Eventualna blokada pristupanja Crne Gore 2028, zbog unutrašnjih političkh previranja u Evropskoj uniji (EU), mogla bi da ugasi proces proširenja na Zapadni Balkan i ostavi "crnu rupu" u Evropi, ocijenio je je za EUobzerver crnogorski diplomata i bivši ambasador u EU Bojan Šarkić.
"Bojim se da je sada ili nikada. Ako se to ne dogodi, to bi bila veoma loša poruka svima u regionu. Reakcija bi bila: 'Pogledajte ove Crnogorce. Uradili su sve što je EU od njih tražila, a šta su dobili? Ništa'", dodao je.
Šarkić je rekao da bi to potvrdilo ono što evroskeptici u regionu već govore, a to stvara plodno tlo za miješanje drugh zemalja.
"Dok je EU bila spora i nezainteresovana za proširenje, Rusija nipošto nije sjedjela skrštenih ruku, već je aktivno pokušavala da izgradi svoj uticaj u regionu", rekao je.
"Ali, sa ruskom intervencijom u Ukrajini, geopolitička situacija se dramatično promijenila... EU je shvatila da mora da učvrsti 'svoju teritoriju' u jugoistočnoj Evropi i sada ponovo postoji puna energija u procesu proširenja", dodao je.
Prema njegovim riječima, novi zamah mogao bi da se uruši ukoliko krajnje desničarska i proruski orijentisana stranka Nacionalno okupljanje pobijedi na izborima u Francuskoj u aprilu naredne godine, a krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) nastavi da jača.
Šarkić je savjetovao Podgorici da stupi u kontakt sa liderima krajnje desnice u Francuskoj i Njemačkoj, Marin Le Pen i Alis Vajdel, kao i sa aktuelnim vladama tih zemalja, kako bi svi ostali na istoj strani.
"Da sam ministar spoljnih poslova, potrudio bih se da odem i razgovaram sa tim ljudima, da im objasnim da niko ne treba da strahuje od prijema svega 600.000 ljudi [koliko ima stanovnika Crna Gora] u EU, niti da će izgubiti glasove zbog straha da ćemo se svi iseliti u Evropu", rekao je.
Šarkić smatra da i Sjedinjene Američke Države i dalje podržavaju proširenje EU, uprkos nedavnom zaokretu predsjednika Donalda Trampa prema Moskvi.
"Još ne kupujem šampanjac [da proslavim pristupanje Crne Gore]. Životno iskustvo me čini opreznim, ali zaista sam uzbuđen zbog mogućnosti da se to dogodi. Toliko smo blizu da se čini da je samo pitanje vremena kada će šampanjac poteći", dodao je.
Govoreči o regionu, Šarkić je rekao da "demokratski šok" izazvan izborima u Srbiji 25. oktobra, na kojima je smijenjen nacionalistički lider Aleksandar Vučić, znači i da će Beograd vjerovatno privremeno obustaviti miješanje u političke prilike u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
"Slavina iz Srbije, iz koje se slivao novac [regionalnim političkim saveznicima], biće zatvorena na određeno vrijeme, možda i zauvijek", rekao je.
"A ako presiječete vezu između Dodika i Vučića, onda se situacija u Bosni mijenja", rekao je Šarkić govoreći o političaru koji se zalaže za izdvajanje Republike Srpske iz BiH, uz podršku Srbije.
Istovremeno, pokret predvođen studentima, koji je preuzeo vlast u Beogradu, moraće da dobije na vremenu kako bi uspostavio kontrolu nad institucijama i strukturama iz Vučićeve ere u Srbiji. Šarkić je taj period opisao kao "haos prilagođavanja" i "predah" u srpskoj spoljnoj politici.
On je, međutim, dodao da sumnja da če da će doći do promjene politike kada je riječ o Kosovu.
"Kada se Srbija ponovo bude bavila pitanjem Kosova, sumnjam da će doći do neke značajne promjene. Sumnjam da će novo srpsko rukovodstvo biti liberalnije kada je riječ o priznavanju suvereniteta Kosova", rekao je.
Kada je riječ o BiH i Albaniji, one su morale da se pozabave sopstvenim unutrašnjim problemima.
Međunacionalne podjele između Bošnjaka i Hrvata u BiH, nastale poslije rata, i dalje su duboke, čak i 30 godina nakon ratova. Rane su i dalje tu, još su otvorene, rekao je Šarkić.
Albanija je, podsjetio je, poput Crne Gore, takođe bila među predvodnicama procesa evropskih integracija, prije nego što su u februaru izbili nasilni protesti zbog odluke premijera Edija Rame da proda zaštićeno prirodno područje porodici Tramp za izgradnju luksuznog hotela.
Šarkić je izrazio razumijevanje za Ramu, koji je bio pod pritiskom da "udovolji najmoćnijim ljudima u SAD", ali je rekao da je upotreba "prekomjerne sile" albanske policije narušila njegov politički imidž.
Šarkić je rekao da je mnogim društvima Zapadnog Balkana i dalje potrebna suštinska promjena kulture i društvenih navika.
"Ako želite da uđete u EU, a pravne tekovine EU (acquis communautaire) nalažu da otpad razvrstavate na papir, staklo i plastiku, ne možete svo smeće da bacate u isti kontejner. Morate da plaćate poreze, a ne da tražite načine da ih izbjegnete", rekao je.
Podsjetivši na bilateralne sporove u regionu koji su prepreka kandidatima na putu ka EU Šarkić je rekao da bi čak i najteži problemi u regionu - poput suvereniteta Kosova, statusa Bokokotorskog zaliva ili spora oko jezika Sjeverne Makedonije - mogli da budu riješeni po uzoru na Piranski zaliv, ukoliko postoji politička volja.
Slovenija i Hrvatska takođe nisu mogle da se dogovore o tome kako da razgraniče Piranski zaliv, ali je EU ipak nastavila pregovore o pristupanju Hrvatske, ostavljajući tu veliku prepreku za kraj, dok je konačnu odluku o Piranskom zalivu prepustila međunarodnom arbitražnom sudu.
"Nemojte zaustavljati ove zemlje [Kosovo i Sjevernu Makedoniju] na njihovom putu naprijed. Pustite ih da napreduju, a kada dođe vrijeme da postanu punopravne članice, onda razgovarajte o tome", rekao je.
On je dodao da će Crna Gora, ako pristupi EU 2028, bizi u dobroj poziciji da pomogne u rješavanju otvorenih pitanja među susjedima.
"Mi, Crna Gora, kao potencijalno najsvježija snaga unutar EU, moraćemo da učinimo sve što možemo da i ove zemlje uvedemo u Evropu. Njihove probleme razumijemo bolje od bilo koga ko dolazi izvan regiona", rekao je crnogorski diplomata za EUobzerver.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
