Kada je neko u Googlu prije oko 18 godina napravio program “libphonenumber” - besplatnu biblioteku međunarodnih telefonskih brojeva, koja služi da korisnik na internetu u nekom formularu, narudžbi, registraciji... jednostavnije napiše svoj broj telefona, nije mogao znati da će jednom Podgoričaninu zagorčati život skoro dvije decenije.
Program sadrži pozivne brojeve za sve države i nasumično izabrane cifre kako bi pokazali kako u nekoj državi izgleda broj telefona i pomogli korisniku da u rubriku na ispravan način upiše svoj broj telefona. Međutim, navodeći primjer broja iz Crne Gore, naveli su tačne cifre iz broja telefona Podgoričanina D. O. Taj program preuzele su i na hiljade firmi širom svjeta kako bi olakšale narudžbe svojih proizvoda i usluga ili registracije korisnika, ali kako mnogi ne shvataju da je to samo primjer kako treba ukucati broj telefona, a ne broj telefona te kompanije, vlasnik telefona ima i na desetine poziva dnevno, često i veoma neprijatnih.
Da priča bude komplikovanija, D. O. je ugledan crnogorski privrednik koji isti broj koristi već duže od dvije decenije i vezan mu je za posao, zbog čega nije želio da ga mjenja. Obraćao se Googlu koji je taj primjer broja sada uklonio, ali je on ostao kod onih koji su taj program ranije preuzeli i ugradili u svoje sisteme.
U posljednje vrijeme njegov broj telefona nalazi se i na sajtovima i lažnim stranicama koje nude prodaju navodno spasonosnih ljekova, obećavaju bogatstvo ako kupite navodne investicione obveznice, kriptovalute ili se registrujete za neke igre... Njegov broj telefona nalazio se i na lažnoj stranici gdje poznati crnogorski ljekar navodno preporučuje neke sumnjive ljekove, kao i u lažnom novinarskom tekstu gdje jedan crnogorski ministar savjetuje ulaganja u investicioni fond...
Ozbiljne posljedice
Kako se i sam profesionalno bavi informacionim tehnologijama, ovaj problem bio mu je interesantan i iz naučnog ugla, odnosno kako je to moglo da se desi i kako spriječiti da nekome na ovaj način budu ukradeni i zloupotrijebljeni lični podaci. Grešku u Guglovom programu otkrio je nakon više godina istraživanja.
On je “Vijestima” dostavio desetine dokumenata, skrinšotova gdje je naveden njegov broj telefona, prepiske s kompanijama koje su koristile taj program ne znajući da je u njemu stvarni broj telefona, prepiske sa državnim institucijama, kao i da su taj program koristile osobe ili firme u Crnoj Gori za nelegalnu trgovinu i prevare.
“Ne želim da ovo bude priča o meni. Vjerujem da je ovo primjer koji pokazuje kako jedna mala tehnička greška može godinama proizvoditi ozbiljne posljedice za potpuno nedužnog čovjeka. Počelo je s prvim neobičnim pozivima koji su bili još 2008. godine. U početku nije bilo ničega što bi ukazivalo da postoji ozbiljan problem. Povremeno bi me neko pozvao tražeći firmu koju nikada nijesam čuo, raspitivao se za proizvod koji ne prodajem ili pokušavao da dobije korisničku podršku neke internet stranice s kojom nijesam imao nikakve veze. Takvi pozivi nijesu bili česti. Dešavali su se dovoljno rijetko da sam vjerovao kako je riječ o običnim greškama pri biranju broja”, kazao je “Vijestima” ovaj Podgoričanin koji je zamolio da mu se ne objavljuje puno ime jer već ima dovoljno problema.
Međutim, kako su godine prolazile, kako kaže, broj takvih slučajeva počeo je da raste.
“Počeli su da me zovu ljudi iz različitih država, korisnici potpuno različitih internet servisa, kupci internet prodavnica, osobe koje su pokušavale da otvore naloge na raznim platformama ili da stupe u kontakt s kompanijama koje nijesu imale nikakve veze jedna s drugom. Ono što mi od početka nije bilo jasno jeste kako svi oni dolaze upravo do mog broja telefona. Na prvi pogled nije postojala nikakva veza između tih internet stranica. Neke su bile male lokalne prodavnice, neke međunarodni servisi, neke mobilne aplikacije, neke sasvim obični registracioni obrasci. Poslije nekoliko godina počeo sam da se pitam: Kako je moguće da se isti broj telefona pojavljuje na toliko potpuno nepovezanih mjesta?”, kazao je D. O.
Kako se još od 1989. godine profesionalno bavi informacionim tehnologijama nije mogao da prihvati da se sve svodi na slučajnost, pa je počeo da prikuplja dokaze, čuva skrinšotove, bilježi internet adrese, zapisuje datume, kontaktira s vlasnicima, internet stranicama, piše administratorima...
“Prijavljivao sam problem kada god bih pronašao mjesto na kojem bi se moj broj pojavio. U velikom broju slučajeva ljudi su reagovali korektno, kada bih objasnio situaciju, broj bi bio uklonjen, ali vrlo brzo pojavio bi se negdje drugo. To je bio trenutak kada sam shvatio da uklanjanje pojedinačnih slučajeva neće riješiti problem. Bilo je potrebno pronaći njegov izvor. Najteži dio cijele priče bio je upravo to što godinama nijesam znao gdje da tražim uzrok. Svaki put kada bih pomislio da sam pronašao objašnjenje, pojavio bi se novi primjer koji bi tu pretpostavku potpuno srušio. Tokom tog perioda nekoliko puta sam razmišljao da jednostavno promijenim broj telefona. Međutim, taj broj koristio sam godinama u privatnom i poslovnom životu. Bio je poznat porodici, prijateljima, poslovnim partnerima i klijentima. Promjena broja ne bi riješila uzrok problema. Samo bi značila da posljedice nastavi da trpi neko drugi ako bi isti broj ponovo bio dodijeljen drugom korisniku. Zbog toga sam odlučio da nastavim istraživanje”, naveo je sagovornik “Vijesti”.
Google nije napravio grešku
U tom trenutku, kako kaže, nije mogao ni pretpostaviti da će ono trajati skoro dvije decenije.
“Pravi pomak dogodio se tek prije neku godinu. U razgovorima s kolegama iz IT zajednice počeli smo da upoređujemo različite internet stranice na kojima se moj broj pojavljivao. Na prvi pogled nijesu imale ništa zajedničko. Ali kada smo krenuli da analiziramo njihov izvorni kod, obrasce za registraciju i način na koji je bio riješen unos telefonskog broja, počela je da se pojavljuje jedna zajednička nit. To još nije bio odgovor, ali je prvi put postojala realna mogućnost da problem nije nastajao na svakoj internet stranici pojedinačno, već mnogo ranije - na mjestu koje većina korisnika nikada ne vidi. U tom trenutku postalo je jasno da se istraga više ne vodi prema pojedinačnim kompanijama, već prema softverskim komponentama koje koriste hiljade različitih internet aplikacija širom svijeta”, kazao je D. O.
Pozive je nastavio da trpi jer je njega i njegove kolege ovaj problem - odakle tolikim različitim sajtovima njegov broj telefona - sve više profesionalno interesovao.
“Kada smo kolege iz IT zajednice i ja počeli detaljnije analizirati način na koji funkcionišu registracione forme na različitim internet stranicama, postalo je jasno da veliki broj njih koristi iste ili veoma slične softverske komponente za unos telefonskog broja. To nije bilo iznenađenje. Programeri širom svijeta svakodnevno koriste gotove biblioteke koje im olakšavaju razvoj aplikacija. Umjesto da svako posebno razvija sistem za unos i provjeru telefonskih brojeva svih država svijeta, mnogo je jednostavnije koristiti već postojeća rješenja koja održava neko drugi. Shvatili smo da se u pojedinim verzijama tih biblioteka kao primjer za Crnu Goru prikazivao moj broj telefona. Koliko smo uspjeli da utvrdimo, riječ je o podacima koje koristi biblioteka ‘Google libphonenumber’, na kojoj se zasniva veliki broj drugih projekata. Na osnovu tih podataka razvijene su ili ih koriste biblioteke kao što su intl-tel-input, react-phone-number-input, react-phone-input-2, ngx-intl-tel-input, vue-tel-input i brojne druge”, kazao je ovaj sagovornik “Vijesti”.
On naglašava da ne tvrdi da je Google napravio grešku niti da su autori ovih biblioteka odgovorni za sve što mu se dešavalo.
