Crna Gora treba da bude bankarska destinacija kao Švajcarska i privuče što više međunarodnih banaka koje posluju po bazelskim standardima i valorizuju investiciono bakarstvo i elektronski platni promet kroz evropske direktive, ocijenio je predsjednik Atlas grupe Duško Knežević.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da ima nekoliko ponuda za svoje banke Atlas i Invest i da bi dolazak neke velike investicione banke bio vrlo značajan i za međunarodni imidž Crne Gore i privlačenje novih direktnih stranih investicija.
“Tim bankama cilj ne bi bio otvaranje filijala i poslovanje na lokalnom tržištu, već bi Crnu Goru učinile finansijskom destinacijom za međunarodne transakcije, finansijske servise i platne institucije. Komparativna prednost Crne Gore u ovom smislu su euro i niske korporativne takse i porezi, kao i mediteranska pozicija. Međutim, za valorizaciju ovih potencijala neophodno je poboljšanje transportne infrastrukture, kao i reforme u obrazovanju. Za Crnu Goru ovo bi značilo privlačenje značajnog, automatski oporezovanog kapitala i otvaranje novih radnih mjesta“, kazao je Knežević koji je početkom decembra dobio prizanje za liderstvo Centra za transatlantske odnose odnose Johns Hopkins Univerziteta u Vašingtonu.
Posljednjih mjeseci se pominju preuzimanja na bankarskom tržištu, da li je vam je neko nudio da kupi Atlas banku?
U posljednjih par mjeseci bilo je više interesovanja za dokapitalizaciju i otkup akcija Atlas banke. U ovom trenutku još nijesmo donijeli konačnu odluku, imamo nekoliko ponuda i najbliže smo dogovoru sa Južnoafričkim fondom koji je zainteresovan i za Atlas i Invest banku, ali i za učešće u realizaciji velikih turističkih projekata iz portfolija Atlas grupe.
Jedan dio medija već nekoliko godina piše da ste u ozbiljnim finansijskim problemima i da je jedan od uzroka sukob sa vlašću u Crnoj Gori. Koliko u tom ima istine?
Jedan od velikih problema našeg društva je politizacija svih pojava, nalaženje političke namjere, ili češće zavjere, u svemu. Ova naša sociološka karakterisika zna da optereti poslovanje, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu.
Vlast i biznis su međuzavisni partneri čiji odnosi bitno određuju prosperitet jednog društva. Moji odnosi sa vlašću su uvijek korektni i profesionalni. U protekloj deceniji poslovanja u Crnoj Gori značajnu podršku i razumjevanje imao sam od Vlade i naročito od g. Đukanovića, koga bih posebno izdvojio u smislu stimulisanja ekonomskog razvoja i modernizacije ekonomije. Imali smo i njegovu značajnu podršku u dovođenju stranih investitora, kao i u promociji Crne Gore kao investicione destinacije.
Ako i postoje nerazumijevanja, ona nisu posljedica loših namjera već različitih metoda, prioriteta ili ciljeva. I to je sasvim normalna pojava, jedino djeluje problematično kroz prizmu zlonamjernih skandal fabrikanata koji su, nažalost po društvo, takođe svakodnevna pojava. Oni zastupaju određene interesne grupe koje kroz kontrolu tabloida, spinovanje i pravljenje lažnih sukoba pokušavaju da utiču na javni i ekonomski život i skrenu pažnju sa realnih problema društva.
Da li je raskid ugovora za Bolnicu u Meljinama posljedica tog sukoba? Da li ste podnijeli tužbu protiv Vlade zbog Meljina?
Ne. Bolnica Meljine došla je u sadašnju situaciju zbog neadekvatnog prethodnog menadžmenta, zloupotrebe menadžerskih ovlašćenja i konfliktnih interesa, kao i loše komunikacije i saradnje sa resornim ministarstvom u prošlom sazivu.
Konzorcijum vlasnika je prinuđen da preko suda zaštiti svoja prava i interese iz privatizacionog ugovora za Centar vojno medicinskih ustanova Meljine. U tom smislu preduzete su određene radnje jer veliku odgovornost što se toliko kasnilo sa realizacijom investicionog ciklusa snose i drugi subjekti koji su posredno ili neposredno učestvovali u čitavom postupku. Prije svega mislim na partnere koji su se povukli odmah po preuzimanju imovine, lokalnu upravu i državne organe.
Nakon preuzimanja imovine centra Meljine bili smo prinuđeni da tražimo izmjenu planske dokumentacije. Tadašnja lokalna administracija pune dvije godine je odugovlačila usvajanje planskog dokumenta za Meljine u vremenu kada smo imali dogovorenog strateškog partnera koji je nakon toga napustio projekat. Obavještenje o raskidu privatizacionog ugovora, konzorcijumu vlasnika dostavljen je nakon pet godina pregovaranja oko izmjene planske dokumetacije i aneksa. Tokom čitavog perioda obezbjeđivali smo sredstva za plate i ostala davanja predviđena Socijalnim programom za zaposlene, zbog čega je bolnica morala da se kreditno zadužuje i zalaže imovinu jer prihodi važećeg ugovora sa Fondom zdravstva nisu pokrivali ni 50 odsto rashoda.
Već više od godinu u ozbiljnim smo pregovorima za strateško partnerstvo sa vodećom turskom zdravstvenom grupacijom Acibadem. Nadamo se da će novi ministar imati razumijevanja i podržati saradnju koja bi bila najbolji izlaz za postojeću situaciju - i za Vladu i za konzorcijum investitora Bolnice Meljine, kao i za potencijalnog partnera sa kojim Crna Gora kroz Fonda za zdravstveno osiguranje sarađuje još od 2013.
Kako kao doktor ekonomije gledate na stanje u crnogorskoj ekonomiji? Koji su, prema vašem mišljenju glavni problemi zbog čega naša ekonomija i dalje zaostaje za evropskim?
U protekloj deceniji Crna Gora ostvarila je značajan napredak. Sprovedene su reforme koje značajno doprinose poboljšanju poslovnog ambijenta i većoj atrktivnosti Crne Gore za strane investicije. Ali, dvocifreni budžetski deficit, ogromna zavisnost od uvoza, visoki javni dug, kao i standard građana koji je daleko od evropskog ukazuju da naša ekonomija još značajno zaostaje za evropskom. Jedan od načina da se to promijeni su reforme poput uvođenja MIFID regulativa za finansijske servise i investiciono bankarstvo kao i PSD elektronskog platnog prometa. Na ovaj način postali bismo atraktivna destinacija za investicione finansijske institucije, velike međunarodne fondove i investiciono bankarstvo.
Ako imamo u vidu da fondovi danas na svjetskim tržištima predstavljaju glavni izvor kapitala, Crna Gora bi sa ovakvom strategijom mogla da se pozicionira kao regionalni finansijski centar, omogući zapošljavanje i usavršavanje naših kadrova u novim i traženim profesijima finansijskih tržišta. Ostvarili bismo i značajne poreske prihode od transakcija, koji bi bili automatski naplativi od svake transakcije. U ovom kontekstu bi za Crnu Goru dobar primjer mogle biti Malta i Kipar, zemlje sa takođe razvijenim turizmom.
Poslujete i na Kipru i tamo često boravite. Šta Crna Gora može da nauči od Kipra?
Kipar je primjer da imamo veliku šansu i u valorizaciji brodskog transporta. Sa razvijenim sistem prodaje usluge registracije transportnih brodova pod kiparskom zastavom, brodski sektor trenutno doprinosi sa milijardom eura budžetu Kipra. Imajući u vidu da se do 90 odsto svjetske trgovine odvija brodskim transportom, zatim poziciju Crne Gore, potencijal Luke Bar, kao i kroz Porto Montenegro osvojen imidž jahting destinacije, ovo bi mogla biti šansa za značajno ostvaranje novih prihoda.
Smatram da nismo dovoljno ušli u tehnološku trku. Digitalna ekonomija je jedna od najbrže rastućih u svijetu, globalni giganti iz ove oblasti značajne aspekte svojih poslovanja lociraju u zemlje sa atraktivnim ambijentom za poslovanje. Irska je uspjela da to iskoristi i od zemlje koja je prije 7 godina bila na rubu bankrota sada ima najveću stopu rasta BDP-a u EU. Pri tom je uspjela da zaustavi trend odliva mozgova i vrati svoje mlade stručnjake, što je izazov sa kojim se suočava Crna Gora, kao i većina zemalja zapadnog Balkana.
Da li je svjetska kriza jedini uzrok problema crnogorske ekonomije ili se dio krivice može pripisati i Vladi koja prvo nije reagovala adekvatno da se zaštiti od krize?
Vlada je na vrijeme uvidjela moguće posljedice svjetske ekonomske krize i usmjerila se na privlačenje kapitala i investicija sa alternativnih tržišta. Danas imamo značajne investicije iz UAE, Katara, Rusije, Azerbejdžana i Kine. Takođe, napredak u EU i NATO integracijama rezultira povećanjem povjerenja međunarodnog tržišta i time prvlačanjem stranih investicija. Mislim da je više moglo da bude urađeno u pravcu diverzifikacije ekonomije. Uz uvođenje novih finansijskih regulativa, imamo odličnih primjera u regionu kako u izazovnom i konkurentnom okruženju ostvariti održiv razvoj. Slobodne zone za lake industrijske pogone i tehnološke parkove su obogatili makedonsku privredu, koja i u godinama krize bilježi značajan rast BDP-a. Sa sprovedenom strategijom privlačanja međunarodnih kompanija i efikasnom administracijom ova zemlja uspjela je da se pozicionira među top 10 zemalja svijeta prema posljednjem “Doing Business” izvještaju Svjetske banke. U susjednoj Albaniji imamo odličan primjer za podsticanje rasta malih i srednjih preduzeća tako što su ta preduzeća ili oslobođena poreza na dobit ili je on smanjen.
Postoji li opasnost da crnogorska ekonomija bankrotira, s obzirom na rastući javni dug, budžetski deficit...?
Rastući budžetski deficit i zaduživanje jeste uvijek zabrinjavajuće, ali ne mora da znači bankrot. Imamo slučajeve i mnogo kritičnijih zaduženja, poput Italije i Grčke, koja nisu rezultirala bankrotom. Sve zemlje Zapadnog Balkana su vrlo zadužene. Hrvatska, čiji je spoljni dug porastao napreko 50 milijardi eura je najzaduženija, slijedi Slovenija sa preko 40 milijardi, dok je sa oko dvije milijarde Crna Gora ipak na začelju liste. Prednost Crne Gore je i liderska pozicija u regionu po rastu BDP-a. Međutim, Slovenija i Hrvatska kao članice EU, mogu dozvoliti sebi toliki dug, posmatrano u odnosu na BDP, jer u slučaju problema u izmirivanju obaveza mogu da očekuju podršku EU, koja je u sličnim situacijama već intervenisala u Grčkoj, Irskoj, Portugalu, Kipru i Španiji.
Prema parametrima MMF-a, projektovani javni dug Crne Gore će na kraju tekuće godine iznositi 75,5 odsto BDP-a, a budžetski deficit 12,1 odsto BDP-a. Zabrinjavajući je i spoljnotrgovinski deficit gdje je pokrivenost uvoza izvozom 14,9 odsto. Sa ovim Crna Gora dolazi u poziciju da se prihodi koji dolaze od direktnih stranih investicija, turizma i izvoza izliju kroz veliki neusklađen uvoz.
Kako ocjenjujete poslovni ambijent u CG? Da li su uslovi za sve jednaki?
Očite su intencije ka poboljšanju poslovnog ambijenta, čemu bitno doprinose i strani investitori. Ali i dalje nam treba manje birokratizma i više predvidljivosti i konzistentnosti. Ne treba nam slabija, već jača, centralizovana i efikasnija državna administracija, ujednačenje praksi u lokalnim upravama, pojednostavljenje komplikovane i skupe administrativne procedure. Neefikasna administracijai biznis barijere već su nas koštali gubljenja stranih investicija poput UAE projekta Kraljičina plaža i Plavi horizonti Katari Diara. To nije samo gubljenje neophodnih prihoda za naš budžet, već i ugrožavanje potencijalnih prihoda kroz poljuljani imidž investicione destinacije.
Crna Gora je mala zemlja sa otvorenom ekonomijom i to je s jedne strane prednost, a može biti ograničavajući faktor za lokalne biznise u konkurenciji sa regionalnim i međunarodnim korporacijama. U tom smislu treba više uraditi na strategiji, obrazovanju i fondovima za preduzetništvo, jačanju klaster udruženja...
U visokokonkuretnoj i nestabilnoj svjetskoj ekonomiji, vrlo je bitno naći načina da se zaštite domaći proizvođači i investitori. Jer, bez razvoja domaće ekonomije i bez povjerenja u preduzetništvo nemoguća je stabilnost i održiv razvoj. U tom kontekstu očekujem podršku od Vlade i premijera Markovića crnogorskim preduzetnicima.
Nelojalna konkurencija dodatno degradirala medijsko tržište
Šta će biti sa Atlas televizijom, namjeravate li da je prodate ili zatvorite s obzirom na probleme?
Svjesni važnosti medija kao jedne od bitnih institucija društva, sa osnivanjem Atlas televizije i radija nije nam namjera bila da pravimo profitabilni biznis, već da, kroz fer i profesionalni medij, doprinosemo vrijednostima koje smatramo važnim za javni interes i evropsku, modernu i transparentnu Crnu Goru. Smatram i da smo za deset godina RTV Atlas doprinijeli ostvarenju i promovisanju tih pravih vrijednosti u društvu. Aktuelni trendovi na tržištu čine neodrživim sadržajno kvalitetan i profesionalni crnogorski komercijalni mediji koji je fer prema svim stranama javnog života, koji cijeni tačnu i objektivnu informaciju, bavi se ozbiljnim i društveno bitnim temama, a ne skandalimai jeftinom zabavom. Nelojalna konkurencija dodatno je degradirala krizom značajno oslabljeno medijsko tržište. A RTV Atlas nastala je preuzimanjem Sky TV, prve komercijalne televizije u Crnoj Gori, govorimo o crnogorskom mediju sa dvije decenije tradicije. Radimo na novoj koncepciji koja će biti prilagođena uslovima na tržištu i novim medijskim trendovimai naći ćemo načina da vrijednosti koji smo i do sada zastupali promoviše u novom okruženju i novom obliku - multimedijalnoj HD tehnologiji, video portalu i sve uticajnijim društvenim mrežama.
Za ACFX traže rješenje sa regulatorom
O kompaniji ACFX zbog obaveza prema kiparskoj Komisiji za hartije od vrijednosti i zbog monitoringa koji se sprovodi nijesmo u mogućnosti da dajemo konkretne odgovore.
Naš tim finansijskih i pravnih stručnjaka intenzivno radi na rješavanju nastale situacije.
Mislim da ćemo do sredine 2017. godine uspjeti da sa regulatorom i klijentima nađemo zajedničko rješenje.
Bonus video:
