Rast cijena i otkazi, ili bankrot: Privrednici tvrde da bi najavljeno povećanje zarada moglo biti pogubno

Povećavanje minimalnih zarada sa sadašnjih 600 na 1.000 ili 1.250 za radna mjesta sa osnovnim i srednjim obrazovanjem, i za visokoškolce sa 800 na 1.400 eura, i pored smanjenja dažbina na zarade stvoriće povećanje bruto troškova poslodavcu od 360 do 640 eura po zaposlenom mjesečno.

Više vlasnika i direktora malih i srednjih preduzeća kazalo je “Vijestima” da su radili analize i da će imati znatan rast troškova, u nekim slučajevima i znatno više od neto dobiti koju sada imaju. Da bi pokušali da prežive “Euro model”, morali bi da otpuste i do polovine radnika ili povećaju cijene svojih proizvoda za 20 odsto.

U proizvodnji hrane rast cijena od 20 odsto

Vlasnik firme koja se bavi proizvodnjom i preradom hrane kazao je da se njemu sa 50 zaposlenih trošak rada povećava za 200 hiljada na godišnjem nivou, a da je lani imao neto dobit od 80 hiljada.

“Da bismo bili na nuli i održali poslovanje bez profita, a zadržali zaposlene, morali bismo cijene svojih proizvoda da povećamo za najmanje 20 odsto, uz nadu da prodaja ostane na istom nivou. Međutim, tada će cijene iste uvozne hrane biti znatno niže i izgubićemo kupce. Pogrešna je računica Vlade da veće plate znače opšti rast potrošnje, da će svima biti povećan promet i da ćemo time nadoknaditi gubitke. Na primjer, ako porodica ima platu 600 eura - kupuje jedan hljeb i litar mlijeka dnevno jer joj je toliko potrebno, a ako bude imala 1.000 neće kupovati dva hljeba ili dva litra mlijeka ako joj ne trebaju. Ako se šišate jednom ili dva puta mjesečno, nećete se sa većom platom šišati četiri puta. To važi za veliki broj proizvoda i usluga, naročito kod malih i srednjih preduzeća koja čine srž ekonomije”, kazao je ovaj sagovornik “Vijesti”.

“Tabacco Shop” otpušta 260 radnika

Izvršni direktor najvećeg lanca maloprodajnih objekata - kioska “Tabacco Shop” Vildan Čičić upozorava da bi najavljeno povećanje zarada kompaniji stvorilo dodatni trošak od oko 2,3 miliona eura (lani imali neto profit od 922 hiljade eura) i ugrozilo održivost poslovanja.

Najveći dio prometa, kako je kazao “Vijestima”, ostvaruju prodajom cigareta i elektronskih dopuna, gdje su marže niske, pa oni dodatne troškove ne mogu nadoknaditi povećanjem cijena, odnosno da im je jedini način za opstanak otpuštanja 260 radnika i zatvaranje 130 kioska.

On navodi da ta kompanija trenutno zapošljava 599 radnika, od kojih je 554 angažovano u maloprodajnim objektima, gdje je aktom o sistematizaciji za radna mjesta predviđeno osnovno obrazovanje.

Komentarišući posljedice najavljenog Vladinog modela povećanja zarada, Čičić je kazao da su u kompaniji analizirali troškove zaposlenih i utvrdili da bi nova rješenja značajno povećala izdatke za plate.

“Analizom troškova ovih radnika došli smo do podataka da će nam najavljena izmjena napraviti dodatni trošak od oko 2,3 miliona eura, što ovaj biznis čini krajnje neisplativim i neodrživim. Po prvim pokazateljima biće potrebno da se otpusti oko 260 radnika i da se zatvori oko 130 objekata. To znači da će ‘Tabacco Shop’ pored ovog otpuštanja imati i manji promet zbog smanjenja prodajnih mjesta, samim tim i manje uplaćenog PDV, zatim manje 130 ugovora o zakupu i dažbina prema državi i opštinama koji proističu iz tih ugovora i svi ostali troškovi (struja, komunalije…) koji će nestati zatvaranjem tih objekata”, ocijenio je Čičić.

