Troškovi života su drastično porasli i značajno su obezvrijedili porast primanja građana, ocijenio je poslanik Evropskog saveza, Boris Mugoša i dodao da se građani sve više oslanjaju na banke kako bi pokrili svakodnevne troškove.
“Kratkoročni efekti administrativnih mjera povećanja neto zarada, kroz smanjenje doprinosa, koje nijesu bile bazirane na sveobuhvatnim, detaljnim i dugoročno održivim analizama, pokazuju već sada evidentne nedostatke”, naveo je Mugoša na svom profilu na mreži Iks.
On je rekao da su građani Crne Gore na kraju maja dugovali bankama istorijski maksimum od 2,55 milijardi eura, 390a miliona eura više nego prošle godine a gotovo milijardu eura nego prije par godina.
“Crnogorski građani se sve više oslanjaju na banke kako bi pokrili svakodnevne troškove, pri čemu su krediti građana premašili njihove depozite. Odnos kredita i depozita građana dostigao je 103,3 odsto. Na svakih 100 eura položenih na bankarske račune dolazi 103,3 eura duga prema bankama”, kazao je Mugoša.
On je saopštio da su krediti stanovništva za godinu porasli 18,6 odsto, dok su depoziti uvećani 13,4 odsto. Za tri godine krediti su porasli 59,1 odsto, a depoziti 46,9 odsto. Obje kategorije rastu, ali zaduženost raste znatno brže.
“Iako prosječna plata raste i prešla je hiljadu eura, mada i ovaj statistički podatak “krije” činjenicu da preko dvije trećine građana prima ispod hiljadu eura i da se prosječna plata računa samo u preduzećima u kojima je zaposleno preko deset ljudi, zaduženost je za dvije godine porasla za gotovo milijardu eura”, precizirao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, ono što posebno zabrinjava je struktura zaduženosti građana jer oko 50 odsto čine nenamjenski gotovinski krediti odnosno krediti građana za zadovoljenje tekućih svakodnevnih potreba.
“Tokom prošle godine čak 60,2 odsto novih kredita građanima bili su gotovinski krediti, dok se 22 odsto odnosilo na stambene kredite”, dodao je Mugoša.
On je kazao da je upozoravao da će mjere fiskalne politike svedene na smanjenje doprinosa, definisanje dvije minimalne zarade a sa druge strane povećanje gotovo svih poreskih stopa osim opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), uvođenje novih akciza dovesti do ovakve situacije.
“Glasao sam za određene segmente fiskalnih mjera i stojim iza toga ali sam ukazivao na negativne posljedice drugih segmenata i po sistem zdravstva, sistem PIO, kupovnu moć građana. Priča kako je bilo ranije, a moralo je mnogo bolje, ne može biti kontraargument na sve ono na što smo kao ljudi koji imaju i stručnog znanja dobronamjerno ukazivali i upozoravali”, smatra Mugoša.
On je naveo da je, nažalost, fokus izostao sa onoga što je ključna boljka našeg sistema a to je produktivnost i konkurentnost. Umjesto da smo se bavili uzrokom odnosno strukturnom ranjivošću naše ekonomije populizam je po ko zna koji put prevagnuo.
“I završavam sa onom krilaticom koju često potenciram - naše ekonomija raste ali se ne razvija. Zato, koliko god se radujem našem članstvu za nadam se dvije godine u EU, toliko me zabrinjava činjenica da se malo bavimo suštinom unutrašnjih izazova koje imamo”, zaključio je Mugoša.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
