Borba protiv sive ekonomije doprinijela povećanju prihoda

On je dodao da je država prošle godine naplatila dio poreskog duga od 45 miliona eura, kroz povećanje učešća u vlasništvu Elektroprivrede (EPCG)
71 pregleda 16 komentar(a)
Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević
Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 25.03.2015. 19:38h

Efikasna borba protiv sive ekonomije je, uz mjere fiskalne konsolidacije i ostvareni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), dala značajan doprinos povećanju prihoda i poboljšanju fiskalnih parametara, saopštio je predsjednik Vlade, Milo Đukanović.

„Mjere koje je preduzela Vlada rezultirale su značajnim napretkom na planu suzbijanja neformalne ekonomije, koji je evidentan kroz unaprijeđenu fiskalnu disciplinu poreskih obveznika i ojačanu svijest o negativnim posljedicama sive ekonomije“, rekao je Đukanović na premijerskom satu.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Srđana Milića, kazao da su zahvaljujući tim mjerama prihodi budžeta u 2013. godini povećani 10,4 odsto i da je pozitivan trend naplate nastavljen i u prošloj godini.

Đukanović je saopštio da je prošle godine, prema preliminarnim podacima, naplaćeno 1,35 milijardi eura izvornih prihoda budžeta, 8,7 odsto više nego 2013. godine.

On je naveo da je fiskalna konsolidacija bila usmjerena i na rashodnu stranu budžeta i da su po tom osnovu su, u 2013. i prošloj godini, ostvarene uštede od 5,66 miliona eura.

„I pored uspješno realizovanih aktivnosti i ostvarenih rezultata, postoji potreba daljeg intenziviranja rada u cilju podsticaja formalizacije sive ekonomije i poboljšanja konkurentnosti privrede i ekonomskog razvoja“, poručio je Đukanović.

On je dodao da je u ovoj godini definisan ambiciozan plan suzbijanja neformalne ekonomije, s osloncem na unaprijeđenje edukacije i snaženje međuinstitucionalne saradnje. Akcenat će, kako je kazao, biti i na unaprijeđenju regulative, u smislu smanjenja prostora za izbjegavanje plaćanja poreskih obaveza i pojačan nadzor u osjetljivim oblastima, prije svega tržišta rada i prometa duvanskih proizvoda.

Đukanović je saopštio da je poreski dug pod stalnom pažnjom Vlade i da nadležne institucije u kontinuitetu preduzimaju operativne mjere za njegovo smanjenje.

On je podsjetio da ukupan poreski dug iznosi 420 miliona eura, od čega se oko 180 miliona eura odnosi na likvidirana i preduzeća u stečaju, dok se oko 25 miliona odnosi na firme koje faktički ne obavljaju djelatnost.

„Takva struktura poreskog duga ukazuje na realnu nemogućnost njegove naplate u cjelini. U dijelu naplativog duga, Poreska uprava i ostale nadležne institucije preduzimaju intenzivne mjere za njegovu naplatu“, rekao je Đukanović.

On je dodao da je država prošle godine naplatila dio poreskog duga od 45 miliona eura, kroz povećanje učešća u vlasništvu Elektroprivrede (EPCG).

Đukanović je saopštio da je Vlada definisala održiv reprogram poreskih obaveza opština na duži rok, vodeći računa o finansijskim problemima sa kojima se suočavaju pojedine jedinice lokalne samouprave i potrebi naplate njihovog nagomilanog poreskog duga, koji iznosi blizu 90 miliona eura.

„Imajući u vidu efekte koje dostignuti nivo poreskog duga ima po fiskalne parametre i stanje javnih finansija uopšte, Vlada će nastaviti sa aktivnostima na obezbjeđenju pretpostavki za punu primjenu zakonskih normi i redovno izmirivanje propisanih obaveza svih obveznika“, kazao je Đukanović.

Zaduživanje države, prema njegovim riječima, realizuje se u skladu sa godišnjim zakonima o budžetu i uzrokovano je činjenicom da se još suočavamo sa deficitom u javnim finansijama i potrebom otplate ranije formiranih dugova.

Budžetom za ovu godinu je, kako je naveo Đukanović, planirano zaduživanje od 500 miliona eura, od čega će 398 miliona biti iskorišćeno za rearanžiranje dospjelih obaveza po ranije uzetim kreditima, a 29 miliona za pokrivanje budžetskog deficita. Ostatak sredstava trebalo bi da bude usmjeren za fiskalnu rezervu.

„Na tom planu ostvaren je izuzetan napredak kroz nedavno uspješno okončanu emisiju euroobveznica, tokom koje je Crna Gora uspjela da, u periodu od tri godine, smanji cijenu zaduživanja više nego duplo, sa 7,85 odsto na 3,875 odsto“, saopštio je Đukanović.

On smatra da će to doprinijeti smanjenju troškova kamata u državnom budžetu i omogućiti da se ušteda usmjeri na saniranje budžetskog deficita i otvaranje prostora za pružanje podrške ekonomskom rastu.

Đukanović je podsjetio da je Vlada na početku mandata inovirala i pokrenula politike suzbijanja sive ekonomije i fiskalne konsolidacije u cilju otklanjanja neregularnosti na tržištu i stabilizovanja javnih finansija.

„Iako su neke od mjera bile veoma nepopularne, potvrdila se njihova opravdanost, tako da danas možemo reći da su doprinijele uspostavljanju veće regularnosti na tržištu, povećanju javnih prihoda i, posljedično, smanjenju budžetskog deficita“, rekao je Đukanović.

On je podsjetio da je Vlada početkom 2013. godine formirala Komisiju za suzbijanje sive ekonomije, čiji su se prioriteti, definisani godišnjim akcionim planovima, odnosili na oblasti koje karakteriše najveći stepen percepcije sive ekonomije, odnosno tržište rada, promet akciznih proizvoda, neevidentiranje prometa i neizdavanje fiskalnih računa.

Đukanović je dodao da je usvojen Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja, kojim je unaprijeđen poreski sistem, kroz regulisanje pravnih praznina i stvaranje normativnih pretpostavki za veći poreski obuhvat i efikasniju naplatu prihoda.

„Izmjenama Zakona o poreskoj administraciji pojednostavljene su procedure za plaćanje poreskih obaveza i stvorene pretpostavke za efikasnije pružanje usluga poreskim obveznicima“, saopštio je Đukanović.

On je naveo da su istovremeno data šira ovlašćenja poreskom organu za preduzimanje adekvatnih mjera u slučajevima evidentiranja neregularnog poslovanja, poput oduzimanja imovine i zabrane poslovanja. Značajna novina Zakona se, kako je rekao, odnosila na davanje ovlašćenja poreskom organu da, po nalogu tužioca, sprovodi istražne radnje u slučajevima kada postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo utaje poreza.

Đukanović je kazao da je rađeno i na unaprijeđenju kaznene politike u cilju jačanja discipline poreskih obveznika.

„Povećani su iznosi novčanih kazni za određene poreske prekršaje, ne zbog ostvarenja većih budžetskih prihoda tim putem, već u cilju kvalitetnijeg poštovanja poreskih propisa i ažurnog izvršavanja poreskih obaveza“, rekao je Đukanović.

Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, smatra da je neophodno da se shvati da će račun za sve ono što danas uradi izvršna ili zakonodavna vlast, sjutra stići svim građanima.

„Moramo zajedno raditi na tome da ono što imamo raspoređujemo na način koji će moći da traje. Mislim da to ne radimo i da često kratkoročno razmišljamo o tim problemima i zato dug može narasti do pola budžeta“, rekao je Krivokapić.

On je dodao da je to nepojmljivo za poreske uprave u drugim zemljama, ali da je moguće da se u Crnoj Gori to dogodilo zbog „raznih događaja“.

„Zato nam treba dobar dijalog, kako bi se vidjelo šta je moguće naplatiti, šta je realno naplatiti i šta se može brzo naplatiti ili faktoringu prodati. Suština je da dođemo do novca“, poručio je Krivokapić.

Bonus video: