Traže jednaka pravila za sve zaposlene: DPS predao izmjene zakona o državnim službenicima i namještencima

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) predali su u skupštinsku proceduru izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim predlažu usklađivanje uslova za prestanak radnog odnosa sa odredbama važećeg Zakona o radu.

Predloženim izmjenama predviđeno je da državnim službenicima i namještenicima radni odnos po sili zakona prestaje kada navrše 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, umjesto sadašnjih 66 godina života.

U obrazloženju predloga navodi se da su izmjenama Zakona o radu, koje su stupile na snagu krajem aprila ove godine, svi zaposleni dobili mogućnost da rade do navršenih 67 godina života, dok je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima zadržana granica od 66 godina. Predlagači smatraju da takvo različito zakonsko uređenje dovodi državne službenike i namještenike u neopravdano nejednak položaj u odnosu na ostale zaposlene.

Izmjenama Zakona o radu iz aprila ove godine je vraćena granica koja je važila do juna 2021. godine, kada je tadašnja skupštinska većina spustila granicu za prekid radnog odnosa kako bi lakše otpustili dio službenika “bivše vlasti”.

Vraćanje granice za prestanak radnog odnosa ne znači da će se raditi godinu duže za odlazak u penziju, jer su uslovi za penzionisanje definisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ova izmjena omogućava zaposlenima da ako žele mogu raditi najviše do svog 67. rođendana, ali da ranije mogu prekinuti radni odnos ako imaju ispunjene uslove za odlazak u penziju.

Izmjena zakona iz 2021. kojom je granica spuštena na 66 godina života, usvojena je tada bez saglasnosti Socijalnog savjeta. Unija slobodnih sindikata od tada je vodila kampanju da se granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona vrati na 67 godina, o čemu su više puta imali saglasnost socijalnih partnera, ali poslanici nisu bili voljni da to prihvate.

“U ovim zakonskim propisima se starosna granica odnosa uređuje na različite načine, i s obzirom na to da se radi o pravu na rad u odnosu na koje se ima primjenjivati princip zabrane diskriminacije, to ujedno znači i ograničenje arbitrarnog i samovoljnog postupanja zakonodavca prilikom uređenja pitanja prestanka radnog odnosa po sili zakona. U vez s tim otvara se i pitanje saglasnosli ovih rješenja iz Zakona o državnim sluzbenicima i namještenicima sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, naveli su u DPS-u.

Oni su dodali da jednako treba tretirati građane koji se nalaze u istoj pravnoj situaciji, a one koji se nalaze u različitoj pravnoj situaciji, u ime jednakosti, različito.

Poslanici ove opozicione partije su objasnili da Ustav Crne Gore u član 8 stav 1 zabranjuje svaku neposrednu ili posrednu

diskriminaciju, po bilo kom osnovu, dok u članu 17 propisuje da se prava i slobode ostvaruju na osnovu Ustava i potvđenih međunarodnih sporazuma.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju sada predviđa da pravo na penziju imaju svi koji su navršili 65 godina starosti i imaju najmanje 15 godina radnog staža. To znači da zaposleni koji sa 65 godina života ima uslove za penziju ne mora da radi do 67. godine, ali mu se sada izmjenom zakona o radu daje ta mogućnost.

Nova izmjena Zakona o radu omogućava i produženje ugovora o radu poslije navršenih 67 godina života ako zaposleni nije navršio 15 godina staža osiguranja i ugovor o radu traje do ispunjenja tog uslova.

Zaposleni u javnoj upravi u proteklih pet godina mogli su po posebnom zakonu, koji je važio samo za njih, da rade do 67. godine života. Odnosno, smanjivanje granice za prestanak radnog odnosa iz 2021. na 66 godina u praksi je važilo samo za zaposlene u privatnom sektoru.