Ministarstvo finansija ove godine neće za potrebe finansiranje manjka u državnoj kasi emitovati obveznice na stranom tržištu.
To je zvanično rečeno juče "Vijestima" u resoru kojim rukovodi ministar Darko Radunović.
Plan ministarstva je da se nedostajući novac obezbijedi zaduživanjem kod domaćih i stranih banaka.
"Ministarstvo finansija nema u planu emitovanje obveznica na inostranom tržištu ove godine. Prvenstveno je planirano zaključenje aranžmana sa ino i domaćim kreditorima. U toku su pregovori prilikom kojih će se definisati iznosi i uslovi zaduženja", saopštili su iz Ministarstva.
Kako su objasnili, po završetku pregovora biće poznato o kojim iznosima zaduženja je riječ i koliko će biti zaduženje kod domaćih, a koliko kod stranih banaka.
"Na osnovu toga će se definisati dalje aktivnosti, ako bude postojala dodatna potreba da se obezbjedi novac”, kazali su u ministarstvu.
Prema ovogodišnjem budžetu državnoj kasi nedostaje 455 miliona eura za podmirenje svih troškova u ovoj godini, od čega je plan da se 354,3 miliona obezbijedi iz inostranstva, dok od domaćih banaka namjerava da pozajmi 100 miliona eura. Od ukupnog iznosa 221 milion je za vraćanje dugova, 200 za autoput od Eksim banke a 34 miliona za fiskalnu rezervu, od čega je već ugovoreno 15 miliona kod Sosijete Montenegro banke.
"Vlada se može zadužiti za finansiranje deficita, servisiranje duga, kapitalnog budžeta i stvaranja fiskalne rezerve za 2017. u bruto iznosu do 455 miliona eura, koji će biti obezbijeđen kroz emisiju obveznica na stranom tržištu, izdavanje domaćih obaveznica i državnih zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i stranim finansijskim institucijama", definisano je Zakonom o budžetu za ovu godinu.
Vlada je prošle godine u martu emitovala na stranom tržištu obveznice u iznosu od 300 miliona eura na period od pet godina po kamatnoj stopi od 5,75 odsto. Stručna javnost, uključujući i međunardne finansijske institucije (Svjetska banka) ocijenila je da je ta kamata prilično visoka.
Država će po osnovu kamata za tu emisiju euroobveznica platiti za pet godina 85 miliona eura, odnosno 17 miliona godišnje. Od tih 300 miliona 180 miliona je iskorišćeno za refinansiranje emisije iz 2011. godine. Iz Ministarstva finansija prošle godine nijesu naveli ko su kupci posljednje emisije.
Prema prošlogodišnjoj analizi hrvatskog Inter kapitala, visoka kamatna stopa na euroobveznice Crne Gore posljedica je javnog duga države koji se povećava.
Crna Gora je do marta prošle godine četiri puta emitovala euroobveznice, a ukupno zaduženje po tom osnovu, prema podacima o državnom dugu za devet mjeseci prošle godine, bilo je 966 miliona eura. Prema posljednjim projekcijama Ministarstva finansija, javni dug na kraju 2016. godine iznosi 2,48 milijardi eura ili 66,6 odsto BDP-a.
Euroobveznice su emitovane prvi put 2010. godine, kada je u septembru prodata kompletna emisija od 200 miliona eura po kamatnoj stopi od 7,875 odsto. U aprilu 2011. je bila i druga emisija euroobveznica, vrijednih 180 miliona eura, uz fiksnu kamatu od 7,25 odsto. U maju 2014, treći put su emitovane euroobveznice, vrijednosti 280 miliona eura, a prodate su uz kamatu od 5,375 odsto. U martu 2015. realizovana je emisija euroobveznica od 500 miliona eura, sa kamatnom stopom od 3,875 odsto.
"Po osnovu kamata na prethodne petogodišnje euroobveznice plaćeno je oko 136 miliona eura", kazali su ranije iz Ministarstva finansija.
Da li će banke imati manje novca za kredite privredi?
Vlada je nakon prošlogodišnjeg rebalansa budžeta na domaćem tržištu emitovala obveznice vrijedne 100 miliona eura, od čega su banke kupile 80,4 miliona po kamati od četiri odsto.
Uz to, manjak u državoj kasi nadoknađivan je i tako što su banke kupovale državne zapise.
Privrednici posljednjih nekoliko kriznih godina, kao jedan od razloga za nedostupnost novca na domaćem bankarskom tržištu, navode i to što im je Vlada “konkurencija” jer banke radije finansiraju manjak u državnom budžetu, nego što će dati kredite privredi .
Bonus video:
