Ko će platiti razliku od 1.800 eura: "Fidiji" 2.800 eura za kvadrat na Veljem brdu

Ukoliko Vlada prihvati jedinu ponudu pristiglu na tender za izgradnju prve faze stambenog naselja na Veljem brdu, trošak izgradnje po neto kvadratu stambenog prostora iznosiće 2.808,54 eura bez troškova komunalija i zemljišta, što je za 413 eura po kvadratu više od sadašnje prosječne cijene kvadrata stana u novogradnji u Podgorici u komercijalnoj prodaji.

Najmanji stan koji se prema ovom projektu gradi imaće 60 kvadrata stambenog prostora, odnosno njegova cijena koštanja prema ovoj ponudi iznosiće 168.512 eura.

Priča o gradnji gigantskog naselja na Veljem brdu za 40 hiljada stanovnika počela je u septembru 2024. godine, sedam dana pred lokalne izbore, kada je obećano da će cijena stana biti 1.000 eura. Tada je obećano i da će useljenje biti sredinom 2026. godine.

Zašto bi država gubila novac?

Ovi troškovi biće finansirani iz državnog budžeta. Ministar prostornog planiranja Slaven Radunović nedavno je ponovo kazao da će stanovi u prvoj fazi biti prodati građanima za 1.000 eura po kvadratu, a da će u narednim fazama biti uračunati troškovi izgradnje. Međutim, i dalje nije jasno po kom osnovu će razlika biti finansirana iz budžeta o trošku svih građana.

Ministarstvo javnih radova je prije dva dana objavilo da je kao jedina i time najpovoljnija ponuda na tenderu za izgradnju prve faze stambenog naselja Velje brdo sa 185 stanova, izabrana ponuda konzorcijuma kojeg predvodi “Fidija” koja je ponudila da ove stanove izgradi po cijeni od 40.049.774 eura.

Prema projektu ova faza ima 185 stanova, od čega 79 stanova po 100 kvadrata i 106 stanova površine 60 kvadrata, što je ukupno 14.260 kvadrata neto površine svih stanova.

Kada se ukupan trošak izgradnje stanova, prema izabranoj ponudi, od 40,04 miliona podijeli sa brojem kvadrata stambenog prostora koji bi bili izgrađeni, dobija se da trošak izgradnje po jednom kvadratu iznosi 2.808,54 eura.

I dalje bez studija za vodu i kanalizaciju

Ovi troškovi obuhvataju izgradnju samih zgrada, uređenje dvorišta i parkinga i infrastrukture na tim parcelama, odnosno sve ono što je obaveza investitora kada gradi bilo koju zgradu u komercijalnoj prodaji. Troškovi ne obuhvataju kupovinu zemljišta jer je državno, kao ni izgradnju infrastrukture do lokacije. Izgradnja samog bulevara kroz naselja, za ovu i naredne faze, koštaće 31 milion, dok je i dalje nepoznato kako će se za buduće naselje riješiti pitanje vodosnabdijevanja i odvođenje atmosferskih i fekalnih otpadnih voda i uopšte da li će to biti tehnički moguće.

Počela su geološka istraživanja prostora Mareze i Veljeg brda, koja bi trebalo da daju odgovor da li buduće naselje na ovom brdu ugrožava najveće gradsko vodoizvorište koje se nalazi ispod njega. Rezultati ovog istraživanja, prema potpisanom ugovoru, trebalo bi da budu poznati u septembru 2027. godine. U toku su i istraživanja opštinskog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” o tome da li je i odakle moguće obezbijediti vodu za buduće naselje, a da se ne ugrozi vodosnabdijevanje grada, kao i kako i gdje odvesti atmosfersku i fekalnu kanalizaciju sa ove lokacije.

Idejno rješenje naselja predviđa da se fekalna kanalizacija od Veljeg brda odvede direktno do novog uređaja za prečišćavanje kod Botuna, jer se toliki kapacitet ne može priključiti direktno na mrežu kroz Podgoricu, ali i da bi se do tada zgrade mogle priključiti na septičke jame.

Podgorički “Vodovod” ranije je uslovljavao izdavanje svoje saglasnosti za bilo koju gradnju na Veljem brdu dok se ne završe geološka i hidrološka istraživanja. Premijer Milojko Spajić tada je u objavi na društvenim mrežama optužio “Vodovod”, čiji je direktor Aleksandar Nišavić, da su “usko grlo projekta Velje Brdo i konstantno koče objedinjeni tender za put, vodu, kanalizaciju i struju” zbog čega će “krenuti u ofanzivu za smjene tamo”.

Nakon toga naručena je preliminarna studija, a zatim i detaljna hidro-geološka studija. U preliminarnoj je navedeno da nikakvi radovi na Veljem brdu ne smiju početi dok se ne završe detaljna istraživanja, da postoje izvjesne veze Veljeg brda i izvorišta Mareza, kao i da bi dio brda planiran za naselje bio u zaštićenim zonama tog izvorišta.

Struka jedno, političari drugo

Međutim, iako struka traži da se ne gradi na Veljem brdu dok se ne završe detaljna hidro-geološka istraživanja čiji će rezultat biti poznat u septembru naredne godine, iz Vlade najavljuju da će na jesen ove godine početi izgradnja bulevara, a u decembru i gradnja stambenih zgrada.

Rok za projektovanje bloka “A1” i izgradnju prve faze je ukupno tri godine od zaključenja ugovora. Planirano je da se tri i po mjeseca potroše na izradu glavnog projekta za prvu fazu, uz dodatnih 15 dana ako nakon revizije bude potrebna dopuna dokumentacije. Nakon glavnog projekta, planirano je da izgradnja stanova i infrastrukture za prvu fazu traje dvije godine i osam mjeseci.

Za projekat bloka “A1” će morati da se sprovede i postupak procjene uticaja na životnu sredinu, nakon što je to sredinom maja zatražila Agencija za zaštitu životne sredine. Međutim, iako još nema studija ni procjena uticaja, ministar prostornog planiranja Slaven Radunović u Skupštini početkom juna ove godine saopštio je da će izgradnja prvih stambenih zgrada početi u decembru i da će tada biti raspisan konkurs za korisnike kako bi se znalo ko će dobiti stanove.

Rok za žalbu na izbor konzorcijuma za gradnju stambenih zgrada na Veljem brdu traje još sedam dana.

Ministarstvo je prije dva dana takođe izabralo ponudu kompanije “Eurozox” za gradnju bulevara na Veljem brdu.

Kada se sve podvuče, sama izgradnja za hiljadu eura skuplja nego u Podgorici

Prema podacima Monstata za prvi kvartal ove godine prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji i u komercijalnoj izgradnji iznosila je 2.395 eura.

Monstat u svojim istraživanjima navodi da se na samo cijenu gradnje prosječnog stana u Podgorici odnosi trošak od 1.890 eura, dok je ostali dio ove cijene 296 eura za troškove zemljišta i komunalnog opremanja i 209 eura za troškove za priključke na komunalnu infrastrukturu, takse, porezi,...

U cijenu koštanja stana na Veljem brdu od 2.808 eura ne ulaze troškovi zemljišta i komunalnog opremanja, kao ni većina poreza jer je država investitor, tako da će, kada se sve podvuče, trošak izgradnje stanova na ovom brdu biti za oko hiljadu eura veći nego u Podgorici.