Vlada i Skupština ni nakon skoro šest mjeseci nijesu Ustavnom sudu dostavile izjašnjenja o inicijativi kojom je osporena ustavnost Zakona o potvrđivanju energetskog sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), dok iz tog suda za “Vijesti” kažu da u ovom trenutku nije moguće precizirati kada će predmet biti razmatran.
To što izvršna i zakonodavna vlast nijesu dostavili mišljenje ne sprečava Ustavni sud da nastavi rad po ovoj incijativi.
Ustavni sud je 1. aprila ove godine primio inicijativu odbornika u budvanskoj Skupštini i lidera grupe građana “Pokret za grad” Đorđa Zenovića za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade UAE.
“Sud je 9. aprila inicijativu dostavio Skupštini i Vladi radi davanja odgovora, odnosno mišljenja o navodima sadržanim u inicijativi. Do danas Ustavnom sudu nijesu dostavljena izjašnjenja Skupštine ni Vlade. Njihovo nedostavljanje, međutim, nije procesna prepreka da Sud nastavi postupak i odluči o inicijativi. Predmet je dodijeljen u rad sudiji izvjestiocu i ustavnosudskom savjetniku. Imajući u vidu da je postupak u toku, u ovom trenutku nije moguće precizirati kada će predmet biti razmatran na sjednici Suda”, kazali su iz Ustavnog suda.
Zakon je usvojen u Skupštini krajem februara, a prethodilo mu je potpisivanje Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između dviju vlada u novembru prošle godine. Sporazumom je uspostavljeno strateško partnerstvo između dviju država u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija.
Prema sporazumu, crnogorska strana se obavezala da obezbijedi zemljište potrebno za realizaciju projekata u takozvanim razvojnim zonama, tamo gdje to zakon dozvoljava, bez sprovođenja postupaka koncesija, tendera ili javnih nabavki. Država će, kako se navodi, preuzeti odgovornost za izgradnju javne infrastrukture i pripremu planske dokumentacije, u saradnji sa imenovanim tijelom UAE ili njihovim zajedničkim preduzećem, te sprovesti sve zakonske mjere potrebne za realizaciju projekata.
Zajednički projekti uključuju i primjenu naprednih postrojenja za proizvodnju i snabdijevanje energije korišćenjem niskougljeničnih i tranzicionih izvora energije, kao dio integrisanih projekata koji doprinose diverzifikaciji snabdijevanja energijom, stabilnosti elektroenergetskog sistema, sigurnom pristupu regionalnim i međunarodnim tržištima, kao i istraživanju i proizvodnji nacionalnih energetskih resursa.
Prema dokumentu, zajednički projekti bi bili od strateškog značaja i interesa i uključivali solarne, vjetro i hidroelektrane, solarna/vjetro hibridna rješenja, baterijska postrojenja, modernizaciju, proširenje i razvoj infrastrukture.
Uz to, zajednički projekti obuhvataju i modernizaciju, proširenje i razvoj energetske infrastrukture sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti, diverzifikacije energetskog sektora, dekarbonizacije i jačanja sigurnosti snabdijevanja.
U predlogu sporazuma piše da će dvije strane u zajedničkim projektima imenovati jedno ili više tijela koja će da rade procjenu, sprovođenje i praćenje projekta, te da će biti ovlašćena da djeluju u ime Vlada i zaključuju posebne sporazume kako bi se projekti dodatno razrađivali.
“Ugovori, programi i sporazumi između tijela (ili njihovog potencijalnog zajedničkog preduzeća) sa Vladom Crne Gore, kao i oni zaključeni između samih tijela, sprovodiće se u potpunosti u skladu sa relevantnim zakonodavstvom Crne Gore, osim kada se radi o zakonodavstvu obiju država u oblasti koncesija, javnih nabavki, tendera, postupaka javnog nadmetanja ili bilo kojih drugih postupaka koji se odnose na koncesije, nabavke, tendere i javna nadmetanja. UAE neće biti predmet nijednog mehanizma za rješavanje sporova predviđenih ugovorima, programima i sporazumima zaključenim između imenovanih tijela UAE i Vlade. U slučaju sporova između samih tijela, nadležnost i mehanizmi rješavanja biće definisani pojedinačnim sporazumima”, piše u članu 4 dokumenta.
Planirano je i da UAE i Crna Gora za uspješno sprovođenje projekta osnuju zajednički odbor od predstavnika domaće Vlade, imenovanih tijela dviju država, ali i pododbor ako bude potrebe, kako bi birao i potvrđivao projekte, pružao podršku implementaciji.
“Sporazum će važiti pet godina i automatski će se obnavljati na uzastopne petogodišnje periode, osim ako ne bude raskinut. Svaka strana ima pravo da raskine ovaj Sporazum u bilo kom trenutku, obavještavanjem druge u pisanoj formi putem diplomatskih kanala o takvom raskidu. Sporazum prestaje da važi šest mjeseci od dana prijema takvog obavještenja. Svaki spor koji može nastati u vezi sa tumačenjem ili sprovođenjem ovog Sporazuma rješavaće se mirnim putem, kroz konsultacije ili pregovore unutar Odbora ili, ako takve konsultacije ili pregovori ne uspiju da riješe spor putem diplomatskih kanala”, piše u članu 8.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
