u roku od 60 dana, a podzakonski akt kojim se uređuje program i način sprovođenja obuke za jedinstveno vještačenje invaliditeta trebalo je da bude donijet za 90 dana.
“U postupku pripreme bilo je neophodno usaglasiti stavove predstavnika organa državne uprave nadležnih za poslove socijalnog staranja, zdravlja, rada i prosvjete, kao članova radne grupe formirane za podršku sprovođenju reforme utvrđivanja invaliditeta među kojima su bili i predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom i drugih organizacija civilnog društva. Zbog obima i složenosti navedenih aktivnosti, postupak izrade i usaglašavanja metodologije trajao je duže od prvobitno planiranog”, navedeno je u obrazloženju.
Vlada je 10. decembra prošle godine donijela odluku o osnivanju Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, ali kako se navodi u obrazloženju izmjena zakona i odlaganja rokova za decembar, i dalje nisu stvoreni organizacioni i kadrovski uslovi za početak rada Zavoda.
Zbog svega se predlaže da se početak rada Zavoda odloži do početka decembra, uz očekivanje da će do tada svi uslovi biti obezbijeđeni.
U obrazloženju se navodi i da ova odlaganja neće dovesti do pravne nesigurnosti lica sa invaliditetom i do zastoja u ostvarivanju njihovih prava.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
