Drugi blok TE mora na popravni - Vijesti.me
KOALICIJA 27 NVO O NOVIM STROŽIM USLOVIMA EU

Drugi blok TE mora na popravni

Prethodno je analiza CEE Bankwatch mreže pokazala da gotovo nijedna planirana TE na zapadnom Balkanu, među kojima i je i drugi blok TE Pljevlja, neće ispuniti nove, strože standarde zagađenosti

TErmoelektrana Pljevlja
TErmoelektrana Pljevlja (Foto: Goran Malidžan)

Države  koje planiraju nove elektrane na ugalj, među kojim je i Crna Gora, moraju ponovo da razmotre investicione planove, kao i finansijske implikacije ovih projekata kako bi se osiguralo da su oni zaista u skladu sa novim, strožim standardima EU, pokazala je Analiza koalicije 27 NVO.

U Analizi se navodi da se opravdano postavlja pitanje da li će u slučaju izgradnje drugog bloka Termoleketrane Pljevlja ovo postrojenje postati prepreka za dalje usklađivanje sa zakonima EU u ovoj oblasti i da li će biti potrebno uložiti dodatna sredstava u sisteme denitrifikacije, odsumporavanja i otprašivanja u slučaju da granične vrijednosti trenutnog tehnološkog rješenja ne budu usklađene sa novim zahtjevima  EU sadržanim u Direktivi o industrijskim emisijama.

Podsjeća se i da se Crna Gora kao članica Ujedinjenih nacija (UN), potpisivanjem Pariskog sporazuma, obavezala da će se pridružiti ostatku međunarodne zajednice i smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Prethodno je analiza CEE Bankwatch mreže pokazala da gotovo nijedna planirana TE na zapadnom Balkanu, među kojima i je i drugi blok TE Pljevlja, neće ispuniti nove, strože standarde zagađenosti, koje je EU usvojila 28. aprila.  Radi se o novim tehničkim standardima za velika postrojenja za sagorijevanje, takozvani LCP BREF koji sadrži najbolje raspoložive tehnike za suzbijanje zagađanja vazduha, vode i zemljišta, kao i granične vrijednosti emisija gasova.

Pregovori o finansiranju i gradnji drugog bloka TE u Pljevljima još traju. Izabrani izvođač radova češka Škoda Praha predložila je krajem februara ove godine kinesku Bank of China i kinesku osiguravajuću kuću Sinosure (China Export & Credit Insurance Corporation) kao alternativne finansijere projekta drugog bloka TE. Prethodno je Češka eksportna banka (CEB) odustala od kreditiranja, a obaveza Škode je da obezbijedi finansijera za projekat vrijedan oko 338 miliona eura. Škoda Praha treba da obezbijedi 85 odsto ulaganja.

Iz koalicije 27 NVO podsjećaju da se Crna Gora kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, obavezala se da će ispuniti i ciljeve Energetske zajednice i EU iz područja obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i smanjenja gasova sa efektom staklene bašte.

“Da bi se ove obaveze ispunile i postigli zadati ciljevi, Crna Gora mora da uskladi i koordinira svoje energetske i klimatske politike.  Integrisanje pitanja životne sredine u ambiciozne razvojne i energetske politike i strategije predstavlja jedan od najvećih izazova naše zemlje na putu pridruživanja EU”, ocijenila je koalicija NVO.

Podsjećaju da je Vlada u zaključcima na Izvještaj o aktivnostima izgradnje drugog bloka TE  usvojenim u julu 2016. godine zadužila Ministarstvo turizma i održivog razvoja i Ministarstvo ekonomije da u daljim pregovorima sa Evropskom komisijom zauzme stav da se trgovina emisijama CO2 odloži na maksimalno mogući rok od prijema u EU.

“S obzirom na očekivanja EK da se u potpunosti izbjegne dodjeljivanje besplatnih kvota energetskom sektoru već od 2019. godine, kao i da je Hrvatska kao najnovija članica EU morala da prihvati EU ETS (sistema trgovanja emisijama EU) i počne sa trgovinom emisijama odmah nakon ulaska, jasno je da su male šanse da Crna Gora kroz usaglašavanje pregovaračke platfome za Poglavlje 27 - životna sredina i klimatske promjene uspije da odloži primjenu ove obaveze do 2026. godine kako je to planirano i naglašeno u pratećim dokumenitima Ministarstva ekonomije, a vezano za planove izgradnje  drugog bloka TE”, navedeno je u Analizi.

Kako se dodaje, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je predvidjelo primjenu ETS-a trenutkom pristupanja EU, što govori u prilog tezi da izostaje potrebna i neophodna koordinacija i komunikacija ključnih subjekata zaduženih za politike i planove u oblastima energetike i klimatskih promjena.

“Osim toga i Energetska zajednica se kroz rad na Uredbi o mehanizmu za praćenje i izvještavanje emisija gasova sa efektom staklene bašte (MMR) priprema za usvajanje EU ETS sistema, tako da bi i po tom osnovu Crna Gora kao njen član morala početi sa primjenom ETS onoga trenutka kada po Ugovoru sa Energetskom zajednicom to postane obaveza”, kazali su iz koalicije NVO.

Navode da  se MMR  u Crnoj Gori djelimično primjenjuje kroz izradu Inventara GHG gasova (gasovi sa efektom staklene bašte) i izvještavanje prema UNFCCC (Okvirna  konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama).

“Međutim, izvan pravnog osnova sadržanog u UNFCCC, ove aktivnosti institucije Crne Gore sprovode se bez odgovarajućeg pravnog osnova u nacionalnim propisima kojima bi na odgovarajući način bila uređena problematika monitoringa GHG gasova”, navodi se u analizi.

Planovi Vlade ne predstavljaju održivo planiranje

Iz koalicije NVO poručuju da zemlje koje se nadaju ulasku u EU moraju preći na održive, obnovljive izvore energije i značajno unaprijediti energetsku efikasnost.

“Kako je za ulaganja u energetsku infrastrukturu potreban dug vremenski rok, a životni vijek im je obično 20-60 godina, sa njima treba početi odmah. Nastavak investiranja u postrojenja koja koristi fosilna goriva, pogotovo ugalj, nije kompatibilan sa međunarodnim obavezama, odnosno u suprotnosti je sa Pariskim klimatskim sporazumom. U tom smislu, razvojni pravac Crne Gore kao zemlje koja  teži  ulasku u EU trebalo bi da  bude jasan i usklađen sa ciljevima EU koji se odnose na obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte ambicioznije nego što to čini sada prema ugovoru o Energetskoj zajednici”, navodi se u Analizi.

Međutim, kako se dodaje, Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, akcioni planovi i strateški ciljevi, promovišu eksploataciju fosilnih goriva, odnosno domaćih rezervi uglja (bez uvjerljivih planova za korišćenje novih resursa poput sunca, vjetra, kao ni primjenu mjera energetske efikasnosti), iako su te rezerve ograničene vijekom trajanja.

“Ovakvi planovi Vlade ne predstavaljaju održivo planiranje kao ni održivo korišćenje prirodnih resursa”, zaključile su NVO.