Iako preduzeća čiji je osnivač Opština Bar već trideset dana ne žele da zvanično odgovore kako planiraju da se “izbore” s najavljenim “Euro modelom”, iz nacrta budžeta lokalne samouprave za narednu godinu proizilazi da će to “pokriti” Opština jer planira da za svoja preduzeća i ustanove izdvoji 8,7 miliona eura - 3,27 miliona (60 odsto) više u odnosu na ovu godinu, kad je za to namijenjeno 5,44 miliona eura.
Iz većine barskih preduzeća, među kojima su Komunalne djelatnosti, Vodovod i kanalizacija, Sportsko-rekreativni centar, “Lovstvo”, “Kuća maslina”, Parking servis, kao i iz lokalnog javnog emitera Radio Bar, javne ustanove Kulturni centar i Turističke organizacije Bar nisu odgovorili na pitanja koja su im “Vijesti” uputile sredinom oktobra, a koja se odnose na finansijske posljedice najavljene primjene “Euro modela” i kako će to, između ostalog, uticati na njihovo poslovanje.
Odgovore su dostavili iz “Možure”, preduzeća koje rukovodi deponijom, dok su pojedini direktori u telefonskom razgovoru naveli da nisu u mogućnosti da odgovore bez saglasnosti Opštine ili partije ispred koje su izabrani za tu poziciju. “Vijestima” su neki potvrdili da tu dozvolu nisu dobili iz DPS-a, čiji član Dušan Raičević šefuje opštinom.
Pojedini rukovodioci preduzeća su nezvanično kazali da će, bez pomoći lokalne samouprave, njihovo poslovanje biti upitno, kao i da ne znaju hoće li biti u poziciji da redovno isplaćuju sve radnike, posebno jer se radi “o malim preduzećima”. Oni su tvrdili da su o svemu obavijestili Opštinu, koja im je tražila preliminarne procjene i računice povećanih zarada.
Zbog toga je redakcija uputila pitanja direktno Raičevićevom kabinetu, o efektima i posljedicama koje će primjena ovog programa Vlade imati na “njihova” preduzeća, ali uprkos molbama, i uz navode direktora, nisu odgovorili na novinarski upit.
Najviše za vodovod i komunalno
U Nacrtu odluke o budžetu za 2027. godinu se vidi značajno povećanje novaca koji su namijenjeni za redovno finansiranje preduzeća i ustanova.
Ukupno planiranih 8,7 miliona eura predstavlja oko 12,8 odsto budžeta Opštine za narednu godinu, koji je projektovan na 68,15 miliona eura. Poređenja radi, ovogodišnjih 5,44 miliona eura za iste transfere činilo je oko 8,3 odsto budžeta od 65,85 miliona.
Najveća povišica predviđena je za Komunalne djelatnosti koje vodi Stevo Pejović (Socijaldemokrate) i Vodovod i kanalizaciju na čelu s Mladenom Đuričićem (DPS), kojima je planirano po 1,2 miliona eura više nego ove godine pa se samo na ta dva preduzeća odnosi 2,4 miliona eura, odnosno gotovo tri četvrtine ukupnog povećanja transfera.
Za Komunalne djelatnosti u narednoj godini planirano je ukupno 3,315 miliona eura, od čega 3,3 miliona za redovno finansiranje i 15 hiljada za tretiranje palmi. Ove godine za to preduzeće predviđeno je 2,115 miliona eura, odnosno 2,1 milion za redovnu dotaciju i 15 hiljada za palme.
Za Vodovod i kanalizaciju sredstva se utrostručuju - s ovogodišnjih 600 hiljada na 1,8 miliona eura u 2027. godini. Za to preduzeće u budžetu za 2026. predviđeno je 500 hiljada eura za isporuku vode iz sistema Regionalnog vodovoda i 100 hiljada za atmosfersku kanalizaciju, a obje stavke zadržane su u istim iznosima i u nacrtu za narednu godinu, ali je dodatno planirano 1,2 miliona eura za redovnu dotaciju preduzeću.
Više novca planirano je i za Kulturni centar čija je direktorica Aleksandra Grabež (SD), kojem se transfer povećava s 870 hiljada eura u 2026. na 1,2 miliona u narednoj godini.
Sportsko-rekreativni centar koji vodi Božidar Janković (DPS) naredne godine trebalo bi da dobije 800 hiljada eura, 190 hiljada ili 31 odsto više od ovogodišnjih 610 hiljada, dok je za “Lovstvo”, na čelu s Markom Brnjadom (DPS) planirano 600 hiljada eura, naspram 420 hiljada u 2026.
Za Radio Bar, čiji je direktor Ivan Jovović, u nacrtu budžeta predviđeno je ukupno 505 hiljada eura, odnosno 105 hiljada više nego ove godine. Od planiranog iznosa 490 hiljada odnosi se na redovnu dotaciju, a 15 hiljada na obaveze prema PAM-u. U ovogodišnjem budžetu za redovno finansiranje emitera opredijeljeno je 388 hiljada eura, uz dodatnih 12 hiljada za PAM, odnosno ukupno 400 hiljada eura.
Veća izdvajanja predviđena su i za “Kuću maslina” koju vodi Marija Markoč (DPS) a kojoj se transfer povećava sa 150 hiljada na 240 hiljada eura.
Bez povećanja zaparking servis
Samo za jedno preduzeće iznos ostaje nepromijenjen - Parking servis kojim rukovodi Nikica Purlija (DPS) trebalo bi da dobije 95 hiljada eura, kao i ove godine.
U tom preduzeću Purlija je i jedina zaposlena, uz Odbor direktora čiji članovi primaju nadoknadu, pa su to ujedno bili i najveći troškovi preduzeća koje je osnovala Skupština opštine Bar krajem 2023. godine, a zvanično je registrovano u avgustu 2024, ali je njegov početak naplate parkiranja godinama odlagan.
U toj godini “Parking servis” je prihodovao isključivo iz opštinskog budžeta - 95 hiljada, dok su mu rashodi od kraja avgusta do kraja decembra iznosili 25.611 eura.
Iako mu je za 2026. iz opštinskog budžeta opredijeljeno svega 95 hiljada, “Parking servis” je u svom programu rada za ovu godinu projektovao ukupne rashode od 881 hiljadu eura. Računali su na ukupne prihode od 915 hiljada eura, od čega 750 hiljada iz sopstvene djelatnosti, 95 hiljada iz opštinskog budžeta i 70 hiljada prenesenih sredstava. Te projekcije zasnovane su na pretpostavci da će biti ispunjeni uslovi za početak naplate parkinga što se do danas nije desilo.
Purlija je u više navrata ukazivala da preduzeće ne može početi da obavlja djelatnost za koju je osnovano bez dodatne finansijske, tehničke i kadrovske podrške Opštine Bar, a na sjednici lokalnog parlamenta u februaru ove godine tvrdila je da preduzeće s godišnjom dotacijom od 95 hiljada eura, odnosno oko osam hiljada mjesečno, ne može obezbijediti ni minimalne uslove za početak operativnog rada.
Za Javnu ustanovu Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju “Barsko sunce”, koja je formalno osnovana krajem prošle godine, ali još nije počela s radom, i u 2027. planirano je 150 hiljada eura. Kako su “Vijesti” ranije pisale, otvaranje Dnevnog centra, prvobitno najavljeno za novembar 2024. godine, kasni zbog problema s priključenjem objekta na elektroenergetsku mrežu i neriješenih imovinsko-pravnih pitanja, iako su građevinski radovi završeni.
Jedino smanjenje izdataka među navedenim korisnicima budžeta Opštine odnosi se na Zavod za prostorno planiranje, za koji je u narednoj godini planirano svega hiljadu eura, dok je ovogodišnjim budžetom bilo predviđeno 30 hiljada. Izdvajanja za to preduzeće tako se smanjuju za 29 hiljada eura, mada ono još postoji samo na papiru, bez organa, rukovodstva i zaposlenih.
“Možuri” treba 220 hiljada eura
Regionalna sanitarna deponija “Možura”, čiji je direktor Senad Arabelović (DPS), odgovorila je na pitanja o finansijskim posljedicama primjene “Euro modela”, a prema preliminarnim procjenama, godišnji rashodi za zarade mogli bi da porastu za najmanje 220 hiljada eura, sa sadašnjih oko 850 hiljada na više od 1,07 miliona eura u 2027. godini.
To preduzeće se od svog osnivanja finansira isključivo iz sopstvenih prihoda a dosad nijesu koristili sredstva osnivača ni za redovno poslovanje ni za investicije. Ipak, kako su kazali redakciji, zbog očekivanog povećanja troškova zarada i značajnih investicionih potreba, već su se obratili Opštini, kao jednom od osnivača (pored Opštine Ulcinj), i upoznali je s mogućim finansijskim posljedicama “Euro modela”. Namjeravaju da zatraže podršku osnivača za dio investicija planiranih u 2027. godini, ali konkretan iznos još nisu utvrdili.
U odgovorima dostavljenim 21. oktobra iz “Možure” su naveli da trenutno imaju 42 zaposlena i da su, prema preliminarnoj analizi, zarade najvećeg dijela radnika niže od najavljenih iznosa minimalnih zarada za odgovarajuće kategorije kvalifikacija ali ne mogu sa sigurnošću da utvrde na koliko zaposlenih će se povećanje neposredno odnositi, jer konačni uslovi i način obračuna nijesu precizno definisani.
Dodatni izazov predstavlja potreba da se usklade i zarade ostalih zaposlenih, kako bi se očuvale razlike u primanjima prema stručnoj spremi, složenosti poslova i nivou odgovornosti, a prema njihovim procjenama, primjena “Euro modela” zahtijevaće najmanje 220 hiljada eura dodatnih sredstava godišnje, ali ne isključuju mogućnost da konačni trošak bude i veći.
Bez podrške odlažu ulaganja, moguće i povećanje cijena?
Iz preduzeća ističu da pripremu finansijskog plana za 2027. godinu otežava nedostatak preciznih informacija i zvaničnih smjernica o načinu primjene reforme te iako su već sproveli preliminarnu analizu, očekuju da će zbog većih rashoda za zarade morati da preraspodijele planirana sredstva i veći dio sopstvenih prihoda usmjere na zaposlene.
To bi, kako upozoravaju, moglo da ograniči finansiranje drugih poslovnih i razvojnih aktivnosti, naročito nabavke neophodne opreme, unapređenja infrastrukture i modernizacije sistema upravljanja otpadom.
U “Možuri” navode da trenutno posluju stabilno i da ne očekuju da će povećanje troškova zarada ugroziti redovno poslovanje, izvršavanje obaveza ili kontinuitet pružanja usluga. Ali smatraju da će se dodatno finansijsko opterećenje negativno odraziti na njihove investicione mogućnosti.
Zbog toga planiraju da od osnivača zatraže finansijsku podršku za realizaciju dijela investicionih aktivnosti a ukoliko je ne dobiju, mogli bi da odlože pojedina ulaganja koja smatraju neophodnim za unapređenje efikasnosti i kvaliteta rada.
Iz preduzeća su poručili i da će nastojati da cijene usluga zadrže na postojećem nivou, kako povećane troškove ne bi prenijeli na korisnike i građane, ali ne isključuju mogućnost korekcije cijena ukoliko se pokaže da je to jedini način da očuvaju dugoročnu finansijsku stabilnost i obezbijede odgovarajući nivo funkcionisanja sistema upravljanja otpadom.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA