Državni službenici još mogu biti stečajni upravnici

Iz Ministarstva pravde “vruć krompir” prebacili kolegama u Ministarstvu ekonomije
338 pregleda 0 komentar(a)
Komora stečajnih upravnika, Foto: Zoran Đurić
Komora stečajnih upravnika, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 07.05.2018. 18:20h

O položaju stečajnih upravnika i ne malom broju državnih činovnika među njima, odlučivaće se tek po donošenju novog Zakona o stečaju jer su činovnici ministra pravde Zorana Pažina taj “vruć krompir”, poslije više mjeseci nedoumica, vratili u resor ministarke ekonomije Dragice Sekulić.

Generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor Ibrahim Smailović obavijestio je Komoru stečajnih upravnika da akrivnosti u vezi statusa stečajnih upravnika, kao i unapređenje kvaliteta i efikasnosti stečajnih postupaka “nije u nadležnosti Ministarstva pravde, već Ministarstva ekonomije, jer je u pitanju materija koja uređuje Zakon o stečaju”.

On je naveo i da je Ministarstvo ekonomije formiralo radnu grupu za izmjenu Zakona o stečaju.

To znači da će privilegovani stečajni upravnici iz redova službenika moći da nastave sa dosadašnjom praksom.

Komora stečajnih upravnika, još krajem novembra predložila je ministru pravde Pažinu da se ažurira spisak stečajnih upravnika i da se konstatuje “kod kojih je obavljanje posla nespojivo sa njihovim profesionalnim angažmanom”.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović u julu prošle godine dala je mišljenje da “angažovanje državnog službenika u svojstvu stečajnog upravnika, u postupcima u kojima je povjerilac država, nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima.

Ministar Pažin je tada odredio Smailovića da se pozabavi ovim problemom. Ministarstvo pravde izdaje diplome o položenom ispitu za stečajnog upravnika i na svom veb sajtu ažurira njihov ukupan broj. Činovnica Ministarstva pravde Marina Miranović, na primjer, koja je učestvovala u radu komisija za licenciranje upravnika i sama je stečajna upravnica.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) analizirala je krajem decembra Zakon o stečaju i utvrdila da nedovoljna preciznost pojedinih normi i široko postavljena diskreciona ovlašćenja sudija i upravnika, mogu “u krajnjem uticati na ugrožavanje javnog interesa koje može upućivati na korupciju“.

ASK je upozorila na široko postavljena diskreciona ovlašćenja prilikom izbora stečajnih upravnika, da su u praksi pojedini stečajni upravnici imenovani u mnogo više postupaka u odnosu na svoje kolege, kao i da je „potrebno predvidjeti i sankcije za stečajnog sudiju koji pri izboru upravnika ne poštuje model odabira“.

Minimalna naknada koju upravnik dobije za angažovanje je 400 eura, a naknadu u iznosu od 28.000 eura dobija svaki upravnik koji uspije da proda imovinu vredniju od milion eura. Desetak upravnika, koji su “miljenici” pojedinih stečajnih sudija, godinama vode stečajeve sa najvrednijom imovinom.

Bonus video: