Građani će teže dolaziti do gotovinskih kredita - Vijesti.me
CBCG PLANIRA UVOĐENJE NOVIH MJERA BANKAMA

Građani će teže dolaziti do gotovinskih kredita

Klijenti će morati bankama da dostave kvalitetnija sredstva za obezbjeđenje kredita

Odobreni gotovinski - nenamjenski krediti stanovništvu iznose 678,5 miliona eura (ilustracija)
Odobreni gotovinski - nenamjenski krediti stanovništvu iznose 678,5 miliona eura (ilustracija) (Foto: Shutterstock)

Centralna banka (CBCG) planira da od 15. novembra ove godine uvede nove mjere bankama za odobravanje gotovinskih kredita građanima, koje će značiti da banke klijentima moraju tražiti kvalitetnija sredstva za obezbjeđenje tog kredita u odnosu na važeća, saznaju “Vijesti”.

Gotovinski krediti su duže vrijeme jedan od najtraženijih bankarskih proizvoda koji građani podižu za razne potrebe i za koje nije potrebna obimna dokumentacija, već se mogu odobriti i za nekoliko dana. Od dokumentacije je dovoljna, uz prijavu za kredit, administrativna zabrana na platu i mjenica. Uz to, ubuduće će za te kredite građani morati da prilože hipoteku na nepokretnost, zalog na pokretnim stvarima, garanciju...

Prema podacima sa sajtova crnogorskih banaka, gotovinski krediti mogu se dobiti u iznosu i do 30.000 eura sa periodom otplate do 10 godina.

Nenamjenski 678 miliona

Vrhovna monetarna institucija se odlučila na ovaj korak zbog toga što je zabilježen veliki rast tih kredita u prošloj godini.

“Prema posljednjim raspoloživim podacima na 31. 8. 2019. godine ukupni bruto krediti i potraživanja na nivou bankarskog sektora iznose 3,03 milijarde eura. Krediti fizičkim licima (stanovništvo, kreditne kartice i preduzetnici) iznose 1,3 milijarde, odnosno 43 odsto kreditnog portfolija banaka. Ukupno odobreni gotovinski - nenamjenski krediti stanovništvu iznose 678,5 miliona eura, dok su stambeni krediti odobreni ovoj kategoriji klijenata 381,2 miliona eura. Ove dvije vrste kredita predstavljaju najznačajniji dio kreditnog portfolija banaka odobrenog stanovništvu”, rečeno je juče zvanično “Vijestima u CBCG.

“Vijesti” saznaju da će u Udruženju banaka biti organizovan sastanak bankara sa direktorom sektora za kontrolu banaka u CBCG, Dejanom Vujačićem u vezi nacrta obrazloženja odluke o mjerama za ograničavanje ročnosti gotovinskih kredita koje banke odobravaju fizičkim licima. “Vijesti” imaju uvid u taj dokument.

Ekspanzija kredita od 2018. godine: Sa jednog od sastanaka guvernera CBCG Radoja Žugića i direktora banaka
Ekspanzija kredita od 2018. godine: Sa jednog od sastanaka guvernera CBCG Radoja Žugića i direktora banaka(Foto: Igor Šljivančanin)

Mjerama CBCG, piše u nacrtu odluke, biće definisano da banka nekom građaninu može odobriti gotovinski kredit sa rokom otplate dužim od osam godina samo ako je kredit u potpunosti obezbijeđen hipotekom na nepokretnostima ili fiducijom (instrument osiguranja koji je sličan hipoteci, samo što kod fiducije banka preuzima vlasništvo nad predmetom kreditiranja, a kod hipoteke zadržava pravo vlasništva nad imovinom), zatim zalogom na pokretnim stvarima ili finansijskim instrumentima koji se priznaju kao finansijski kolateral ili garancijom. Uz to, banke koje imaju ukupni iznos gotovinskih kredita odobrenih građanima sa preostalim rokom otplate dužim od šest godina veći od 50 odsto sopstvenih sredstava, ne mogu da odobravaju kredite sa rokom otplate dužim od šest godina, osim kredita obezbijeđenih kolateralom koji će se tražiti za gotovinske kredite sa rokom otplate dužim od osam godina.

Loše obezbjeđenje

CBCG se odlučila za ove mjere jer je analizom kreditine aktivnosti banaka utvrdila intenzivan rast gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih fizičkim licima od 2018. godine, a naročito kredita odobrenih na duži rok.

“Po stanju na dan 30. jun 2019. godine učešće gotovinskih kredita sa ugovorenim rokom otplate iznad šest i osam godina u ukupnim gotovinskim kreditima na nivou bankarskog sektora iznosi 54,4 odsto, odnosno 33,9 odsto. Osnovne činjenice vezane za ovaj kreditni proizvod, koje su opredijelile potrebu donošenja predložene odluke su nezadovoljavajući kvalitet sredstava obezbjeđenja (administrativna zabrana, mjenica), materijalni položaj i kreditna sposobnost fizičkih lica koji se zadužuju kod banaka, rizičnost i namjena tih kredita (nepoznata namjena), kao i činjenice vezane za mogućnost otplate sa aspekta ukupne kreditne zaduženosti konkretnog lica, trajanja kreditnog odnosa i izvora otplate kredita (limitiranost na vrijeme trajanja zaposlenja, rizik u slučaju gubitka posla)”, piše u nacrtu obrazloženja odluke.

Dodaje se da bi ona stupila na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se od 15. novembra 2019. godine. Rok primjene i definitivna odluka će zavisiti i od ishoda razgovora CBCG sa predstavnicima banaka.

Slične mjere u Srbiji i Hrvatskoj

Narodna banka Republike Srbije (NBS) i Hrvatska narodna banka (HNB) su ograničile kreditnu ekspanziju gotovinskih kredita.

Ilustracija
Ilustracija(Foto: Shutterstock)

Prema pisanju portala Radio-televizije Srbije, NBS je od januara ove godine skratila rok za odobravanje tih kredita sa 10 godina na osam. Sljedeće godine takvi krediti odobravaće se na sedam godina, a od 2021. na godinu manje. “Gotovinski krediti s rokom otplate iznad osam godina nisu zabranjeni, ali će rizik odobravanja na duži period od propisanog zahtijevati dodatnu garanciju banaka” prenio je RTS.

Prema pisanju hrvatskog “Jutarnjeg lista”, HNB je početkom marta donijela mjere kojima je bankama otežala odobravanje gotovinskih kredita, tako da će ubuduće odobravati manje iznose i na kraći rok.

Za sve kredite koje odobravaju na rok duži od pet godina, HNB bankama preporučuje da primjenjuju jednake kriterijume kreditne sposobnosti klijenata, kao u slučaju stambenih kredita.

Preventivna odluka zbog mogućeg prelivanja krize

U obrazloženju odluke CBCG navodi da predložene mjere imaju za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja građana.

“Njihova primjena predstavlja preventivno djelovanje da se potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim kreditima, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, odnosno, u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada, imajući u vidu aktuelno stanje u svjetskoj i evropskoj ekonomiji i mogućnost lakog prelivanja krize u Crnu Goru, kao i stanje u privredi Crne Gore, sumirano kroz relativno visok i rastući nivo javnog duga u odnosu na BDP”, navodi se u u obrazloženju.


Vidi sve komentare