Već nekoliko mjeseci se u crnogorskim medijima, kao i u široj stručnoj javnosti, vodi rasprava o tome kako je bilo moguće da se ispred budućeg hotelskog kompleksa u Baošićima postojeća prirodna pješčana plaža potpuno zatrpa kamenom i zemljom iz iskopa za taj grandiozni kompleks. Čini se da je investitor htio da ispuni sve stroge zahtjeve za ispunjenje uslova za sticanje visokog ranga novih hotela. Naime, na relativno skučenoj lokaciji budućeg hotelskog kompleksa to je zahtijevalo da se sve garaže, perionice, uslužni servisi i sl. nalaze pod zemljom. Otud i ogromne količine zemlje i kamena nakon iskopa temelja novog hotelskog kompleksa.
Bilo je logično da je investitor organizovao prevoz i deponovanje te velike količine kamena i zemlje na neku neatraktivnu i udaljenu lokaciju na kopnu. No, kako bi takav poduhvat iziskivao značajne troškove, investitor je pribjegao drugom rješenju. Dakle, uz svesrdnu pomoć nekih “’savjetnika” i “projektanata”, došlo se do “genijalne” ideje da se cjelokupna količina kamena i zemlje iz iskopa za hotele naspe u more. Da bi se za takav poduhvat dobile sve neophodne dozvole morao se naći i neki naziv projekta iz koga se ne bi vidjelo da se radi o grubom narušavanju prirodnih karakteristika postojećeg obalnog pojasa u široj okolini budućeg hotelskog kompleksa. Tako se došlo do veoma čudnog naziva projekta: “Uređenje djelimično uređenog kupališta”. Međutim, u projektnoj dokumentaciji i na samoj tabli koja je postavljena na gradilištu se vidi da je naziv projekta potpuno neadekvatan.
Može se uočiti da prirodno stanje i planirani izgled obale nemaju ništa zajedničko. Naime, prirodna pjeskovita plaža, relativno skromnih dimenzija, se naziva djelimično uređeno kupalište. A šta je onda uređeno kupalište? To je ogroman plato, formiran od kamena i zemlje iz iskopa za hotele. Dakle, za investitora i prirodna plaža i vjerovatno betonski plato predstavljaju kupališta, samo što je plaža djelimično uređena, a betonski plato potpuno uređen. Interesantno je da su i sve državne nadležne institucije dale saglasnost za izvođenje ovog projekta, vjerovatno zavedene nazivom projekta da će se od djelimično uređenog kupališta dobiti potpuno uređeno kupalište.
NEVJEROVATNA REAKCIJA EPA
Naravno, problemi nastaju odmah nakon početka radova. Mještani, predstavnici nevladinih organizacija, pa i same državne institucije shvataju da iza bezazlenog naziva “Uređenje djelimično uređenog kupališta” stoji ogromno nasipanje kamena i zemlje iz iskopa za buduće hotele. Na mnogobrojnim fotografijama se vidi da su se od nasute zemlje formirale velike mrlje u široj okolini zahvata.
Uprkos svim zahtjevima da se radovi obustave, investitor je nastavio sa radovima, tvrdeći da posjeduje sve potrebne dozvole nadležnih institucija. Interesantno je da se nadležne institucije nisu mnogo izjašnjavale, ili su krivicu za učinjeni propust svaljivale jedna na drugu, ili sa sadašnje na prethodnu vladu Crne Gore. Prosto je nevjerovatno da je Agencija za zaštitu prirode Crne Gore (EPA) ocijenila da za enormno nasipanje kamena i zemlje u more nije potrebno izraditi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Pa čak i da nisu stigli da pogledaju projektnu dokumentaciju, već na samom početku radova se vidjelo da je nasipanje zemlje i kamena izuzetno štetno po životnu sredinu u široj okolini zahvata. Jedino je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) naložila kompaniji “Carine” da vrati nasutu plažu u Baošićima u prvobitno stanje, jer ta dionica obale čini integralni dio zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Uprkos zabrani i odgovarajućoj sudskoj presudi, radovi na izgradnji platoa su praktično privedeni kraju. Preostaje da se, najvjerovatnije poslije završetka sezone, plato izbetonira i da to konačno bude takozvano uređeno kupalište. To uređeno kupalište ima površinu od oko 12.500 m2.
OSNOVNE ZAMJERKE
Projekat uređenja djelimično uređenog kupališta predstavlja samo neku arhitektonsku viziju izgleda obale nakon izgradnje platoa. Iz raspoložive dokumentacije se ne mogu naći ni tragovi nekih analiza promjena navigacionih uslova, hidrodinamičkih uslova (kretanje morskih struja, dejstva talasa na plato i širu okolinu, uticaja na životnu sredinu, kao i niz ključnih podataka kako će se koristiti budući plato).
Projektom se ne uređuje ništa, već se postojeća prirodna plaža potpuno zatrpava kamenom i zemljom iz iskopa za budući hotelski kompleks.
Kota nasutog platoa će vjerovatno biti između 1 i 1,5 metara iznad nivoa mirnog mora. To znači da će uređeno kupalište moći da koriste samo iskusni plivači, koji mogu da koriste vertikalne stepenice za direktan ulazak u more. Za djecu, neplivače i starije osobe uređeno kupalište će biti samo “sunčalište”. Interesantno je da je na postavljenoj tabli na gradilištu prikazana slika da će na kraju platoa biti formirana plaža za postepeni ulazak u more. Ali, pošto su na kraju platoa dubine oko devet metara, jasno je da se plato morao završiti vertikalnim zidom, što se nakon završetka nasipanja i uočava.
Ogromni nasuti plato potpuno mijenja liniju obale u zoni budućeg hotelskog kompleksa, pa je čak potrebna promjena navigacionih uslova duž šire okoline te dionice. Svjetionik na uglu nekadašnje ponte, koja je potpuno zatrpana, je bio udaljen oko 30 metara od šetališta. Udaljenost kraja nasutog platoa od šetališta je oko 80 metara, što znači da se nasipanjem ušlo u more čak 50 metara, od nekadašnjeg svjetionika. Zbog toga je Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor zvanično obavijestila Upravu pomorske sigurnosti (UPS) Crne Gore da je neophodno izvršiti korekciju pomorskih karata Boke Kotorske.
Plato će predstavljati prepreku za kretanje morskih struja, gravitacionih ili struja indukovanih dejstvom talasa. To može izazvati nestabilnost i eroziju susjednih plaža. U ljetnjem periodu se mogu javiti pojave nagomilavanja plivajuće morske trave i prljavštine na bočnim stranama platoa.
Nasuti plato će u potpunosti promijeniti sliku talasanja u njegovoj okolini, posebno u zimskom periodu pri dejstvu talasa većih visina. Prije izgradnje platoa su se talasi amortizovali na plažama duž obale. Nakon izgradnje platoa sa vertikalnim zidovima doći će do pojave refleksije talasa i superponiranja njihovih visina. To može prouzrokovati lokalnu eroziju susjednih dionica obale. Najugroženija je relativno mala, ali potpuno uređena plaža lijevo (zapadno) od izgrađenog platoa.
Termin uređeno kupalište se može koristiti samo za domaću upotrebu. Svaka površina pored obale mora, koja se može izdati u zakup, se u Crnoj Gori naziva kupalište. Dakle, preko stotinu prirodnih pjeskovitih i šljunkovitih plaža u Crnoj Gori tretiraju se isto kao desetine betonskih platoa izgrađenih uglavnom u Hercegnovskom zalivu. Kako će investitor, za pretežno inostrane goste budućeg ekskluzivnog hotelskog kompleksa, u svojim reklamnim prospektima definisati betonski plato? Kao plažu ne mogu, jer inostrani turisti i te kako dobro znaju šta je plaža (beach, plage, spiaggia, playa itd.), ali se na spomen betona vjerovatno naježe. Pa oni cijelu godinu provode u betonskim zgradama, betonskim šetalištima, betonskim parkinzima itd. Posebno ih neće oduševiti činjenica da djeca, neplivači i starije osobe neće moći da koriste to “uređeno” kupalište jer ne mogu ući u more korišćenjem vertikalnih stepeništa.
Na kraju, postavlja se pitanje može li se naći neko rješenje da se štetne posljedice nasipanja kamena i zemlje preko prirodne plaže u Baošićima potpuno ili barem djelimično umanje. Evo nekoliko mogućih rješenja:
VRAĆANJE U PRVOBITNO STANJE PRAKTIČNO NEMOGUĆE
Zahtjev Uprave za zaštitu kulturnih dobara da se plaža vrati u prvobitno stanje je praktično nemoguće ispuniti. Najprije, radi se o ogromnim količinama kamena i zemlje koji su nasuti u more. Investitor i projektanti ne navode količine nasutog materijala, ali može se grubo procijeniti da se radi o preko 100.000 metara kubnih. Proces nasipanja je bio jednostavan poduhvat koji nije zahtijevao puno vremena. Kamioni su dolazili na ivicu mora i izručivali kamen i zemlju, a zatim su bageri izravnavali nasuti plato. Proces uklanjanja nasutog platoa bi bio znatno komplikovaniji i iziskivao bi znatno više vremena. Pošto su dubine mora na kraju platoa oko 9 metara, bilo bi neophodno angažovati plovnu mehanizaciju za bagerovanje nasutog materijala. Radovi bi vjerovatno dugo trajali jer se plovna mehanizacija ne može koristiti tokom nevremena, praćenih pojavom velikih talasa. Tu treba spomenuti još dva problema. Tokom čitavog procesa bagerovanja kamena i zemlje iz nasutog platoa dolazilo bi do velikog zagađenja mora i podmorja jer bi se morska voda zamućivala, a najsitnije čestice taložile na dnu mora u široj okolini nasutog platoa. S drugim problemom je investitor bio suočen i prije početka radova. Naime, gdje bi se deponovao izbagerovani materijal, čija zapremina iznosi preko 100.000 m3. Najzad, čak i ako bi nasuti plato bio potpuno uklonjen, prvobitno stanje priobalnog pojasa više ne postoji jer su pijesak i šljunak nekadašnje plaže izmiješani sa kamenom i zemljom. Dakle, morala bi se formirati nova plaža od pijeska i šljunka koji bi bio dovezen sa nekog najbližeg prirodnog vodotoka.
SMANJENJE POVRŠINE NASUTOG PLATOA
Investitor, odnosno projektanti, u jednom trenutku su predložili da se smanji površina nasutog platoa, odnosno da se njegova dužina skrati. Tu bi najprije Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore trebalo da odgovori da li uopšte prihvata ovu ideju i, ako je prihvata, koliko bi trebalo skratiti dužinu nasutog platoa. Izradom odgovarajućeg projekta moglo bi se čak naći rješenje da se na jednom dijelu skraćenoga platoa omogući postepeni ulazak u more. Naravno da bi radovi na bagerovanju bili znatno manji u odnosu na rješenje za vraćanje na prvobitno stanje.
ZADRŽAVANJE NASUTOG PLATOA UZ OGRANIČENJA I DODATNE RADOVE
Nije isključeno da će se po završetku radova na hotelskom kompleksu ipak odustati od zahtjeva da se nasuti plato ukloni, odnosno od vraćanja plaže na prvobitno stanje. Ogromna sredstva koja su uložena u hotelski kompleks bila bi odlučujući faktor da se nasuti plato zadrži. Da bi se nasuti plato mogao zadržati, kao dio novog izgleda obale u Baošićima, bilo bi neophodno ispuniti neke veoma stroge zahtjeve. Najprije zahtjeve koji se tiču njegovog izgleda. Budući plato bi makar svojim izgledom trebalo da liči na stare ponte, mandraće i mula. Svi oni su u prošlosti izvedeni isključivo od kamena. Dakle, nasuti plato mora biti u potpunosti obložen kamenom. Nijedan kvadratni metar platoa ne smije biti od betona. Takođe, svi objekti na platou moraju biti izvedeni ili od kamena ili od drveta. Znatno veći problem je što nasuti plato znatno odstupa od postojeće linije obale. To bi se moglo djelimično riješiti drastičnim povećanjem plaže i obalnog pojasa desno, odnosno istočno od nasutog platoa. Plaža bi bila formirana nasipanjem šljunka i pijeska izbagerovanog iz nekog od crnogorskih vodotoka. Naravno, za takav poduhvat je neophodno uraditi i odgovarajući projekat. Tu novu plažu mogli bi koristiti svi, uključujući goste hotelskog kompleksa.
PROBLEM OTPADNIH VODA
Na kraju treba spomenuti i problem koji se uopšte ne tiče nasutog platoa. Na mjestu sadašnjeg ogromnog hotelskog kompleksa je nekada bilo dječije odmaralište sa oko 300 ležajeva. Oko 2.000 gostiju budućeg kompleksa sa blizu 800 jedinica i pomoćno osoblje od oko 500 osoba, mogli bi pri vršnom opterećenju (ujutro i uveče) da drastično opterete postojeći kanalizacioni kolektor koji se pruža duž obale. Projektanti bi trebalo još jednom da pažljivo provjere da li postojeći kolektor može da prihvati ogromne količine otpadnih voda iz budućeg hotelskog kompleksa. Izlivanje kanalizacije u more bi bilo pogubno ne samo za hotelski kompleks već i za čitav priobalni pojas Baošića.
Autor je građevinski inžinjer
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
