Brković preko Ivanovića zakazao dva odbora da mu otpišu dugove - Vijesti.me
JEDAN OD NAJVEĆIH PORESKIH DUŽNIKA U CRNOJ GORI

Brković preko Ivanovića zakazao dva odbora da mu otpišu dugove

Pet “Vektrinih” firmi za poreze dužno 17,6 miliona, a sama “Vektra Jakić” po više osnova 8,9 miliona. DRI utvrdila da im je Uprava za šume smanjivala obaveze nepravilnim obračunom. Četiri njegove firme krše ugovor o reprogramu, ali nema prinudnih mjera

Pomaganje i praštanje dugova nema granica: Brković i Ivanović u “Vektri Jakić” 2016. godine
Pomaganje i praštanje dugova nema granica: Brković i Ivanović u “Vektri Jakić” 2016. godine (Foto: Gov.me)

Na zahtjev jednog od najvećih poreskih dužnika u Crnoj Gori Dragana Brkovića, čije firme duguju državi 17,6 miliona eura, za sjutra je zakazana zajednička sjednica skupštinskih odbora za poljoprivredu i ekonomiju, što je bez presedana u istoriji crnogorskog parlamenta jer se nešto slično nikada do sada nije desilo.

Brković je u dopisu predsjedniku odbora za poljoprivredu Petru Ivanoviću sam predložio i dnevni red “da mu se pomogne u spornom tumačenju koncesionih ugovora”, na osnovu kojih Poreska uprava sada mora da mu naplati dug jer ne poštuje obaveze iz ugovora o reprogramiranju duga.

Molba ovog biznismena bila je bio dovoljan razlog Petru Ivanoviću da zatraži zajedničku sjednicu odbora, na što je pristao i predsjednik odbora za ekonomiju Predrag Sekulić. Ivanović je na sjednicu pozvao i predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Uprave za šume, Poreske uprave i Državne revizorske institucije, iako im, prema informacijama “Vijesti”, uz poziv nije podijelio ni materijal.

“Molim Vas da u skladu sa nadležnostima skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, temeljnom i cjelovitom raspravom, pomognete u rješavanju spornih pitanja vezanih za tumačenje koncesionih ugovora na relaciji Vladini resori - Vektra Jakić, kako bi stvorili uslove da tu najveću fabriku na sjeveru države uposlimo punim kapacitetom, što je u skladu sa svim vladinim politikama u ekonomskoj oblasti. Izuzetno bi cijenili da se rasprava u vašem odboru održi prije isteka kalendarske godine”, naveo je Brković, kao izvršni direktor “Vektre Jakić”, u pismu Ivanoviću napisanom 19. novembra a koje je u Skupštini zavedeno 12. decembra.

Prema podacima sa “crne liste” Poreske uprave, “Vektra Jakić” je na kraju oktobra za koncesije i opšte poreze dugovala 7,39 miliona eura, dok je za poreze i doprinose na zarade dužna još 1,26 miliona eura. Iz kompanije sada tvrde da im nijesu dobro obračunate koncesije za sječu šume, iako su prošle godine potpisali reprogram duga kojim su u tom trenutku priznale iznos te obaveze prema državi koja od tada raste.

Prema Zakonu o reprogramu, potpisnici ugovora, moraju redovno da plaćaju rate i dug i nove obaveze inače će Poreska uprava pokrenuti prinudnu naplatu za cijeli iznos duga a ako ni ona ne omogući naplatu pokreće stečaj. Prema polugodišnjem izvještaju Uprave za šume “Vektra Jakić” uopšte nije plaćala obaveze za koncesiju za tih šest mjeseci. U julu ove godine “Vektra Jakić” je ukupno Poreskoj upravi po svim osnovama dugovala 8,54 miliona a u oktobru je dug narastao na 8,92 miliona, ali i pored rasta duga nije uvedena prinudna naplata ni pokrenut stečaj. I ostale Brkovićeve kompanije Vektra Boka, Vektra Montenegro, Vektra Nord i Vektra Optel su uvećavale dug, što znači da nijesu poštovale reprogram, ali je stečaj pokrenut samo kod Vektre Nord koja, kako je utvrdio stečajni upravnik, više nema nikakvu imovinu niti novca na računu. Ukupan dug ovih pet Brkovićevih firmi u julu je iznosio 17 miliona, a do kraja oktobra je narastao za 600 hiljada.

Krajem novembra direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša je najavio da će u prvom kvartalu pokrenuti stečaj prema svim dužnicima od kojih ne mogu naplatiti potraživanja i da će biti riječ o oko hiljadu firmi.

“Vektra Jakić” ima sa Upravom za šume potpisan ugovor o eksploataciji, uzgoju i preradi drvnih sortimenata na period od 30 godina, sa prosječnim godišnjim etatom od 140.000 metara kubnih bruto drvne mase, raspoređene na 13 gazdinskih jedinica koje zauzimaju ukupnu površinu od 58.932 hektara, što predstavlja oko 17 odsto površina državnih šuma raspoloživih za korišćenje. Ugovor je potpisan u aprilu 2007. godine. “Vektra Jakić” se od jula 2013. nalazi u stečaju kroz reorganizaciju.

Državna revizorska institucija je u izvještaju o efikasnosti obračuna i naplate prihoda od korišćenja šuma, objavljenom u februaru ove godine, utvrdila da je Uprava za šume nepravilno obračunavala koncesione naknade “Vektri Jakić” u periodu od 2007. do 2012. godine i tako neosnovano umanjila javni prihod za iznos od 1.670.409 eura, kao i da je sa tom praksom nastavila 2013, 2014. i 2015. godini umanjivši obračun za još 897.747 eura. Iz DRI navode da je Uprava za šume koncesionu naknadu umanjivala za posebnu naknadu tretirajući posebnu naknadu dijelom koncesione naknade. Podsjećaju da su zaključkom Vlade od 25.12.2008. godine koncesionari koji su potpisali ugovor o privatizaciji šumsko-drvoprerađivačkih preduzeća, oslobođeni plaćanja posebne naknade do isteka roka važenja koncesionog ugovora, pod uslovom da poštuju obaveze o investicionim ulaganjima i socijalnim programima iz ugovora o privatizaciji. DRI navodi i da nijesu dobili na uvid dokumenta na osnovu koje bi se mogao uvjeriti da su koncesionari ispunili te obaveze.

Popović: Naplaćuju nam i ono što još nijesmo posjekli

Član menadžmenta kompanije “Vektra Montenegro” Milić Popović, kazao je juče „Vijestima“ da je njihov zahtjev za parlamentrarno saslušanje posljedica „različitog tumačenja koncesionog ugovora “Vektre Jakić” i obračuna koncesionih naknada, po tom osnovu“.

„I Uprava za šume, i Poreska uprava, i ministar poljoprivrede već godinama obračunavaju posebne koncesione naknade iako je “Vektra Jakić” ispunila i investicioni i socijalni program. Vlada je 2009. donijela zaključak kojim se kompanijama u drvopreradi, koje su ostvarile investicioni plan, ne obračunavaju posebne koncesione naknade. “Vektra Jakić” je po nalazu revizora za 2008. već ispunila investicioni i socijalni program, ali od te godine do danas se, ipak, obračunavaju posebne koncesione naknade i po tom osnovu opterećuje poslavanje firme“, istakao je Popović.

Milić Popović
Popović(Foto: Arhiva "Vijesti")

On tvrdi da im Uprava za šume obračunava koncesionu naknadu za ukupan iznos koji im je odobren za sječu iako nijesu toliko posjekli.

On smatra da „država treba da naplati sve što joj pripada prema koncesionom ugovoru i da je jedino pravedno tumačenje da se naplati ono što su posjekli i obradili. „Ukoliko bi došlo do sravnjenja obaveza iz Koncesioniog ugovora, a shodno našim zahtjevima, ispostavilo bi se da “Vektra Jakić” nema dugovanja po osnovu koncesionih naknada prema državi“, tvrdi Popović.

Kako je Ivanović do sada pomagao propale projekte “Vektre”

Petar Ivanović je bio ministar poljoprivrede od decembra 2012. do maja 2016. godine. On je sa “Vektrom Jakić” u decembru 2015. godine potpisao ugovor koji je toj kompaniji omogućio da dobije kredit od tri miliona dolara za pokretanje fabrike peleta. U tom trenutku “Vektra Jakić” se nalazila u stečaju kroz reorganizaciju i imala je dug za koncesije od 1,8 miliona eura. Prema izvještaju DRI već na kraju naredne godine dug je povećan na 3,4 miliona eura.

Ivanović je u januaru 2016. godine kazao da je “Vektra Jakić” preuzela novac od tog kredita jer je obezbijedila kvalitetan koleteral “koji nije opterećen nikakvim hipotekama od bilo koje banke”. Za sve kredite iz ovog projekta Vlada je garantovala fondu iz Abu Dabia. Već u aprilu 2016. godine, kada su u “Vektri Jakić” organizovali svečani početak rada fabrike, za goste ambasadorku Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Hafsi al Ulama, ministra poljoprivrede Petra Ivanovića i novinare, desio se skandal. Vreće peleta koju su bili prikazane u fabrici imale su naljepnicu “Vektra Jakić”, ali je ispod nje otkrivena druga koja se odnosila na fabriku peleta iz Andrijevice.

Vektra
“Vektrine” naljepnice na tuđim vrećama peleta(Foto: Gov.me)

Ivanović je i “Vektri Nord” pomogao da 2013. godine dobije garanciju od Investicionog razvojnog fonda od 2,9 miliona eura za pokretanje proizvodnje, iako od 2010. godine nije plaćao doprinose za radnike. Ivanović je te 2013. godine posjetio fabriku i hvalio investitora. Međutim, ubrzo prestaje sva proizvodnja, imovina je rasprodata a račun se od 2014. nalazi u neprekidnoj blokadi. Prije mjesec je i zvanično uveden stečaj. Radnici potražuju oko 50 zarada i staž za osam godine. Međutim, kako je firma u međuvremenu ostala bez ikakve imovine nema ni mogućnosti za naplatu.


Vidi sve komentare