“Naprotiv. Moje mišljenje je da se ovdje radi o lancu događaja u kojem je jedan stvarni broj telefona, vjerovatno sasvim slučajno, završio kao primjer u određenom trenutku razvoja tih biblioteka. Nakon toga hiljade programera širom svijeta počele su koristiti iste podatke, često i ne znajući šta se u njima nalazi. Drugim riječima, problem nije nastajao zato što su programeri unosili moj broj telefona u svoje aplikacije. Problem je nastajao zato što su vjerovali biblioteci koju koriste”, ukazuje D. O.
UZROK VAN CRNE GORE
On kaže da većina ljudi nikada nije čula za izraz “placeholder”, zbog čega su njega zvali misleći da se vidjivi broj telefona odnosi na usluge koje taj sajt nudi..
“To je tekst ili primjer koji se prikazuje unutar polja za unos podataka prije nego što korisnik počne da piše. Na primjer, u polju za ime može pisati “Unesite ime”, u polju za e-mail “ime@domena.com”, a u polju za telefon primjer broja telefona. Programer taj primjer uglavnom ne doživljava kao nešto posebno. Za njega je to samo vizuelna pomoć korisniku. Međutim, običan korisnik interneta razmišlja potpuno drugačije, smatra da je to broj koji treba koristiti, vjeruje da je riječ o kontakt telefonu kompanije. Neki jednostavno nastave registraciju ne obraćajući pažnju da prikazani broj treba zamijeniti svojim. Na hiljadama internet stranica upravo se to dešavalo. Moj broj telefona bio je samo primjer, ali korisnici to nijesu znali. Zbog toga su posljedice postale mnogo ozbiljnije nego što bi neko očekivao od jedne naizgled bezazlene funkcije”, kazao je D. O.
On navodi da je ovo primjer kako se jedna mala greška može godinama prenositi kroz softverski ekosistem - da jedna biblioteka postaje osnova za drugu, druga postaje dio stotina novih projekata, koji se dalje kopiraju, prilagođavaju i koriste u hiljadama aplikacija.
On i sada ne smatra da rješenje treba tražiti kroz međusobno optuživanje, već da bi mnogo korisnije bilo da programeri provjere koje verzije biblioteka koriste, da ih ažuriraju kada je potrebno i da se uvjere da se kao primjer više ne prikazuju stvarni podaci bilo kojeg građanina.
“Nakon što sam prikupio neku dokumentaciju, odlučio sam da se obratim Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Dana 28. oktobra prošle godine dostavio sam Agenciji prijavu s primjerima, objašnjenjima i dokazima. Moja očekivanja nijesu bila da Agencija riješi globalni tehnički problem, jer sam svjestan da se uzrok nalazi van Crne Gore, ali sam smatrao da institucija čiji je posao zaštita ličnih podataka može dati pravno mišljenje, otvoriti predmet ili makar ukazati na to kojim putem građanin može dalje tražiti zaštitu. Do danas nijesam dobio odgovor. Ako institucije ne mogu pomoći građaninu u ovakvom slučaju, kome se onda građanin može obratiti? Mislim da to pitanje prevazilazi moj lični slučaj”, kazao je D. O.
Od benignih poziva do prijetnji i intervencije policije
Kako kaže prvih godina problem se uglavnom svodio na pogrešne telefonske pozive, ali se situacija drastično promijenila kada su internet servisi počeli koristiti SMS verifikaciju kao obavezni dio registracije i prijavljivanja.
“To je bio trenutak kada je ova tehnička greška počela da proizvodi ozbiljne posljedice. Zamislimo korisnika koji otvara nalog, na ekranu vidi broj telefona koji nije promijenio i klikne dugme za nastavak registracije. Sistem mu ispisuje poruku: ‘Verifikacioni kod poslat je na broj...’ a ispod se nalazi moj broj telefona. Iz ugla tog korisnika situacija izgleda potpuno drugačije. On nije svjestan da je u pitanju primjer, on vjeruje da je njegov nalog povezan s nepoznatim brojem. Prva pomisao je da je neko već koristio njegov nalog ili da pokušava da ga preuzme. U tom trenutku počinju pozivi meni. Tokom godina razgovarao sam s velikim brojem ljudi koji su iskreno vjerovali da sam na neki način povezan s njihovim korisničkim nalozima. Neki su bili zbunjeni, ljuti, uplašeni. Bilo je ljudi koji su me optuživali da pokušavam da ukradem njihove naloge. Drugi su tvrdili da sam haker. Pojedini su bili toliko uvjereni u to da su upućivali ozbiljne uvrede i prijetnje”, prenosi svoja iskustva D. O.
