Ulaganje 8,5 miliona nije državna pomoć: Agencija dala zeleno svjetlo za rekonstrukciju žičara na skijalištu Savin kuk

Iz Ministarstva javnih radova objasnili da će vrijednost investicije i rokovi za rekonstrukciju žičara biti poznati tek nakon definisanja projektnog zadatka, tehničkih zahtjeva i obima radova

Vlada je početkom februara obavijestila UNESCO da planiraju obnovu ski-centra “Savin kuk” u postojećim gabaritima, te da se već radi na idejnom projektu

11262 pregleda 5 komentar(a)
Žičara “2” ne radi od tragedije iz decembra 2025. godine: Savin kuk, Foto: Ministarstvo turizma
Žičara “2” ne radi od tragedije iz decembra 2025. godine: Savin kuk, Foto: Ministarstvo turizma

Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) utvrdila je da planirano ulaganje države od oko 8,5 miliona eura u rekonstrukciju žičara Savin kuk I i Savin kuk II na Žabljaku ne predstavlja državnu pomoć.

Ministarstvo javnih radova za sada još nema precizne rokove za raspisivanje tendera, početak i završetak radova, niti konačnu procjenu vrijednosti investicije. Iz tog resora su “Vijestima” pojasnili da je u toku definisanje projektnog zadatka, uz konsultacije s nadležnim institucijama zbog statusa Nacionalnog parka “Durmitor” kao dobra svjetske baštine UNESCO-a, te da će tek nakon završetka pripremnih aktivnosti biti poznati troškovi i dinamika realizacije projekta.

Vlada je početkom februara obavijestila UNESCO da planiraju obnovu ski-centra “Savin kuk” u postojećim gabaritima, te da se već radi na idejnom projektu.

Rekonstrukcija skijališta zahtijeva oprez jer se nalazi u granicama Nacionalnog parka “Durmitor”, koji je na UNESCO listi Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa od 1980. godine.

Zamjena stare opreme

Iako se u dokumentaciji koju je Ministarstvo javnih radova dostavilo Agenciji navodi da je za rekonstrukciju dvije žičare planirano oko 8,5 miliona eura, iz tog resora za “Vijesti” kazali su da će procijenjenu vrijednost investicije biti moguće preciznije utvrditi tek nakon definisanja projektnog zadatka, tehničkih zahtjeva i obima radova.

“U Opštem obrascu za prijavu državne pomoći je navedeno da Ministarstvo javnih radova planira da opredijeli direktna bespovratna sredstva u iznosu od oko 8.500.000,00 eura za ulaganje u razvoj lokalne sportske infrastrukture na teritoriji Opštine Žabljak. Planirana intervencija obuhvata rekonstrukciju tehničke infrastrukture - dvosjednih žičara “Savin kuk I” i “Savin kuk II” u okviru postojećih koridora (trasa), bez proširenja gabarita. Rekonstrukcija podrazumijeva zamjenu tehnološki zastarjele opreme novim sistemima uz povećanje bezbjednosti, kapaciteta i energetske efikasnosti. Planira se modernizacija pogonskih stanica, stubova i elektromotornih pogona, ugradnja modernih sistema za automatsko zaustavljanje, komunikaciju i nadzor, te prilagođavanje objekata licima smanjene pokretljivosti”, piše u rješenju Agencije u koje “Vijesti” imaju uvid.

Iz resora kojim rukovodi ministarka Majda Adžović su objasnili da je dobijenim rješenjem Agencije utvrđeno da planirano ulaganje u rekonstrukciju žičara Savin kuk I i Savin kuk II ne bi predstavljalo državnu pomoć, te da je time razriješeno jedno od važnih pitanja za nastavak projekta i da Ministarstvo nastavlja aktivnosti na njegovoj pripremi.

“Cilj Ministarstva je rekonstrukcija i modernizacija postojećih žičara na Savinom kuku, uz stvaranje svih neophodnih preduslova za nesmetanu realizaciju projekta. U okviru dosadašnjih aktivnosti pripremljen je programski zadatak koji je bio sastavni dio dokumentacije dostavljene Agenciji za zaštitu konkurencije, dok se trenutno radi na njegovoj daljoj razradi i definisanju projektnog zadatka, kojim će biti precizirani obim rekonstrukcije, tehnički zahtjevi i uslovi za izradu budućeg projektnog rješenja. Posebna pažnja posvećena je činjenici da se Savin kuk nalazi na području Nacionalnog parka Durmitor, koji ima status dobra svjetske baštine UNESCO-a. Ministarstvo javnih radova je u kontinuiranoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara i direktoricom Uprave, koja je ujedno zadužena za direktnu komunikaciju sa UNESCO-om. Cilj ove saradnje je da se već u fazi pripreme projektnog zadatka sagledaju svi zahtjevi zaštite područja, kako bi buduća tehnička rješenja bila razvijana u skladu s njima, a UNESCO blagovremeno upoznat sa planiranim aktivnostima”, kazali su iz ovog Vladinog resora.

Ovakav pristup posebno je važan imajući u vidu iskustva sa ranije planiranim projektom na Savinom kuku, čija realizacija nije nastavljena zbog, kako navode u ministarstvu, pitanja usklađenosti sa zahtjevima zaštite ovog područja.

“Upravo zbog tih iskustava Ministarstvo nastoji da sva pitanja koja mogu uticati na realizaciju projekta budu sagledana i razriješena već u fazi njegove pripreme. Ne želimo da dođemo u situaciju da se prvo izradi projektna dokumentacija i preuzmu finansijske obaveze, a da se tek nakon toga otvaraju pitanja usklađenosti sa zahtjevima zaštite. Opredjeljenje Ministarstva je rekonstrukcija i modernizacija postojeće infrastrukture, uz sagledavanje prostornih gabarita i kapaciteta. Cilj je da Savin kuk dobije moderne, bezbjedne i pouzdane žičare, uz puno poštovanje statusa i režima zaštite Nacionalnog parka Durmitor”, kazali su u Ministarstvu.

Prvo projekat pa radovi

Pojasnili su da će nakon definisanja projektnog zadatka biti preciziran model javne nabavke. Razmatra se mogućnost realizacije po principu “projektuj i izgradi”, koji podrazumijeva da izabrani izvođač, na osnovu jasno definisanih zahtjeva investitora, izradi tehničku dokumentaciju i izvede radove.

“I tokom izrade tehničke dokumentacije nastaviće se komunikacija sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara i, posredstvom Uprave, sa UNESCO-om, kako bi se blagovremeno sagledala usklađenost predloženih tehničkih rješenja sa zahtjevima zaštite ovog područja, prije pristupanja izvođenju radova. Kada budu definisani projektni zadatak, tehnički zahtjevi i obim radova, biće moguće preciznije utvrditi i procijenjenu vrijednost investicije, kao i okvirnu dinamiku njene realizacije. Tek nakon završetka pripremnih aktivnosti i sprovođenja potrebnih procedura moći će se govoriti o konkretnim rokovima za raspisivanje tendera, početak radova i stavljanje rekonstruisanih žičara u funkciju”, rekli su u ovom Vladinom resoru.

Ukazali su da je prioritet Ministarstva javnih radova da se projekat rekonstrukcije žičara na Savinom kuku realizuje na tehnički, ekonomski i ekološki održiv način i da upravo zato insistiraju da se sva pitanja koja mogu uticati na njegovu realizaciju razriješe prije pokretanja postupka javne nabavke, kako bi se izbjegli naknadni zastoji, dodatni troškovi i rizici po realizaciju investicije.

Žičara “Savin kuk 2” zimus nije radila zbog nesreće u kojoj je 20. decembra prošle godine, poginuo njemački državljanin Sebastijan Hertner (34), dok je teško povrijeđena njegova supruga Hanah Espandschied (30). Do incidenta je došlo kada se korpa u kojoj su bili sudarila sa drugom koja je bila prazna.

Na skijalištu su tokom zime bili u funkciji žičara “Savin kuk 1” i dva ski-lifta.

Da su liftovi i žičare na ovom ski-centru u veoma lošem stanju i jedva zadovoljavaju međunarodne sigurnosne uslove prije 15 godina je naveo u analizi “Koncept strategije razvoja zimskog turizma u Crnoj Gori” i Mihael Štajnbah. “Vijesti” su ranije objavile da u tom dokumentu piše da se mora uložiti u savremene ski-liftove ako se želi obezbijediti budućnost skijališta, jer u takvom stanju “neće moći dugo da funkcioniše”.

Više služi mještanima nego Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji

U Vladinoj informaciji o ulaganju u skijalište ‘Savin kuk’ koja je usvojena prije nekoliko mjeseci navedeno je da skijalište opslužuje u najvećem dijelu lokalno stanovništvo i ima marginalni udio u ukupnom turističkom prometu Crne Gore.

“Skijalište ima neadekvatnu putnu povezanost sa ostatkom Crne Gore, kao i sa oba aerodroma u državi. Zbog ova dva razloga (izolovanost i kratke skijaške staze) ‘Savin kuk’ ima veći značaj za lokalno stanovništvo, nego za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Iz ovog razloga smatramo da ulaganje države u skijališnu infrastrukturu ne može uticati na trgovinu između država članica, stoga se u ovom predlogu ne radi o državnoj pomoći, već o ulaganju u lokalnu insfrastrukturu”, ističe se u dokumentu.

Pogledajte još: