Penzioneri će prvi platiti ceh rasta cijena: Janković upozorava da će euro model ugroziti održivost sistema

Ukidanje namjenskog prihoda Fonda PIO moglo bi dovesti do velikog budžetskog deficita, dok bi najavljeni rast penzija mogao biti obesmišljen povećanjem cijena, kazao je za “Vijesti” Dragoljub Janković iz Udruženja penzionera “Za život dostojan čovjeka”, koji je i doktor ekonomskih nauka.

Iz ovog udruženja smatraju smatraju da će najavljeni “Euro model”, ukoliko Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostane bez namjenskog prihoda od doprinosa, ugroziti održivost penzionog sistema i učiniti isplatu penzija zavisnom od državnog budžeta i odluka Ministarstva finansija.

Ovaj model obuhvata izmjene šest finansijskih zakona koje je Vlada usvojila prošle sedmice bez javne rasprave i analiza, ali i bez saglasnosti ministra finansija. Model, između ostalog, predviđa potpuno ukidanje doprinosa ze penzijsko i invalidsko osiguranje od januara, kao i povećanje minimalne plate za radna mjesta sa osnovnim obrazovanje (I i II stepen stručne spreme) na 1.000 eura, sa srednjom školom (III i IV stepen) na 1.250 eura i sa višom školom i fakultetom na 1.400 eura.

Premijer Milojko Spajić je tada kazao da bi zbog usklađivanja sa rastom zarada prosječna penzija od aprila naredne godine bila iznad 600 eura, a sada je 550 eura.

Janković ocjenjuje da postoje stabilniji i realniji načini za povećanje primanja u okviru politike javnih finansija, kao i da bi najstarija populacija, uprkos najavljenom povećanju primanja, mogla biti suočena sa padom životnog standarda zbog očekivanog rasta cijena.

Kazao je da se njihovo Udruženje ne protivi povećanju plata i penzija, ali smatra da nije dobro da se rast zarada obezbjeđuje ukidanjem jedinog namjenskog prihoda Fonda PIO, od kojeg zavisi oko 130 hiljada penzionera.

Prema njegovoj ocjeni, bez tog prihoda mogao bi nastati deficit od najmanje četiri do pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), i da bi tada isplata penzija zavisila od odluka Ministarstva finansija, odnosno politike, što ne predstavlja održiv penzioni sistem.

On navodi da bi ukupni rashodi za penzije iznosili između 800 i 850 miliona eura, dok bi alternativni izvori finansiranja, koji su najavljeni kao zamjena doprinosa, mogli obezbijediti svega 50 do 70 miliona eura.

Među tim izvorima su suzbijanje sive ekonomije, oporezivanja dobiti po većoj stopi, oduzimanje nezakonito stečene imovine, povratak dijaspore i uštede na rashodnoj strani budžeta.

Janković procjenjuje da bi, i uz te mjere, u budžetu ostao manjak od 300 do 350 miliona eura, za koji Udruženje trenutno ne vidi drugi način finansiranja osim zaduživanja.

Zbog toga upozorava da je održivost crnogorskog penzionog sistema u velikoj mjeri ugrožena i da bi u narednim godinama mogli uslijediti teški pregovori o visini penzija.

“Dešavaju se tri promjene istovremeno: prihod Fonda ide na nulu, rashod raste jer penzije formalno, ali ne i realno prate plate i inflaciju, a zemlja je demografski stara. Prema podacima, 95 odsto penzionera već prima ispod 1.000 eura, minimum je 456, a prosjek 562 eura. Model to ne popravlja promjenom nominalne brojke koristeći staru formulu”, rekao je Janković.

On objašnjava da bi novi način finansiranja značio napuštanje dosadašnjeg Bizmarkovog sistema, zasnovanog na međugeneracijskoj solidarnosti i doprinosima zaposlenih.

Prema njegovim riječima, u Evropi postoji i Beveridžov model, koji se finansira iz poreza i državnog budžeta. Iako se taj sistem zvanično ne uvodi u Crnoj Gori, Janković smatra da će novi model od januara 2027. imati njegove karakteristike, ali bez jasno definisanih i stabilnih izvora finansiranja.

“To nije pravi Beveridž. Pravi Beveridž ima jasan iznos i stabilan porez. Pokriva sve penzionere za osnovne potrebe jednako bez obzira koliko su radili i zarađivali. Nadopunjuje se drugim institucijama kao što su privatni penzioni fondovi ili razne šeme štednje zaposlenih za starost”, kazao je Janković.

On smatra da bi Crna Gora na taj način dobila svojevrsni hibridni sistem, za koji društvo nije pripremljeno, posebno kada je riječ o dopunskim oblicima štednje za starost.

“Ovo što ćemo imati je hibrid: pravo kao da si uplaćivao, novac kao da nisi”, poručio je Janković.

On upozorava da bi novi rast cijena roba i usluga najviše mogao pogoditi najstariju populaciju, jer se penzije usklađuju sa zakašnjenjem, dok troškovi života rastu svakodnevno.

“Penzija se usklađuje sa zakašnjenjem i do 200 dana u godini, a hljeb i režije ne čekaju. Penzioner prvi plati inflaciju, posljednji dobije korekciju”, kazao je Janković.

Prema njegovoj procjeni, najavljeni rast prosječne penzije od 50 do 60 eura, nakon očekivanog povećanja cijena, realno bi mogao vrijediti svega 35 do 45 eura, dok bi efekat povećanja minimalne penzije bio još manji.

Janković smatra da bi zbog toga nominalno povećanje primanja moglo donijeti znatno manju korist penzionerima od one koju najavljene brojke sugerišu.

Sto eura za jedan zimski račun, a ne za bolji standard

Premijer Milojko Spajić najavio je da će u decembru ove godine svi penzioneri dobiti dodatnih 100 eura kao pomoć za zimu.

Janković smatra da taj iznos neće značajnije poboljšati životni standard najstarije populacije, posebno ukoliko dođe do novog rasta cijena roba i usluga.

“Jednokratnih 100 eura u decembru je jedan račun za zimu, ne standard”, kazao je Janković.

On upozorava da se penzioneri svakodnevno suočavaju sa troškovima koje teško mogu pokriti postojećim primanjima.

“Nije pitanje da li će penzioneri izdržati skok cijena, već kako biti likvidan između prvog i dvadesetog u mjesecu”, istakao je Janković.