Kaže da je pokušao svakome pojedinačno objasniti da prvi put čuje za internet stranicu koju pominju i da nema nikakve veze s njihovim nalogom, kao i da je mnogima bilo teško da povjeruju da se broj telefona može pojaviti na njihovom ekranu, a da osoba kojoj taj broj pripada nema nikakve veze sa internet stranicom koju koriste
“Većina bi nakon razgovora shvatila da sam i ja zapravo žrtva iste greške. Nažalost, nijesu svi reagovali na taj način. Kada su prijetnje postale ozbiljne, obratio sam se Upravi policije. Želim posebno da naglasim da je službenik s kojim sam razgovarao profesionalno pristupio problemu. Inspektor koji je bio zadužen za predmet kontaktirao je s osobama koje su mi prijetile, objasnio im da nijesam povezan s njihovim korisničkim nalozima i da je riječ o tehničkom problemu. Na tome sam im iskreno zahvalan. Međutim, policija je mogla riješiti samo pojedinačne incidente. Nije mogla ukloniti uzrok koji se nalazio izvan Crne Gore i koji je bio ugrađen u softverske komponente korišćene širom svijeta”, naveo je sagovornik “Vijesti”.
Broj koristile i lažne platforme i prevarantski sajtovi
U posljednje vrijeme posebno ga je zabrinjavala činjenica da se njegov broj počeo pojavljivati i na internet stranicama koje nijesu bile obične prodavnice ili registracioni obrasci.
“Pronalazio sam ga i na lažnim investicionim platformama i drugim prevarantskim sajtovima. Takve stranice često zloupotrebljavaju identitet poznatih ljudi kako bi stekle povjerenje građana. Koriste fotografije ljekara, novinara, ministara, premijera, bivših predsjednika ili drugih javnih ličnosti, stvarajući utisak da oni podržavaju određeni proizvod ili investiciju. Cilj takvih stranica nije prodaja proizvoda već prikupljanje ličnih podataka ili novca. Kada se u takvom okruženju pojavi stvarni broj telefona osobe koja sa tim nema nikakve veze, posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije od običnog pogrešnog poziva. U takvim situacijama nije ugrožen samo mir osobe čiji se broj koristi, već i njena reputacija”, kazao je D. O.
Ovo nije samo priča o jednom broju telefona
Sagovornik “Vijesti” navodi da je svih ovih godina više puta sam sebi postavljao pitanje da li uopšte ima smisla nastaviti.
“Shvatio sam da se obraćanjem “Vijestima” možda ovakve stvari mogu spriječiti ako se o njima piše i govori. Poslije skoro 18 godina ne mogu reći da sam pronašao odgovor na svako pitanje. Ali vjerujem da sam uspio pronaći dovoljno činjenica da pokažem kako ovo nije niz slučajnosti. Ne tvrdim da postoji zavjera, ne tvrdim da je bilo ko namjerno želio da mi nanese štetu. Naprotiv, vjerujem da je riječ o spletu tehničkih okolnosti koje su se godinama prenosile iz jednog softverskog projekta u drugi. Upravo zbog toga smatram da ova priča nije priča o jednom broju telefona. Ona govori o tome koliko je digitalni svijet danas međusobno povezan i kako jedna, naizgled beznačajna greška može proizvesti stvarne posljedice za običnog čovjeka”, kazao je D. O.
On vjeruje da ova priča može biti zanimljiva i mnogo šire od Crne Gore - autorima softverskih biblioteka za obradu telefonskih brojeva, kompanijama poput Googla i Mete, IT stručnjacima koji razvijaju web i mobilne aplikacije, kao i organizacijama koje se bave sajber bezbjednošću i zaštitom ličnih podataka.
“Na kraju, jedino što želim jeste da se utvrde činjenice i da se, ukoliko je moguće, spriječi da se slična situacija jednog dana dogodi nekom drugom”, kazao je D. O.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