On je objasnio da im najveći dio prometa čine prodaja cigareta i elektronskih dopuna mobilnih operatera, kod kojih su maloprodajne cijene unaprijed utvrđene, dok su bruto marže veoma niske, pa uvećane troškove rada ne bi mogli nadoknaditi rastom cijena. Zbog toga im je jedina opcija zatvaranje pola maloprodajnih objekata i otpuštanje radnika, što će posredno uticati i na smanjenje prihoda državnom budžetu, zakupodavcima poslovnih prostora i drugim privrednim subjektima sa kojima posluju.

Zbog toga iz kompanije predlažu da se najavljeno povećanje zarada ne sprovodi odjednom.

“Kao predlog rješenja, vidimo u etapnom povećanju zarada, da se tokom 2027. osnovne zarade povećaju na nivo 800, 1.000 i 1.250 eura, a da se danom pristupanja Evropskoj uniji sprovedu zarade iz sadašnjeg predloga Vlade”, saopštio je Čičić.

U ugostiteljstvu rast cijena od 20 do 50 odsto

Vlasnik jednog manjeg restorana u Podgorici, koji ima 15 zaposlenih, kazao je da se njemu mjesečni trošak povećava za 6.000 eura, a da je do sada nakon otplate svih troškova njegova mjesečna neto zarada bila oko dvije i po hiljade eura.

“Da bih uz sadašnje pokrio i nove troškove morao bih mjesečno da prodajem oko hiljadu i po obroka više, što je nemoguće. Drugi način je povećanje cijena za 20 do 25 odsto”, naveo je ovaj ugostitelj.

Vlasnik ugostiteljskog objekta sa šest zaposlenih, kazao je da se njemu mjesečni trošak povećava za 3.500 eura, odnosno da bi morao mjesečno da proda 5.000 kafa ili drugih pića više nego sada da bi bio na istom, ili da povećaju cijene za 50 odsto uz sadašnji promet.

Sistemski rizik za male i srednje firme

Četvrti sagovornik “Vijesti”, čija se firma bavi održavanjem i čišćenjem prostora, kazao je da bi primjena ovog modela povećala njemu troškove rada na 250 hiljada eura, da bi ih iz pozitivnog poslovanja odvela u gubitak, nelikvidnost i izvjesno zatvaranje jer bi u slučaju povećanja cijena izgubili klijente.

“Ovo je najveći i najrealniji sistemski rizik koji donosi prelazak na novi model rasta plata u Crnoj Gori. Kada 70% baze kupaca čine mikro i mini preduzeća koja finansijski ne mogu da izdrže zakonski skok plata, naša kompanija (koja se bavi uslugama čišćenja) suočiće se sa direktnim udarom na svoje prihode. Usluge čišćenja i održavanja prostora spadaju u eksternalizovane troškove (outsourcing), što znači da su oni prva stavka koju mikro firme krate kada im ponestane likvidnosti”, kazao je ovaj sagovornik “Vijesti”.

On kaže da je već razradio tri moguća scenarija za svoju firmu.

“Ukoliko mikro preduzeća budu primorana da zatvore biznis ili radikalno smanje troškove da bi isplatila sopstvene radnike, možemo očekivati da oko 70 odsto naših kupaca otkaže ugovore. Prihodi bi pali na oko 450.000 do 500.000 eura. S obzirom na to da su novi fiksni troškovi radne snage za 16 radnika projektovani na 248.077 eura, a ostali rashodi firme iznose oko 450.000. To znači da bi kompanija prvi put ušla u ozbiljan minus (neto gubitak) i zonu nelikvidnosti”, naveo je vlasnik ove firme.

Njegov drugi mogući scenario je da njegovi kupci ne raskidaju odmah ugovore zbog povećanja troškova, već počinju da kasne sa plaćanjem faktura jer prioritet daju isplati novih minimalaca sopstvenim radnicima.

“Firma bi na papiru imala prihode, ali na računu ne bi imala živog novca da isplati projektovanih 20.673 eura mjesečno za plate svojih 16 radnika.

To bi je moglo odvesti u prvu blokadu računa u istoriji”, naveo je on.

Treća njegova mogućnost je da pokuša da pronađe veće klijente koji će ovim mjerama biti manje ugroženi, a ako to ne uspije moraće da smanjuje broj zaposlenih kako bi troškove rada spustio ispod 200.000 eura godišnje.

Uvozni proizvodi bili bi jeftiniji od domaćih, proizvodnja hrane bila bi ugašena

Sagovornik “Vijesti” iz poljoprivredno-prehrambenog sektora kazao je da su ovim radikalnim povećanjem minimalnih zarada oni najugroženiji zbog niskoakumulativnog karaktera te djalatnosti i sadašnjih niskih zarada.

Bruto trošak zarada mogao bi biti povećan za 50 do 70 odsto, a mogao bi se nadoknaditi jedino povećavanjem cijena.

Ukazuje i da bi samo poljoprivrednici imali rast troškova, pa bi se morale povećati njihove otkupne cijene, zatim cijene gotovih proizvoda nakon prerade, pa bi na sve to imali srazmjeran rast usljed procentualnog povećavanja marži i poreza na uvećanu osnovicu.

Navodi da bi sve to dovelo do toga da domaći prehrambeni proizvodi budu znatno skuplji, pa bi se potrošači okrenuli kupovini uvoznih proizvoda čime bi se uništili svi dosadašnji napori domaćih proizvođača da sačuvaju i unaprijede domaću proizvodnju i ubijede kupce da kupuju domaće. Kazao je i da su proizvođači zbog ulaganja visoko kreditno zaduženi i da svaki rast drugih troškova nosi rizik da ne mogu da otplaćuju rate.

Zaključuje da prihodi ne bi mogli da pokriju uvećane troškove, da prodaja po postojećim vodi u gubitak, a da bi povećanjem cijena izgubili kupce koji bi prešli na jeftinije uvozne proizvode i da ne bi imali povećanje prihoda - odnosno da bi ovaj model ovolikog rasta minimalnih zarada direktno vodio gašenju domaće proizvodnje.

Privreda predlaže maksimalni rast minimalaca za 100 i 200 eura, uz ograničenu inflaciju

Nekoliko privrednika poslalo je analize Privrednoj komori u kojima predlažu da se krene sa postepenim povećavanjem minimalnih zarada, za onoliko koliko ekonomija sada može da izdrži. Ukazuju i da bi to dovelo do kontrolisanog rasta inflacije.

Jedna od analiza pokazuje da bi privreda maksimalno mogla izdržati da minimalna zarada za radna mjesta sa osnovnim obrazovanjem (I i II stepen obrazovanja) može porasti sa sadašnjih 600 na 700 eura, a za radna mjesta sa srednjom školom sa 600 na 800 eura i sa visokim obrazovanjem sa 800 na 1.000 eura.

Ovaj predlog značio bi povećanje zarada od 16,7%, 33% i 25%

Analiza pokazuje da bi za privredu ovoliko povećanje bilo održivo, da bi uzrokovalo prihvatljiv rast cijena i tolerantnu inflaciju koja ne bi bila praćena opasnim i trajnim posljedicama.

Obračun sadašnjih i budućih zarada, smanjenje dažbina ne pokriva uvećanje troškova

Vladin paket predloga osim rasta minimalnih zarada, predviđa ukidanje plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, kao i ukidanje veće stope poreza na zaradu od 15 odsto koja je važila za dio dosadašnje bruto zarade preko 1.500 eura, odnosno za cijeli dio zarade preko neoporezivog dijela od 720 eura važila bi jedinstvena stopa od devet odsto poreza.

Međutim, kada se svi ovi podaci ubace u kalkulator za obračun zarada po sadašnjem i predloženom modelu, rast bruto troška poslodavca zbog uvećanja minimalne zarade je značajno veći od iznosa za koji se umanjuju doprinosi i porez.

Na sadašnju minimalnu zaradu za osnovno i srednje obrazovanje od 600 eura, poslodavac je imao poreze i doprinose od 78 eura, odnosno njegov bruto trošak je bio 678 eura.

Na novu minimalnu zaradu za radna mjesta sa osnovnom školom od 1.000 eura, poslodavac ima dažbine od 41 euro, odnosno bruto trošak je 1.041 euro, što je za 363 eura više nego sada.

Na novu minimalnu zaradu za radna mjesta sa srednjom školom od 1.250 eura, poslodavac će imati dodatni trošak od 71 eura, što je ukupni trošak od 1.321 euro ili za 643 eura više nego sada (678 eura).

Na sadašnji minimalnu zaradu za radna mjesta sa visokim obrazovanjem od 800 eura poslodavac ima 129 eura poreza i doprinosa, a kada ona bude neto 1.400 eura imaće poreze od 89 eura. Odnosno, bruto trošak poslodavca se povećava sa sadašnjeg 929 na 1.489 eura ili za 560 eura po zaposlenom.