Sa 400 miliona eura povećati reciklažu sa 0,28 na 65 odsto: Crna Gora daleko od postavljenih ciljeva uoči ulaska u EU

Od ukupnog komunalnog otpada od 401.000 tona, lani je kroz reciklažu prošlo svega 1.145 tona Država se obavezala da će u narednih deset godina povećati stopu na 65 odsto, što bi značilo da se godišnje reciklira najmanje 260 hiljada tona otpada

1965 pregleda 2 komentar(a)
Otvorene deponije i dalje česte u Crnoj Gori: Bijelo Polje, Foto: Euromost
Otvorene deponije i dalje česte u Crnoj Gori: Bijelo Polje, Foto: Euromost

Crna Gora je u prošloj godini imala 401 hiljadu tona komunalnog otpada od čega je reciklirano 1.145 tona, odnosno 0,28 odsto ove vrste otpada je reciklirano, navedeno je u istraživanju “Stvoreni i obrađeni otpad u 2025” koji je objavila Uprava za statistiku Crne Gore.

Vlada Crne Gore je u oktobru prošle godine usvojila Državni plan upravljanja otpadom koji predviđa da se do 2035. godine poveća stopa reciklaže komunalnog otpada na 65 odsto. Komunalnim otpadom se računa otpad koji preuzmu komunalna preduzeća iz domaćinstava, uslužnih djelatnosti i drugih korisnika.

Prema ranijoj Strategiji za upravljanje otpadom Crna Gora je do 2030. godine, trebala da dođe do procenta recikliranja komunalnog otpada od 50 odsto. Ona je objavljena 2015. godine, a u njoj se nalazi podatak da je u 2013. godini reciklirano 5.809 tona komunalnog otpada ili 2,38 odsto.

Prema Monstatu u 2021. godini reciklirano je 5,6 hiljada tona ili 1,8 odsto komunalnog otpada. U 2022. godini ta količina pada na 1.021 tonu, u 2023. iznosi 1.089 tona, a u 2024. godini iznosi 1.016 tona.

Plan od prošle godine usklađen je sa novom direktivom Evropske unije koji predviđa da procenat reciklaže komunalnog otpada iznosi najmanje 65 odsto do 2035. godine. Njime se predviđa i zatvaranje i sanacija svih nesanitarnih deponija do 2030. i smanjene količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na deponije. Za postizanje svih ovih ciljeva za prve četiri godine, odnosno do kraja 2029. godine, u upravljanje otpadom treba uložiti 400 miliona eura.

Glavni cilj Plana je postavljanje temelja za efikasniji, održiviji i zdravlju ljudi i životnoj sredini prihvatljiviji sistem, koji podrazumijeva ponovnu upotrebu, reciklažu i smanjenje otpada koji završava na deponijama. Kao ključna infrastrukturna novina predviđa se uspostavljanje četiri regionalna centra za upravljanje otpadom, i to u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Baru, uz modernizaciju i širenje postojeće mreže za reciklažu i tretman otpada.

Predviđene su i obaveze i odgovornost proizvođača, u čijem se radu stvara otpad, ali je glavno sredstvo za postizanje cilja sakupljanje otpada i usklađivanje sa novim EU regulativama. Predviđaju se posebne procedure za različite vrste otpada papir, plastika, staklo. medicinski otpad, motorna vozila, električni, industrijski, rudarski otpad...

Plan predviđa i niz mjera drugih mjera jačanje inspekcija, institucionalnog nadzora nad komunalnim preduzećima i proizvođačima otpada, vođenje preciznih baza podataka,...

Prema Monstatovim podacima, u Crnoj Gori je tokom prošle godine stvoreno ukupno otpada svih vrsta od 1,32 miliona tona, od čega se 49,3 odsto ili 654 hiljade tona odnosi na otpad iz industrije, rudarstva, građevinarstva... Kao opasni otpad označeno je 317 hiljada tona ili 23,9 odsto od ukupnih količina otpada.

U 2025. godini stvoreno je 401 hiljada tona komunalnog otpada što je za 6,9 odsto više u odnosu na 2024. godinu. Komunalna preduzeća su sakupila 361 hiljadu tona, 21 hiljadu tona su deponijama predali građani, proizvođači i druga pravna lica, a 18,3 hiljade tona je količina otpada od građana koja nije uključena u sistem javnog odvoza komunalnog otpada, odnosno završila je na divljim smetlištima ili bačena negdje drugo.

Stvoreni komunalni otpad po glavi stanovnika za prošlu godinu iznosio je 644 kilograma, što je za 6,9 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Odnosno, prosječno svaki stanovnik Crne Gore dnevno napravi 1,8 kilograma komunalnog otpada.

Uslugama odvoza komunalnog otpada, kako je navedeno u izvještaju Monstata, pokriveno je 88,5 odsto stanovništa, što je tek nešto više nego godinu ranije kada je procenat iznosio 88,4. To znači da skoro 12 odsto stanovništa svoj kućni otpad odlaže ili baca mimo mjesta koja su predviđena za to.

I industrija smanjuje reciklažu

Od ukupnih količina otpada, računajući onaj koji se napravi u industriji, od 1,32 miliona tona, reciklira se 119 hiljada tona što se skoro u cjelosti odnosi na industriju, odnosno ponovo korišćenje otpada u građevinarstu, drvopreradi, prerađivačkoj industriji... To je za 30 odsto manje u odnosu na godinu ranije, jer je u 2024. godini ta količina iznosila 172,4 hiljade tona.

Prerađivačka industrija i rudastvo stvorili su prošle godine 654 hiljade tona otpada, što je za oko sedam hiljada više nego godinu ranije, dok je građevinarstvo imalo značajan pad sa 335 hiljada tona u 2024. na 230 hiljada tona u prošloj godini.

Uslužne djelatnosti lani su napravile 130 hiljada tona otpada, dok je u prethodnoj godini ta količina iznosila 103 hiljade tona.

Pogledajte još: