Raičević: Opština nema zaostalih dugovanja, Bar zaslužuje status grada

Predsjednik Opštine Bar Raičević je saopštio da je ta lokalna samouprava juče isplatila posljednju ratu obaveza prema Ministarstvu finansija, u iznosu od milion eura

3354 pregleda 7 komentar(a)
Raičević, Foto: Marija Pešić
Raičević, Foto: Marija Pešić

Opština Bar od juče - 19. novembra nema zaostalih dugovanja, nakon što je od 2018. godine izmirila gotovo 29 miliona eura obaveza iz prethodnog perioda, saopštio je predsjednik tamošnje lokalne samouprave Dušan Raičević (Demokratska partija socijalista - DPS) na današnjoj konferenciji za novinare.

Raičević je istakao da ovo znači početak novog razvojnog poglavlja grada, a ocijenio je i da Bar zaslužuje status grada, koji predviđa novi Zakon o lokalnoj samoupravi, i dodao da je razduživanje Opštine svakako dobar korak u tom pravcu, mada je naglasio da dugovanja uprave koju vodi nijesu bila direktno prema državi.

Raičević je saopštio da je Opština Bar juče isplatila posljednju ratu obaveza prema Ministarstvu finansija, u iznosu od milion eura, čime je okončan višegodišnji proces otplate naslijeđenih dugovanja.

"Zvanično, od 19. novembra 2026. godine, Opština Bar nema zaostalih dugovanja. Kad kažem da nema zaostalih dugovanja, mislim na činjenicu da smo, zaključno s jučerašnjim danom, dug Opštine Bar smanjili za gotovo 29 miliona eura", poručio je.

Dušan Raičević
foto: Marija Pešić

Prema Raičevićevim riječima, obaveze su izmirivane u kontinuitetu od avgusta 2018. godine, a taj proces nijednog trenutka nije ugrozio tekuću likvidnost lokalne uprave niti realizaciju aktivnosti planiranih opštinskim budžetima.

Najveći dug prema MF za kredit KfW banke

Govoreći o strukturi naslijeđenih obaveza, Raičević je naveo da je najveće finansijsko opterećenje predstavljalo dugovanje po osnovu kreditnih aranžmana iz 2005, 2006. i 2007. godine, koje je država Crna Gora zaključila s Njemačkom razvojnom bankom KfW.

Po tom osnovu, kako je saopštio, Opština Bar je od 2018. godine isplatila 17.726.554 eura.

Značajan dio naslijeđenih obaveza odnosio se i na reprogram poreskog duga, zaključen s Ministarstvom finansija (MF) 2015. godine, kojim su bila obuhvaćena dugovanja za poreze i doprinose na zarade zaposlenih u lokalnoj upravi i opštinskim javnim preduzećima, a za izmirenje tih obaveza, kako je rekao, izdvojeno je 3.055.307,47 eura.

Opština je, prema riječima Raičevića, izmirila i 905.000 eura duga Komunalnog preduzeća prema DOO "Možura", dok je za obaveze prema Fondu za obeštećenje, nastale po osnovu prodaje zemljišta na Maljeviku, isplaćeno ukupno 3.979.735 eura.

Raičević je posebno ukazao na visinu kamata koje je lokalna uprava morala da plati po osnovu tog dugovanja.

Dušan Raičević
foto: Marija Pešić

"Opština Bar je u prethodnom periodu platila više od dva miliona eura samo na ime kamata prema Fondu za obeštećenje", istakao je Raičević i kazao da ta obaveza datira iz 2007. godine, a da je pravosnažnom presudom iz 2010. godine utvrđeno da Opština, pored glavnice, mora platiti i pripadajuće kamate.

Podsjetio je da je zakonska obaveza lokalne uprave bila da Fondu za obeštećenje uplati deset odsto ukupne prodajne vrijednosti zemljišta na Maljeviku.

Među naslijeđenim finansijskim opterećenjima pomenuo je i obaveze po osnovu izdatih mjenica za kreditne aranžmane zaposlenih u prosvjeti i zdravstvu, vezane za izgradnju stambenog objekta A6, kao i dugovanje od 762.000 eura po osnovu nabavke vatrogasnog vozila.

Opština se, kako je naveo, suočavala i sa sudskim sporovima, među kojima je izdvojio spor vrijedan milion eura, koji se odnosio na zemljište na Žukotrlici.

Za eksproprijaciju zemljišta 15,5 miliona eura

Prvi čovjek Bara kazao je i da je Opština Bar od 2018. godine za eksproprijaciju zemljišta neophodnog za realizaciju planskih dokumenata izdvojila ukupno 15,5 miliona eura te da su ta sredstva prenesena na poseban račun Ministarstva finansija, na kojem se trenutno nalazi više od 7,6 miliona eura.

Ispričao je da je riječ o novcu obezbijeđenom za eksproprijaciju zemljišta, a realizacija preostalih obaveza zavisi od postupanja nadležnih državnih organa.

Raičević je naglasio da su naslijeđene obaveze izmirivane u izuzetno složenim ekonomskim okolnostima, uključujući pandemiju koronavirusa, ekonomsku krizu izazvanu ratom u Ukrajini i druge poremećaje koji su uticali na javne finansije.

Dušan Raičević
foto: Marija Pešić

Uprkos tome, tvrdi da otplata dugova nije dovela u pitanje redovno funkcionisanje lokalne uprave i ocijenio da lokalna samouprava ima "finansijsku potentnost".

Izmirenje naslijeđenih dugovanja, prema ocjeni predsjednika Opštine Bar, stvara uslove za pokretanje novog investicionog ciklusa, a Raičević je poručio i da je visok stepen zaduženosti prethodnih godina ograničavao mogućnost Opštine da finansira razvojne projekte kroz kreditne aranžmane s finansijskim institucijama.

"Izmirenjem ovih obaveza stvoreni su preduslovi da Opština Bar pokrene novu razvojnu etapu. Naslijeđena dugovanja su nas u određenoj mjeri onemogućavala da značajnije pokrenemo investicione cikluse, posebno kroz kreditne aranžmane", kazao je.

Najavio je da će se budući razvojni projekti finansirati kombinovanjem sredstava opštinskog budžeta, mogućih kreditnih zaduženja i podrške države kroz kapitalni budžet, a istakao je i da je u prethodnom periodu zabilježen značajan rast opštinskog budžeta, posebno od 2023. godine.

Pohvalio se i činjenicom da se kroz nacrt budžeta za narednu 2027. godinu planiran rekordan iznos sredstava, više od 68 miliona eura i dodao da je Opština Bar, zahvaljujući povoljnijoj finansijskoj situaciji, pojedine obaveze prema Ministarstvu finansija izmirila i prije rokova predviđenih ponuđenim modelima reprograma.

Raičević: Uslov za dobijanje statusa grada je diskriminatorski

Na pitanje "Vijesti" da li izmirenje dugovanja može doprinijeti tome da Bar dobije status grada, kako to propisuje novousvojeni Zakon o lokalnoj samoupravi, Raičević je ocijenio da pojedini uslovi propisani Zakonom o lokalnoj samoupravi dovode opštine u neravnopravan položaj.

"Lično smatram da je uslov koji je definisan Zakonom o lokalnoj samoupravi diskriminatorski, zato što opštine dovodi u neravnopravan položaj", kazao je Raičević i ukazao na potrebu da se razjasni kako će Ministarstvo finansija i Ministarstvo javne uprave tretirati dugovanja nastala po osnovu kredita KfW banke.

Prema njegovom tumačenju, nije riječ o klasičnom zaduženju Opštine prema kreditorima, jer je država zaključivala kreditne aranžmane, dok je lokalna uprava bila korisnik sredstava, uz obavezu njihove otplate.

Raičević je naveo da Opština Bar još od 2020. ili 2021. godine nema neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa, a smatra da je zakonodavac, prilikom definisanja uslova za sticanje statusa grada, prvenstveno imao u vidu upravo takvu vrstu poreskih dugovanja.

"Da li će se obaveze po osnovu kredita KfW banke tretirati kao dugovanje koje bi spriječilo Opštinu Bar da u naredne dvije godine ostvari pravo na status grada, koji Baru apsolutno pripada, ostaje da vidimo", rekao je Raičević i poručio da će lokalna uprava nastaviti aktivnosti usmjerene ka tome da Bar dobije status grada, ocjenjujući da je Opština pokazala sposobnost da preuzima i dio obaveza koje su tradicionalno u nadležnosti države.

Kao primjer naveo je subvencionisanje boravka djece u javnim predškolskim ustanovama, čime je roditeljima omogućeno da ne plaćaju vrtić, kazavši da je Opština "preuzela ulogu roditelja" u tom slučaju, ali je dodao i da će biti mogućnosti da u narednom periodu na sebe preuzmu još više obaveza.

Ostvarenje budžeta već premašilo 102 odsto

Govoreći o tekućem finansijskom poslovanju, Raičević je saopštio da je ostvarenje budžeta Opštine Bar na dan 15. novembra premašilo 102 odsto, a takvi rezultati, prema njegovim riječima, ukazuju na to da će 2026. godina biti rekordna kad je riječ o ostvarenju budžetskih prihoda.

Posebno je izdvojio naplatu poreza na nepokretnosti, navodeći da je finansijska disciplina građana značajno doprinijela stabilnosti lokalnih finansija.

"Naplata prihoda premašila je sva naša očekivanja, posebno kada je riječ o naplati poreza na nepokretnosti. Zato upućujem veliku zahvalnost našim sugrađanima, odnosno vlasnicima nepokretnosti koji redovno izmiruju svoje obaveze", kazao je Raičević.

Objasnio je da je poreska politika Opštine Bar zasnovana na širenju obuhvata poreskih obveznika, umjesto na kontinuiranom povećavanju poreskog opterećenja, a cilj takvog pristupa, kako je naveo, je stabilna naplata sopstvenih prihoda, uz nastojanje da poreska zaduženja građana ne rastu iz godine u godinu.

Povoljnim budžetskim rezultatima, dodao je, doprinijela je i intenzivna investiciona aktivnost na području opštine, naročito kroz prihode od naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.

Ipak, Raičević je upozorio da najavljene izmjene zakonskih rješenja koja uređuju finansiranje lokalnih samouprava, posebno moguće smanjenje ustupljenih prihoda, mogu predstavljati izazov za opštinske budžete u narednom periodu ali, urkos tome, uvjeren je da je barska opština uspostaila održiv finansijski sistem.

Konferenciji za medije su priustvovali i Damir Rašketić, potpredsjednik Opštine Bar, Ivana Backović, sekretarka Sekretarijata za finansije, Svetlana Mijač, rukovoditeljka Odjeljenja za budžet i Aleksandra Vučinić, šefica Trezora.

Pogledajte još: