Postupak privatizacije Telekoma Crne Gore sproveden je u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama, što potvrđuje i cjelokupna dokumentacija, saopštio je bivši predsjednik Tenderske komisije za privatizaciju te kompanije, Branko Vujović.
Vujović je, povodom navoda koji su se pojavili u javnosti u vezi sa privatizacijom Telekoma Crne Gore, ukazao na činjenice koje potvrđuju da je postupak sproveden u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama.
“Smatram važnim da se o ovom pitanju govori na osnovu cjelokupne dokumentacije, a ne njenih izdvojenih dijelova, čije selektivno tumačenje može dovesti do pogrešnih zaključaka”, naveo je Vujović u saopštenju.
On je podsjetio da su na tender pristigle četiri ponude - MATAV je ponudio 114 miliona eura, Telekom Slovenije 93 miliona, Telekom Srbije 88,9 miliona, a Mobilkom Austrija 87 miliona eura.
“Prije svega, nije tačno da je Tenderska komisija cjelokupnu ponudu MATAV-a ocijenila kao „izrazito nepovoljnu“. Ta ocjena, navedena u izvještaju Komisije od 5. januara 2005. godine, odnosila se isključivo na predložene izmjene ugovora kojima je MATAV zahtijevao veću odgovornost države, šira prava na obeštećenje i povoljnije uslove prenosa akcija i isplate novca”, objasnio je Vujović.
Prema njegovim riječima, Komisija te zahtjeve nije prihvatila, već je MATAV-u zbog njih maksimalno umanjila broj bodova u odgovarajućem dijelu ocjenjivanja.
“Njegov investicioni program dobio je nula od mogućih deset bodova. Uprkos tome, MATAV je ostao prvorangirani ponuđač zahvaljujući najvišoj ponuđenoj cijeni”, dodao je Vujović.
On tvrdi da nijesu osnovani ni navodi da je Komisija morala automatski odbaciti njegovu ponudu.
“Pravni savjetnici Janković, Popović i Mitić jasno su predvidjeli mogućnost da Komisija rangira MATAV, pozove ga na pregovore i zahtijeva odustajanje od neprihvatljivih uslova. Tek ukoliko ponuđač to odbije, njegova ponuda mogla je biti odbačena”, kazao je Vujović.
MATAV je tokom pregovora odustao od svih zahtjeva za izmjenu nacrta ugovora, nakon čega je, uz odluke nadležnih organa, ugovor potpisan.
“Takođe, država nije garantovala MATAV-u kupovinu dvije trećine akcija Telekoma, kako se može zaključiti iz pojedinih javnih tumačenja. Taj zahtjev nije prihvaćen niti je unijet u konačni ugovor od 15. marta 2005. godine. MATAV je kupio državni paket od 51,12 odsto kapitala za 114 miliona eura, upravo onaj koji je bio predmet tendera”, naglasio je Vujović.
O uspješnosti privatizacije, kako smatra, treba suditi na osnovu konačnog ugovora i ispunjenih obaveza, a ne početnih pregovaračkih zahtjeva.
“Ugovorom su ostvareni ključni ciljevi Strategije privatizacije koju je Vlada usvojila 15. oktobra 2004. godine. Telekom je dobio strateškog evropskog partnera, a umjesto planiranih 60 miliona EUR, tokom prvih pet godina investirana su 94 miliona. Prihvaćeni su socijalni program i kolektivni ugovor, dok je za rješavanje viška zaposlenih izdvojeno 14 miliona eura, uz pojedinačne isplate do 34 hiljade eura”, precizirao je Vujović.
On je istakao da su preuzete i postojeće obaveze Telekoma prema državnim institucijama i drugim subjektima, a modernizacija mreže i uvođenje novih tehnologija doprinijeli su unapređenju telekomunikacionih usluga.
Tokom protekle dvije decenije, kroz poreze, dividende, infrastrukturna ulaganja, razvoj usluga i druge aktivnosti, ostvareni su značajni finansijski i razvojni efekti.
“Zbog svega navedenog, smatram da dokumentacija i rezultati privatizacije potvrđuju ispravnost sprovedenog postupka. Javna rasprava o privatizaciji Telekoma jeste legitimna, ali mora biti zasnovana na cjelovitim činjenicama, a ne selektivnom tumačenju dokumenata i zaključcima koji ne odgovaraju njihovoj stvarnoj sadržini”, zaključio je Vujović.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA



