Traže saglasnost za sanaciju odlagališta otpada KAP-a

Na lokaciji nekadašnjeg Kombinata aluminijuma Podgorica planirana je sanacija oko 530.000 kubika industrijskog otpada koji je decenijama odlagan bez odgovarajuće zaštite, a Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje da će realizacijom projekta biti uklonjen jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori.

To se navodi u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat sanacije odlagališta čvrstog otpada KAP-a, koji je izrađen za potrebe ovog Vladinog resora.

Ministarstvo je tražilo saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine na ovaj elaborat.

Kako se navodi u dokumentu, predmet sanacije je odlagalište površine oko 12 hektara nastalo dugogodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a. U elaboratu se ističe da je riječ o prostoru koji je “kontaminiran višegodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a”, dok autori podsjećaju da se otpad godinama odlagao bez ikakvog prethodnog tretmana i zaštite.

“Čvrsti otpad se skladištio na potpuno neuslovnom odlagalištu bez selekcije ili eventualnog prethodnog tretmana. Procjena je da se danas, na lokaciji neuslovnog odlagališta za čvrsti otpad nalazi 529.773,87 m3 raznog čvrstog materijala koji je vremenom, što zbog neselektivnog lagerovanja, što zbog uticaja atmosferilija potpuno izmiješan”, navodi se u elaboratu.

Sanacija, kako je planirano, neće podrazumijevati samo prekrivanje postojećeg odlagališta, već njegovo potpuno preoblikovanje i uređenje. Predviđeno je da kompletan otpad zajedno sa kontaminiranim površinskim slojevima zemljišta bude iskopan i privremeno izmješten na tri posebne deponije koje će biti formirane u okviru gradilišta. Elaborat predviđa da će na prvu privremenu deponiju biti premješteno 157.454 kubika materijala, na drugu 290.475,54 kubika, dok će na treću biti odloženo još 108.317,98 kubika otpada. Ukupno će biti iskopano 427.361,27 kubika otpada, kao i više od 117 hiljada kubnih metara zemljanog materijala.

U elaboratu se navodi da je sanacija odlagališta čvrstog otpada KAP-a dio projekta “Reforma u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, kojim Vlada, uz podršku Svjetske banke, želi da unaprijedi sistem upravljanja otpadom, riješi istorijske ekološke probleme i uskladi ga sa standardima Evropske unije. Podsjeća se da je odlagalište KAP-a još ranije prepoznato kao jedna od pet lokacija prioritetnih za sanaciju u okviru projekta uklanjanja istorijskog industrijskog otpada.

Dalje je ukazano da je za odlagalište industrijskog otpada KAP-a projekat sanacije izrađen i revidovan još 2022. godine, kada je urađena i procjena uticaja na životnu sredinu za koju je Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost. Međutim, kako u zakonskom roku od dvije godine nije pribavljena neophodna dozvola za izvođenje radova, saglasnost je prestala da važi, zbog čega je Ministarstvo pristupilo izradi novog elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Vlada je ranije donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za projekat remedijacije bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a, dok se ovaj projekat odnosi na sanaciju upravo odlagališta čvrstog otpada.

Za razliku od dosadašnjeg stanja, nakon završetka radova lokacija bi trebalo da bude trajno sanirana.

“Kako se radi o projektu koji se odnosi na sanaciju postojećeg odlagališta industrijskog otpada iz KAP-a, prestanak funkcionisanja projekta nije planiran, već će na lokaciji biti izvršena trajna sanacija i realizovano trajno rješenje adekvatnog zbrinjavanja industrijskog otpada koji je na njoj nastao tokom višegodišnjeg neadekvatnog odlaganja”, navodi se u elaboratu.

Dokument detaljno opisuje i način na koji će odlagalište biti zatvoreno nakon završetka svih radova. Nakon iskopa otpada i preoblikovanja terena, preko cijelog odlagališta biće postavljen višeslojni zaštitni sistem čiji je cilj da spriječi prodor padavinskih voda kroz tijelo deponije i dalje širenje zagađenja prema zemljištu i podzemnim vodama.

“Nakon izvršenih iskopa i nasipa, kao i preoblikovanja odlagališta, potrebno je izvršiti ugradnju sloja glinovitog materijala u debljini od 0,50 m preko cijelog tijela, uključujući i kosine”, navodi se u elaboratu.

Prema projektu, nakon glinovitog sloja biće ugrađeni bentonitna podloga, HDPE geomembrana, geotekstil, drenažni sloj od šljunka, rekultivacioni sloj i završni humusni pokrivač, čime će biti omogućeno ozelenjavanje cijelog prostora i njegovo dugoročno održavanje.

Istovremeno, elaborat konstatuje da će tokom izvođenja radova biti privremenih negativnih uticaja na životnu sredinu, prije svega zbog građevinske mehanizacije, povećanog saobraćaja teretnih vozila, buke i prašine. Međutim, autori ocjenjuju da će svi ti uticaji biti ograničenog trajanja i da se mogu svesti na prihvatljiv nivo primjenom propisanih mjera zaštite, dok će dugoročni efekti projekta biti pozitivni jer će biti uklonjen izvor dugogodišnjeg zagađenja i značajno smanjen rizik od dalje kontaminacije zemljišta i podzemnih voda.

Elaborat predviđa da će na prvu privremenu deponiju biti premješteno 157.454 kubika materijala, na drugu 290.475,54 kubika, dok će na treću biti odloženo još 108.317,98 kubika otpada

Vlada za remedijaciju crvenog mulja, ali su bazeni privatni

Vlada je na sjednici od 29. januara ove godine usvojila Informaciju o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada na lokaciji “Kombinata aluminijuma Podgorica”, s Predlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta “Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori - remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica”, koju je dostavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Kako je tada navedeno, Vlada je saglasna s potrebom za hitnom remedijacijom bazena crvenog mulja i deponije čvrstog opasnog otpada u cilju sprečavanja daljeg negativnog uticaja na životnu sredinu i zdravlje stanovništva. Donijeta je i odluka kojom je utvrđen javni interes za realizaciju ovog projekta.

Nakon uvođenja stečaja u bivši Kombinat aluminijuma, kompanija ukrajinskog biznismena Romana Denkoviča “Politropus Alternative” kupila je 2015. godine prostor bazena crvenog mulja sa željom da ga prerađuje zbog značajnog procenta takozvanih rijetkih metala. Međutim, ova kompanija bazene naknadno preprodaje firmi “Weg kolektor” iz Berana.

Ekološka inspekcija je proteklih godina izrekla više kazni vlasnicima zbog ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi, a Agencija za zaštitu životne sredine je 2023. godine protiv “Weg kolektora” podnijela krivičnu prijavu.

Denković je bazene, koji se prostiru na 450 hiljada kvadrata zemljišta, kupio 2015. godine od stečajne uprave KAP-a za 450 hiljada eura. Međutim, on bazene naredne godine prodaje “WEG kolektoru” za nepoznatu sumu novca, a ova beranska firma ih zalaže za pozajmicu od pet miliona eura kod kompanije “Blackrock capital” Podgorica. Vlasnik “Weg kolektora” je 2016. godine bio dvadesetogodišnjak Lazar Jevrić, dok je njegov otac Siniša Jevrić bio potraživan od Interpola zbog navodne povezanosti s trgovinom narkoticima.