Brine ih što politika u Crnoj Gori utiče na sudstvo

“Nekažnjivost, političko favorizovanje, nepotizam i selektivna gonjenja su česta”, navodi Heritidž
7 komentar(a)
Vlada Crne Gore, Foto: Vlada Crne Gore
Vlada Crne Gore, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 18.02.2017. 15:23h

Crna Gora je na ovogodišnjoj listi globalnih ekonomskih sloboda američke Heritidž fondacije zauzela 83. poziciju od 180 rangiranih zemalja, sa 62 boda ili 2,9 poena manje u odnosu na 2016. U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, Crna Gora bilježi pad za 18 mjesta.

U prošlogodišnjem izvještaju Crna Gora je bila 65. na listi od 178 zemalja.

U novom izvještaju za Crnu Goru se navodi da je umjereno slobodna i zabrinjavajuće su vladavina prava, javna potrošnja i finansijsko zdravlje. Kao oblasti gdje je postignut značajniji uspjeh navedeni su sloboda trgovine i poreska politika.

“Uprkos postignutom napretku, ekonomske slobode u Crnoj Gori i dalje su ograničene zbog nedostatka institucionalne posvećenosti jakoj zaštiti vlasničkih prava i efikasnih mjera protiv korupcije. Sudski sistem ostaje ranjiv na politička uplitanja i neefikasnost”, ocijenjeno je u izvještaju.

Politizacija sudstva je dugogodišnji problem. Korupcija je rasprostranjena u zdravstvu, obrazovanju i na svim nivoima vlasti, uključujući sprovođenje zakona.

“Nekažnjivost, političko favorizovanje, nepotizam i selektivna gonjenja su česta”, navodi Heritidž.

U odnosu na prethodni izvještaj, gori rezultat Crna Gora je ostvarila u oblasti biznis, fiskalne i slobode rada, kao i u oblasti slobode trgovine. Slabiji rezultat zabilježen je i u oblasti poreskih opterećenja i javne potrošnje, dok nije bilo promjena kod efikasnosti sudstva, fiskalnog zdravlja i finansijske slobode. Napredak je zabilježen u pravima vlasništva, integritetu vlade i slobodi investiranja.

Povrede žiga i autorskih prava ističu se kao značajan problem na tržištu odjeće i obuće, kao i nelicencirani softveri.

Navodi se da su prethodne reforme smanjile neke rigidnosti tržišta rada, ali ima prostora za dalja poboljšanja.

“Sada kada je nakon bankrota, prodata fabrika aluminijuma KAP, Vlada se nada da će prodati ostale gubitničke kompanije u većinskom državnom vlasništvu, ali pronalaženje kupaca za njih biće teško”, smatraju u Heritidžu.

Podsjećaju da je trgovina izuzetno važna za crnogorsku privredu - vrijednost izvoza i uvoza zajedno iznosi 104 odsto BDP-a.

“Prosječna primijenjena carinska stopa je 2,6 odsto. Postoji nekoliko formalnih prepreka za strane investicije, a mnogi državna preduzeća su privatizovana. Finansijski sektor, iako mali i nerazvijen, postaje konkurentniji, a nivo učešća stranih banaka i investicija je značajan”, navodi se u izvještaju.

Od zemalja regiona, od Crne Gore su bolje rangirane Albanija i Kosovo.

Bonus video: