Povećanje minimalnih zarada, koje je Vlada najavila od januara naredne godine, moglo bi da donese i veće školarine na pojedinim privatnim fakultetima. Univerzitet Adriatik ne isključuje mogućnost poskupljenja zbog očekivanog rasta troškova rada, dok Univerzitet Donja Gorica (UDG) garantuje da studenti neće plaćati više nego što je utvrđeno prilikom upisa. Univerzitet Mediteran i državni Univerzitet Crne Gore (UCG), na kome su prema Zakonu o visokom obrazovanju osnovne studije besplatne, eventualne promjene naknada razmatraće u redovnim procedurama.
Prema najavljenom Vladinom “Euro modelu”, od 1. januara 2027. minimalne neto zarade iznosile bi od 1.000 do 1.400 eura, zavisno od nivoa obrazovanja koji radno mjesto zahtijeva. Iako se najavljuje i smanjenje poreskog opterećenja rada, pojedini univerziteti očekuju povećanje rashoda za zaposlene, što otvara pitanje buduće cijene studiranja.
Prema objavljenim cjenovnicima za studijsku 2026/2027. godinu, školarine na osnovnim studijama privatnih univerziteta u Crnoj Gori kreću se od oko 1.500 do 2.800 eura godišnje, zavisno od fakulteta, studijskog programa i načina plaćanja.
Najava “Euro modela” otvorila je i šire pitanje mogućeg poskupljenja proizvoda i usluga zbog povećanja troškova poslovanja. Prema podacima Monstata, godišnja inflacija u oktobru iznosila je 5,9 odsto, dok su cijene na mjesečnom nivou porasle 0,5 odsto. Dio privrednika već je najavio povećanje cijena zbog očekivanih većih izdataka za zaposlene, a o mogućim korekcijama govorili su i predstavnici pojedinih uslužnih djelatnosti.
Dok državni UCG za promjene cijena školarina mora dobiti zeleno svjetlo osnivača - Vlade, privatne ustanove to čine u skladu sa svojim pravilima.
Adriatik ne isključuje poskupljenje
Iz Univerziteta Adriatik iz Bara za “Vijesti” su kazali da bi najavljeno povećanje minimalnih zarada moglo da utiče na troškove poslovanja visokoškolskih ustanova, a samim tim i na cijenu studiranja.
Na tom univerzitetu svaki fakultet u njegovom sastavu samostalno odlučuje o visini školarine, zbog čega bi eventualna poskupljenja mogla da se razlikuju od fakulteta do fakulteta.
“Evidentno je da će najavljena primjena ‘Euro modela’ uticati na troškove poslovanja visokoškolskih ustanova, što se može odraziti i na povećanje visine školarina. U ovom trenutku, dok ne budemo u potpunosti upoznati sa svim efektima njegove primjene, nijesmo u mogućnosti da predvidimo eventualne izmjene visine školarina za naredni period”, naveli su iz Adriatika.
To znači da poskupljenje za sada nije izvjesno, ali ni isključeno. Na univerzitetu još nemaju procjene mogućih novih iznosa školarina, niti su najavili kada bi eventualne izmjene mogle da stupe na snagu.
UDG neće povećavati iznose školarina
Za razliku od Adriatika, Univerzitet Donja Gorica poručuje da studenti neće plaćati veće školarine zbog najavljenog povećanja zarada zaposlenih.
Iz UDG-a su “Vijestima” kazali da je za studente i njihove porodice važno da unaprijed znaju koliko će ih školovanje koštati, zbog čega cijena utvrđena prilikom upisa ostaje nepromijenjena do završetka studija.
Naglašavaju, međutim, da će primjena “Euro modela” povećati finansijsko opterećenje univerziteta i uticati na ranije planirane rashode.
“Primjena Euro modela za Univerzitet znači značajno povećanje troškova zarada, što neposredno utiče na ranije utvrđene finansijske planove i razvojne prioritete. Podržavamo unapređenje materijalnog položaja zaposlenih, ali smatramo da takve mjere treba da prate analiza njihovih ekonomskih efekata i dijalog sa institucijama i privredom na koje se odnose, kako bi rast zarada bio usklađen sa finansijskom održivošću i konkurentnošću”, naveli su iz UDG-a.
Poručuju da će povećane izdatke za zaposlene morati da usklade sa ostalim obavezama, ali i ulaganjima u kvalitet nastave, naučnoistraživački rad i razvoj novih studijskih programa.
“Univerzitetu je važno da, uz ispunjavanje svih obaveza prema zaposlenima, sačuva mogućnost kontinuiranog ulaganja u kreiranje prilika za lični i profesionalni razvoj studenata i studentkinja, kvalitet nastave, naučnoistraživački rad i razvoj novih obrazovnih programa”, poručili su iz UDG-a.
Mediteran odlučuje pred upis
Na Univerzitetu Mediteran još nijesu odlučivali o školarinama za narednu studijsku godinu, pa se ne može govoriti ni o eventualnom poskupljenju zbog “Euro modela”.
Iz te ustanove objašnjavaju da se sadašnji iznosi odnose na studente koji su prvi put upisali studijsku 2026/2027. godinu, dok će odluka o školarinama za narednu generaciju biti donesena neposredno prije početka upisnog roka.
“Odluku o visini školarine za svaku studijsku godinu donosi Upravni odbor Univerziteta ‘Mediteran’ Podgorica. Upravni odbor Univerziteta odluku o visini školarine za narednu studijsku godinu donosi neposredno prije početka organizacije prvog upisnog roka”, naveli su iz Mediterana.
Na tom univerzitetu zbog toga još ne mogu da procijene da li će povećanje troškova rada uticati na buduću cijenu studiranja.
“U ovom trenutku nijesu definisani niti usvojeni novi iznosi školarina, pa Univerzitet trenutno ne raspolaže informacijama o eventualnim izmjenama visine školarina od 1. januara 2027. godine, uključujući i izmjene koje bi mogle biti povezane sa primjenom ‘Euro modela’”, kazali su iz Mediterana.
UCG čeka primjenu modela
Ni na državnom Univerzitetu Crne Gore za sada nije pokrenuta procedura izmjene naknada za studiranje. Iz UCG-a su “Vijestima” objasnili da odluku o naknadama donosi Upravni odbor, na predlog fakulteta, a da se eventualne promjene po pravilu razmatraju u septembru, za narednu studijsku godinu.
Trenutno, kako tvrde, nije pripremljena nova odluka o izmjeni naknada, niti je takav dokument u proceduri donošenja.
S obzirom na to da se UCG finansira dominatno iz državnog budžeta, za eventualne promjene potrebna je i saglasnost osnivača, odnosno Vlade, koja odlučuje i o broju studenata koji se finansiraju iz državnog budžeta i daje prethodnu saglasnost za raspisivanje konkursa za upis.
Vlada može propisati i posebne uslove korišćenja budžetskih sredstava koji se odnose na školarine i druge studentske naknade.
“Razmatranje eventualnih izmjena visine naknada za studiranje zavisiće od daljih okolnosti i eventualnog uvođenja i primjene pomenutog modela. S obzirom na to da on još nije uveden, u ovom trenutku ne postoje osnovi za utvrđivanje njegovih eventualnih implikacija na visinu školarina”, naveli su iz UCG-a.
Za razliku od privatnih univerziteta, osnovne studije na UCG-u besplatne su od studijske 2017/2018. godine, nakon izmjena Zakona o visokom obrazovanju. Od studijske 2020/2021. uvedene su i besplatne master studije po reformisanom modelu. Studenti doktorskih studija na javnim ustanovama plaćaju naknadu za studiranje, ali toga mogu biti oslobođeni ukoliko imaju status saradnika u nastavi.
Osnovne studije od 500 do 2.800 eura godišnje
Na Univerzitetu Crne Gore (UCG) redovne osnovne i postdiplomske studije su besplatne. Studenti osnovnih studija koji ne ostvare najmanje 45 ECTS kredita pri upisu naredne godine plaćaju 250 eura po semestru na većini programa, odnosno 500 eura na studijama umjetnosti i arhitekture. Doktorske studije koštaju 750 eura po semestru, odnosno 1.500 eura godišnje.
Na Univerzitetu Mediteran školarina na osnovnim studijama iznosi 1.760 eura ako se uplati odjednom, 1.870 eura u dvije rate ili 1.960 eura ako se plaća mjesečno.
Godina osnovnih studija na Fakultetu za pomorstvo i turizam u Baru, koji posluje u okviru Univerziteta Adriatik košta 1.500 eura, uz popust od deset odsto za jednokratno plaćanje, čime se cijena smanjuje na 1.350 eura. Cijene na drugim fakultetima u sastavu Adriatika mogu se razlikovati.
Najskuplji među programima su Međunarodno hotelijerstvo i menadžment i Primijenjena psihologija na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), gdje godišnja školarina iznosi 2.800 eura, odnosno 2.900 eura ako se plaća u tri rate. Za ostale osnovne studije na UDG-u godišnja školarina iznosi 2.200 eura, odnosno 2.300 eura uz plaćanje u ratama.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA