Direktor prekrši zakon, kazna firmi do 40 miliona

Preduzećima čiji direktori ili druga ovlašćena lica učine krivično djelo u vezi s poslovanjem i zaštitom životne sredine biće značajno povećane novčane kazne koje će se usklađivati s visinom prometa, iznosa šteta koje su pričinjene i oblikom krivičnog djela, ukoliko budu usvojene izmjene Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, koje su na dnevnom redu skupštine.

Razlog izmjena, kako je navedeno u obrazloženju, je zastarelosti postojećih odredbi o novčanim kaznama, koje nisu mijenjane gotovo dvije decenije, kao i u činjenici da je evropski regulatorni okvir značajno unaprijeđen, naročito u oblasti ekološkog kriminaliteta.

Predlogom se precizira odgovornost pravnog lica za djela koja počini njegov predstavnik u vezi s poslovanjem.

“Pravno lice je odgovorno za krivično djelo odgovornog lica koje je učinilo krivično djelo djelujući u ime pravnog lica u okviru svojih ovlašćenja, u namjeri da za to pravno lice ostvari kakvu korist ili kad je djelovanje odgovornog lica bilo u suprotnosti s poslovnom politikom ill nalozima pravnog lica. Pravno lice odgovorno je i za krivično djelo koje je u njegovu korist učinilo lice koje djeluje pod rukovodstvom odgovornog lica, ako je izvršenje krivičnog djela bilo omogućeno propustom odgovornog lica da izvrši nadzor ill kontrolu koju je bilo dužno da izvrši”, navedeno je u zakonu.

Kazna u skladu sa štetom i prometom firme

Novčana kazna se utvrđuje u srazmjeri s ukupnim godišnjim prometom pravnog lica ostvarenim u poslovnoj godini koja prethodi godini učinjenog krivičnog djela, a iznose od 4.000 do 40 miliona eura, a u dosadašnjem zakonu raspon kazni bio je od hiljadu eura do pet miliona.

Kazne zavise i od učinjene štete koja nastane iz postupanja ovlašćenog lica, i to od najmanje dvostrukog iznosa za krivična djela gdje je kazna zatvora do godinu, pa do najmanje pedesetostrukog iznosa “učinjene štete ili pribavljene protivpravne imovinske koristi” za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina.

U kaznenom dijelu zakona iznosi svih novčanih kazni su povećani četiri puta. Predviđeno je i povećanje iznosa kazni u slučaju da se krivična djela ponovljaju.

“Predloženim izmjenama povećavaju se minimalni iznosi novčanih kazni koje je moguće izreći kada sud primjenjuje institut ublažavanja kazne. Time se važeće, znatno niže granice usklađuju s novim, višim rasponima kazni i sa savremenim ekonomskim uslovima. Cilj izmjena je da se spriječi izricanje nesrazmjerno niskih kazni pravnim licima, ojača preventivni efekat sankcija i obezbijedi veća proporcionalnost između težine krivičnog djela i izrečene kazne”, navedeno je u obrazloženju.

Direktni efekti predloženih izmjena, kako se ukazuje, su pozitivan uticaj jer se jačanjem preventivne i represivne funkcije kazni poboljšava zaštita životne sredine, pravna sigurnost se povećava, smanjuju se zloupotrebe u poslovanju, a sankcije postaju jasnije i proporcionalnije.

Za ekološku štetu kazne do 24 miliona

“Ključni nedostatak važećeg zakonodavnog okvira ogleda se u tome što propisane novčane kazne nisu u skladu s visinama koje zahtijeva Direktiva EU, prema kojoj maksimalne novčane kazne za određena krivična djela (protiv životne sredine) ne smiju biti niže od 24 miliona eura, odnosno 40 miliona eura za najteže oblike djela (za koje direktor ili ovlašćeno lice budu osuđeni na osam i više godina zatvora). Važeći zakon, donesen 2007. godine, predviđa znatno niže iznose, koji ne omogućavaju efikasno sankcionisanje pravnih lica niti ostvarivanje preventivne funkcije kaznene politike”, navedeno je u obrazloženju.

Osim visokih kazni, ta preduzeća više neće moći da dobijaju poslove od države na javnim tenderima, subvencije, koncesije,... što je moguće po dosadašnjem zakonu, ali ne i po direktivama EU, koje će Crna Gora preuzeti ovim zakonom.

“Važeći zakon ne sadrži određene mjere koje Direktiva zahtijeva, poput isključenja pravnog lica iz pristupa javnom finansiranju, uključujući i tendere, grantove, koncesije i licence, to dodatno produbljuje neusklađenost zakonodavstva. Posljedice postojećeg stanja manifestuju se kroz nedovoljnu efikasnost krivičnih sankcija, nemogućnost ostvarivanja adekvatne generalne i specijalne prevencije, rizik od nekonkurentnosti i nesigurnosti pravnog poretka, te otežano ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 - Životna sredina u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Neusklađene i niske kazne stvaraju mogućnost da ekonomski snažna pravna lica lakše prihvate rizik izvršenja krivičnih djela, budući da kazneni okvir ne predstavlja stvarno odvraćajuću mjeru. Takođe, izostanak mjera zabrane pristupa javnim sredstvima umanjuje kapacitete države da sankcioniše pravna lica koja ozbiljno ugrožavaju životnu sredinu”, navedeno je u obrazloženju zakona.

Dosadašnje niske kazne bile bez efekta

Dosadašnjim niskim kaznama, kao i propisima da preduzeća koja su pravila i najteža djela iz oblasti ugrožavanja životne sredine i dalje mogu dobijati poslove od države, “oštećeni su bili prije svega, država i društvo u cjelini, kroz smanjen nivo zaštite životne sredine i nedovoljno efikasnu borbu protiv ekološkog kriminaliteta.

“Takođe, oštećena su i pravna lica koja posluju u skladu s propisima, jer se narušava fer tržišna konkurencija u korist subjekata spremnih da kalkulišu s niskim iznosima kazni. Posljedice se indirektno reflektuju i na građane, koji trpe ekološke, ekonomske i zdravstvene štete uzrokovane nedovoljno efikasnim sankcionisanjem ekoloških krivičnih djela”, navedeno je u obrazloženju.

Ukoliko bi se zadržalo postojeće stanje, kako se ocjenjuje, identifikovani problemi bi ostali neriješeni i imali bi tendenciju daljeg pogoršanja.

“Neusklađenost zakonodavstva s pravnom tekovinom Evropske unije onemogućila bi Crnu Goru da ispuni obaveze u okviru procesa pristupanja, naročito u Poglavlju 27 - Životna sredina. Istovremeno, zadržavanje niskih i neadekvatnih kazni nastavilo bi da umanjuje odvraćajući efekat krivičnih sankcija, čime bi se povećao rizik od ponavljanja i intenziviranja ekoloških krivičnih djela. Pravna lica bi, zbog niskog kaznenog rizika, i dalje mogla da ocjenjuju kršenje propisa kao finansijski prihvatljivu opciju, to bi dodatno ugrozilo pravnu sigurnost, tržišnu konkurentnost i zaštitu javnog interesa”, navedeno je u obrazloženju zbog čega je neophodno usvojiti ove izmjene zakona.

Glavni indikator biće broj izrečenih kazni

U analizi propisa navedeno je da nema potencijalnih prepreka za sprovođenje ovog zakona.

“Mjere koje će biti preduzete tokom promjene propisa, da bi se ispunili ciljevi, su prije svega promocija novih rješenja iz zakonskog teksta kao važnog preventivnog mehanizma. Za nepridržavanje odredbi zakona predviđene su novčane kazne i kazne zatvora. Glavni indikatori prema kojima će se mjeriti ispunjenje ciljeva jeste broj izrečenih kazni. Za monitoring propisa je nadležno Ministarstvo pravde”, navedeno je u ovom dokumentu koje potpisuje predlagač zakona, ministar pravde Bojan Božović.